Dominikanska Republika
Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnoga dijela otoka Hispaniola i graniči s Haitijem. Dominikansku republiku često miješaju s Dominikom, također državom u Karipskom moru.
| Dominikanska Republika República Dominicana | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Dios, patria, libertad (španjolski, "Bog, domovina, sloboda") | |||||
| Himna Quisqueyanos valientes | |||||
| |||||
| Glavni grad | Santo Domingo | ||||
| Službeni jezik | španjolski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Danilo Medina | ||||
| Neovisnost | od Haitija 27. veljače 1844. | ||||
| Površina | 129. po veličini | ||||
| - ukupno | 48.671 km2 | ||||
| - % vode | 0,72 % | ||||
| Stanovništvo | 86. po veličini | ||||
| - ukupno (2010) | 9.478.612[1] | ||||
| - gustoća | 208,8/km2 | ||||
| Valuta | dominikanski peso (100 centavosa) | ||||
| Pozivni broj | 1-809 | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Internetski nastavak | .do | ||||
PovijestUredi
Podrobniji članak o temi: Povijest Dominikanske Republike
Otok Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok crnce, robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok. 1795. godine Španjolska se odrekla svog dijela otoka. Jean Pierre Boyer pod svojom vlašću 1822.-1844. ujedinio je cijeli otok Hispaniola, da bi se 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, se ponovno odvojila. Od 1930. do 1961., diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada. Rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978.
PolitikaUredi
Podrobniji članak o temi: Politika Dominikanske Republike
Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt (Santo Domingo). Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine. Prvi predsjednik bio je Pedro Santana izabran 1844. godine. Buenaventura Báez bio je predsjednik u pet mandata, Pedro Santana, Ulises Heureaux i Leonel Fernández u tri mandata. Trenutni predsjednik je Danilo Medina izabran na izborima 2012. godine.
ProvincijeUredi
Podrobniji članak o temi: Provincije Dominikanske Republike
Dominikanska Republika je podijeljena na trideset i jednu provinciju, dok je glavni grad, Santo Domingo nacionalni distrikt (španjolski: Distrito Nacional). Provincije su prva razina administrativne podjele zemlje.
ZemljopisUredi
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Dominikanske Republike
Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.
GospodarstvoUredi
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Dominikanske Republike
Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.
DemografijaUredi
Podrobniji članak o temi: Demografija Dominikanske Republike
Od ranih 1960-ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.
Dobna struktura:
- 0-14 godina: 34% (muški 1,486.902; žene 1,422.977)
- 15-64 godina: 61% (muški 2,609.934; žene 2,518.330)
- 65 godina i više: 5% (muški 192.254; žene 212.136) (2000., približno.)
- Prirodni prirast:1,64% (2000., približno)
KulturaUredi
Podrobniji članak o temi: Kultura Dominikanske Republike
U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam, a vjerska tolerancija je velika.
JeziciUredi
Dominikanska Republika ima 4 jezika, od kojih je španjolski nacionalni s 6,890.000 govornika (1995.). Ostala 3 jezika od kojih je jedan znakovni su: haićanski temeljen na francuskom 159.000 (1987.), engleski 8000 (Holm 1989) i dominikanski znakovni jezik kojim se služi nepoznati broj gluhih osoba[2].
RaznoUredi
Vanjske povezniceUredi
IzvoriUredi
- ↑ Official census data. "Dominican Republic Census data"
- ↑ Languages of Dominican Republic (16th)