Madrid

glavni i najveći grad Španjolske
Ovo je glavno značenje pojma Madrid. Za druga značenja pogledajte Madrid (razdvojba).

Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005. godine, dok istoimena regija ima 5.561.748 stanovnika.

Madrid
Madrid
Madrid
Madrid
Zastava Madrida
Zastava
Grb Madrida
Grb
Geslo: De Madrid al Cielo (španj. "Iz Madrida u nebo")
Koordinate: 40°23′N 3°43′W / 40.383°N 3.717°W / 40.383; -3.717
Država Španjolska
Autonomna zajednica Zajednica Madrida
Osnivanje 9. stoljeće.
Vlast
 - Gradonačelnik Manuela Carmena (Ahora Madrid)
Površina
 - Ukupna 607 km²
Visina 667 m
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 3.228.359
 - Gustoća 5.198 stanovnika/km²
 - Metropolitansko područje 5.561.748
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 280xx
Pozivni broj +34 91
Službena stranica munimadrid.es
Zemljovid
Položaj Madrida u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid
Položaj Madrida u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid

Položaj Madrida u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika)

Zemljopisni položaj uredi

Madrid je smješten u središtu Španjolske, na koordinatama 40°23'N, 3°43'W, na 667 m nadmorske visine.

Povijest uredi

Osnivanje uredi

Prvo naselje na području današnjeg Madrida osniva arapski emir Muhamed I., u drugoj polovici 9. stoljeća (između 860. i 880. godine), podižući gradinu vojnog te vjerskog karaktera, tzv. ribat, na lijevoj obali rijeke Manzanares, na mjestu gdje se danas nalazi kraljevska palača. Uskoro postaje poznata pod imenom Mayrit ( Magerit - u kasteljiziranoj formi). Dakle, Madrid se rodio kao ribat, tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se muslimanski borci pripremali za džihad, sveti rat.

Rekonkvista uredi

Alfons VI. Hrabri (Alfonso VI), kralj Kastilje i Leóna, godine 1079. sa sjevera pokreće ofenzivu, kojoj je cilj zauzimanje Toleda, gdje mu se na putu nalazio Mayrit. Godine 1083. Madrid konačno pada u ruke kršćana i biva naseljen pukom sa sjevera poluotoka.

Madrid Habsburgovaca i Burbona uredi

Veći značaj Madrida počeo je u srednjem vijeku, 1561 g., kada ga je kralj Filip II. (Felipe II.) proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te iz Toleda, dotadašnje prijestolnice, u njega seli svoj dvor. Jedino se u intervalu između 1601. g. i 1606. godne sjedište Španjolske seli u Valladolid.

U vrijeme tzv. modernog doba od XVI. do XVII. st. Madrid se konsolidira kao prijestolnica nove države, Španjolske. Iza smrti Karla II. (Carlos II), posljednjeg kralja iz habsburške dinastije na španjolskom dvoru, dolaze na vlast francuski Burbonci (los Borbones ) u veljači 1701. godine.

Prvi vladar iz dinastije Burbonaca je Filip V. (Felipe V), unuk Luja XIV.

Za vrijema vladanja Karla III. (Carlos III) napravljeno je puno na pretvorbi Madrida u svjetsku prijestolnicu, uvodeći javnu rasvjetu, urbanizirajući ga s prostranim trgovima s vodoskocima te raskošnim palačama okolo njih.

Građanski rat uredi

Španjolski građanski rat počinje u noći 17. lipnja 1936. kada i do Madrida stižu prve vijesti o pobuni vojske kojoj je na čelu general Francisco Franco, inicirane u španjolskom protektoratu u Maroku. Pobunjenicima je cilj bio ući u grad i srušiti vladu Španjolske "druge" republike. Madrid se pretvorio u tadašnju svjetsku scenu na kojoj se odigravala bitka između fašizma i slobode. I na jednu i na drugu stranu stizala je pomoć u materijalu i ljudstvu iz cijelog svijeta. 28. ožujka 1939. godine trupe generala Franca zauzele su grad dok za to vrijeme tisuće Madriđana bježe prema lukama i preko njih odlaze u druge zemlje, spašavajući tako goli život.

Novi Madrid uredi

U poratno vrijeme grad se obnavlja od teških razaranja. Nakon mračnih 50-ih godina XX. stoljeća, dolazi vrijeme nepovratnog napretka u razmišljanju, modernizaciji industrije i prometnog povezivanja zemlje u kojoj najbitnije mjesto zauzima, dakako, Madrid. Doživljava demografsku eksploziju. Stotine tisuća ljudi se seli iz sela u grad.

Nakon Francove smrti 1975. godine i dolaska na vlast kralja Ivana Karla I. (Juan Carlos I.), dolazi do uspostave demokratskog poretka. Ustavom iz 1978. godine Madrid je potvrđen glavnim gradom Španjolske.

Godine 1979., po prvi put demokratskim putem, dolazi na funkciju gradonačelnika, socijalist, Enrique Tierno Galván.

Administracija i politika uredi

Gradom upravlja gradsko poglavarstvo (španj. Ayuntamiento) čiji se predstavnici biraju svake četiri godine općim pravom glasa svih građana starijih od osamnaest godina.

Gradskom poglavarstvu je na čelu gradonačelnik.

Nakon lokalnih izbora u svibnju 2007 godine ponovno je izabran na to, među Madriđanima izuzetno poštovano, mjesto Alberto Ruiz-Gallardón, kojeg neki več vide kao nasljednika Mariana Rajoya (Rajoy - hrv. Rahoj) predsjednika najjače španjolske oporbene stranke Partido Popular (hrv. Narodna stranka).

Ekonomija uredi

Madrid je poznat kao "lokomotiva" Španjolske. Jedan je od najvećih europskih ekonomskih centara i najveći u Španjolskoj.

Promet uredi

 
Moderni vlak podzemne željeznice serije 8000

Madridski je javni prijevoz jedan od najučinkovitijih na svijetu. Sastoji se od mreže metroa, prigradskih željeznica (španj. Cercanias) i gradskih autobusa.

Glavna madridška zračna luka je Zračna luka Madrid-Barajas, smještena 12 km sjeveroistočno od centra grada. Madrid ima i manju zračnu luku, Zračna luka Madrid-Cuatro Vientos, koja služi za vojno-civilne svrhe.

Demografija uredi

Godina Grad Regija Postotak
1897 542.739 730.807 74,27
1900 575.675 773.011 74,47
1910 614.322 831.254 73,90
1920 823.711 1.048.908 78,53
1930 1.041.767 1.290.445 80,73
1940 1.322.835 1.574.134 84.04
1950 1.553.338 1.823.418 85,19
1960 2.177.123 2.510.217 86,73
1965 2.793.510 3.278.068 85,22
1970 3.120.941 3.761.348 82,97
1975 3.228.057 4.319.904 74,73
1981 3.158.818 4.686.895 67,40
1986 3.058.812 4.780.572 63,98
1991 3.010.492 4.647.555 64,78
1996 2.866.850 5.022.289 57,08
2001 2.938.723 5.423.384 54,19
2004 3.099.834 5.804.829 53,40
2005 3.155.359 5.964.143 52,90

Kultura i sport uredi

Kultura uredi

  • Kazališta
  • Galerije

Muzeji uredi

 
Muzej Prado

U Madridu se nalazi mnoštvo muzeja među kojima najznačajnije mjesto zauzima muzej Prado koji čuva jednu od najvećih pinakoteka na svijetu.

Sport uredi

Obrazovanje uredi

Fakulteti uredi

Znamenitosti uredi

 
Glavni gradski trg "Plaza Mayor"
  • Muzej Prado
  • La puerta del Sol
  • La Plaza de Oriente
  • La Plaza Mayor
  • La Plaza de España
  • La Plaza de Colón
  • El Paseo del Prado
  • La Plaza de Santa Ana
  • Wanda Metropolitano
  • Santiago Bernabeu

Gradovi prijatelji uredi

  Asunción, Paragvaj   Berlin, Njemačka
  Bogotá, Kolumbija   Budimpešta, Mađarska
  Buenos Aires, Argentina   Bruxelles, Belgija
  Bordeaux, Francuska   Caracas, Venezuela
  Guatemala, Guatemala   Havana, Kuba
  La Paz, Bolivija   Lima, Peru
  Lisabon, Portugal   Managua, Nikaragva
  Manila, Filipini   Mexico City, Meksiko
  Montevideo, Urugvaj   Moskva, Rusija
  Nouakchott, Mauretanija   New York, SAD
  Panama, Panama   Pariz, Francuska
  Peking, Kina   Prag, Češka
  Quito, Ekvador   Rabat, Maroko
  Rio de Janeiro, Brazil   Rim, Italija
  San José, Kostarika   San Juan, Portoriko
  San Salvador, Salvador   Santiago de Chile, Čile
  Santo Domingo, Dominikanska R.   Sarajevo, BIH
  Tegucigalpa, Honduras   Varšava, Poljska

Povezani članci uredi

Vanjske poveznice uredi

Ostali projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Madrid