Prelog

grad i naselje u Hrvatskoj, Međimurska županija

Prelog je grad u Međimurskoj županiji u sjevernoj Hrvatskoj.

Prelog

Država Hrvatska
Županija Međimurska

GradonačelnikLjubomir Kolarek (HDZ)

Površina[1]63,5 km2
Površina središta24,8 km2
Koordinate46°20′10″N 16°36′56″E / 46.33622°N 16.61563°E / 46.33622; 16.61563

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno7 027
– gustoća111 st./km2
Urbano4 042
– gustoća283 st./km2

Poštanski broj40323
Pozivni broj40
AutooznakaČK
Stranicawww.prelog.hr

Zemljovid

Prelog na zemljovidu Hrvatske
Prelog
Prelog

Prelog na zemljovidu Hrvatske

Ime uredi

Ime Preloga je na mađarskom jeziku Perlak, dok na međimursko-kajkavskom narječju je Prilok.[3]Prelog je vrsta zemljišta.[4]

Gradska naselja uredi

Grad Prelog sastoji se od 8 naselja: Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok i Prelog.

Zemljopis uredi

Prelog se smjestio tik uz lijevu obalu rijeke Drave, odnosno Dubravskog jezera, na nadmorskoj visini od oko 150 metara i udaljenosti 15 km od Čakovca. Prelog se nalazi na 46 20'13" N (geografske širine) i 16 36'53" E (geografske dužine).

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva 2001. godine Grad Prelog s prigradskim naseljima imao je 7871 stanovnika. Prema posljednjem Popisu stanovništva 2021 broj stanovnika Grada Preloga se smanjio na 7027, a samog naselja Prelog na 4042.

Grad Prelog: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
6357
6872
7121
7849
8420
9450
9679
9291
9756
9466
8621
8328
8080
8024
7871
7815
7027
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Čakovec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Prelog: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3049
3233
3444
3750
3956
4345
4278
4222
4445
4387
4131
4156
4254
4274
4288
4324
4042
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava uredi

Povijest uredi

 
Glavna ulica

Prvi podaci o organiziranom životu ljudi na području Međimurja dolaze iz mlađeg kamenog doba, 5000 godina prije rođenja Isusa Krista. Bogati arheološki nalazi pričaju o životu u brončanom dobu, a danas se zna da su u željezno doba tu živjela plemena Panona i Sereta. Početkom 1. stoljeća pojavili su se Rimljani. Iz antičkog doba na području Preloga nalazi se ruralni kompleks villa rustica kod Ferenčice, Ciglišća i Varaščine, kojeg su arheolozi vremenski smjestili u 3. stoljeće. Kroz Međimurje su, koristeći rimske prometne pravce, prošli mnogi narodi – Vizigoti, Huni, Ostrogoti... Poslije njih došli su i drugi. Stoljeća su prolazila.

 
Crkva Sv.Jakoba

Ovim je krajem prošla provala Tatara, o čemu svjedoče ostatci obrambene cilindrične kule. Na područje današnjeg Međimurja počeli su se u 13. stoljeću naseljavati hospitesi – kraljevski gosti - koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. Doseljeni su nakon provale Tatara. Kralj Bela IV. naseljavao je islužene vojnike i hospitese na imanje Subotica tadašnjeg vlasnika grofa Lankerta Subotica.[5] To su uglavnom bili njemački obrtnici koji su se šezdesetih godina 13. stoljeća, uz ostala područja, naselili i u Prelogu, na posjedu tadašnjeg gospodara imanja Subotica grofa Lankerta. Kako u monografiji Preloga navodi jedan od autora mr. Vladimir Kalšan, grof Lankret je morao ustupiti dio svojega imanja, a u zamjenu je dobio dva posjeda čiji su vlasnici umrli bez potomaka. Tu zamjenu proveli su hrvatski ban Roland od Ratolda i vesprimski biskup Pavao, a pisana isprava izdana je u Prelogu 9. prosinca 1264. godine. Tri dana ranije, 6. prosinca, ban Roland je u Prelogu izdao još jednu povelju – presudu oko posjeda Trnava. To je zapravo prvi pisani spomen Preloga. U spomen na to prvo spominjanje imena, Preložani svake godine 6. prosinca obilježavaju Dan grada.[5]

Prelog je ime (Prelak, Perlak, Perlok) dobio prema hrvatskoj riječi vlak, odnosno kajkavskoj riječi vleči, vlačiti, prevlačiti, a uvjetovala ga je činjenica što je tu oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave.[5]

Iz 1334. godine sačuvan je popis svih župa Zagrebačke biskupije. U Međimurju se spominje 11 župa, a od toga izrijekom 3 - one u Prelogu, Štrigovi i današnjoj Maloj Subotici...

U rujnu 1480. godine u Prelogu je s cijelom svojom vojskom boravio hrvatsko - ugarski kralj Matija Korvin.[5] Trgovište Prelog bilo je u to vrijeme dobro upravno organizirano. I u vrijeme kada su Međimurjem gospodarili grofovi Zrinski (1546. – 1691.) Prelog je bio trgovište.[5]

Nakon sloma Zrinsko-franskopanskog ustanka 1670. godine zbog stalne nazočnosti njemačke vojske broj stanovnika Preloga ubrzano se smanjivao. Ipak, već 1716. godine broj je stanovnika počeo rasti. Od toga vremena do početka 50-ih godina 20. stoljeća broj stanovnika trgovišta Prelog bio je u stalnom porastu.

Jedan putopis iz 1750. godine opisuje Prelog kao veliko i mnogoljudno trgovište s puno ulica i s velikim brojem malih drvenih slamom pokrivenih kuća. Od sredine 18. stoljeća u Prelogu djeluje trivijalna (pučka) škola. Prelog je u prošlosti našega kraja bio najrazvijenije obrtničko središte. Tijekom 18. stoljeća u Prelogu su se u gospodarskom smislu dogodile dvije značajne stvari. Prvo je tu osnovano centralno skladište kamene soli za ovaj dio kraljevstva, a potom je osnovana filandra - manufaktura za preradu kokona dudovog svilca, odnosno primitivna svilana. Bila je to prva poznata manufaktura u Međimurju. Nažalost, s radom je definitivno prestala 1848. godine. Po broju stanovnika, obrtničkih radionica, cehovskih udruženja i trgovaca Prelog je imao središnju gospodarsku ulogu u Međimurju. U 18. i 19. stoljeću središtem je obrtničkih cehova i tad je Prelog bio veći od Čakovca. Jedan od najstarijih pravilnika o obrtničkom udruženju su Artikuluši Velikog ceha iz 1766. godine. Od obrtnika ondje je bilo kovača, tesara, stolara, bačvara, kolara, brodara, postolara, kolovratara i srebrnara.[5]

Iz popisa stanovništva 1786. godine saznajemo da je Prelog imao 1729 stanovnika, a Čakovec samo 1048 stanovnika. Prelog je tada bio sjedište kotara u kojem su bile četiri upravne općine: Prelog, Kotoriba, Hodošan i Sveta Marija.[5] Na prijelazu u 20. stoljeće, točnije 1900. godine Prelog imao 4109 stanovnika.

1848. godine propast svilane pogodila je Prelog. Još 1860. godine Prelog je zaobišla željeznička pruga, a nakon likvidacije proizvodnje sirove svile, nije se pojavila nekakva značajnija poduzetnička inicijativa. Ipak, razvijeno poljodjelstvo i stočarstvo, te obrt i trgovina, uvjetovali su već 1873. godine osnivanje prvog novčanog zavoda u Prelogu. Bila je to "Donjomeđimurska štedionica". Godine 1905. osnovana je i "Preloška štedionica". Iz tih vremena ostala je stara gradska jezgra koju čine zgrada gostionice i škole te nekoliko neoklasicističkih zgrada.[5]

Na graditeljskom planu, u Prelogu se grade krasna zdanja koja su mu iz godine u godinu davala gradski štih. Nakon što je željeznička pruga 1860. godine zaobišla Prelog, počinje razdoblje opće stagnacije, pa i propadanja. Naselje se nije dalo, pa je zahvaljujući razvijenom poljodjelstvu i stočarstvu, obrtu i trgovini, uz rečene štedionice osnovana i Međimurska tvornica cementa 1910. godine. Od 1903. u Prelogu djeluje Hrvatska knjižnica i čitaonica "Stjepan Mlinarić". KUU Seljačka sloga osnovan je 1927. godine. Ipak, gospodarski pad dugo je trajao. Potrajalo je to kroz dva svjetska rata, pa se nastavilo nakon Drugog svjetskog rata. Mađarska okupacija 1941. – 1945. godine ostavila je duboke rane. Prelogu su postupno oduzete mnoge upravne funkcije. Povijest tako bilježi podatak da je 1962. godine Prelog sputan u okvire obične mjesne zajednice. No, Preložani su uz svoj marljivi rad, trud i zalaganje dočekali ponovni procvat svoga mjesta koje se ponovno počelo uzdizati, zajedno sa susjednim naseljima koji čine današnji Grad Prelog. I veličanstvenoj pobjedi u Domovinskom ratu Preložani i Prelog dali su dostojan obol.[5]

Hrvatski sabor proglasio je Prelog gradom u veljači 1997. godine. Prelog je danas važno upravno, sudbeno, trgovačko, industrijsko, ugostiteljsko, poljoprivredno, obrazovno, kulturno, športsko i turističko središte Donjeg Međimurja u kojem se od 1939. objavljuje humorističko-satirički list Pikač, a od 2002. novine Priločki list.[5]

Gospodarstvo uredi

 
Hotel "Panorama" nalazi se na rubu grada, uz akumulacijsko jezero HE Dubrave

Prelog najveći dio svoga dohotka ostvaruje od industrije (preko 50 %), trgovine i ugostiteljstva (23 %), poljoprivrede (18 %), te drugih djelatnosti.

Na području Grada radi niz državnih, upravnih i drugih ustanova i ureda, Općinski i Prekršajni sud, škole, kulturne, sportske i vatrogasne udruge, policijska postaja, itd. Na turističkom planu Prelog se veže uz rijeku Dravu, a u sportu je najprepoznatljiviji po speedwayu.


U Prelogu je kroz stoljeća postojanja najvažniju ulogu u razvoju, uz nezaobilaznu poljoprivredu, odigralo gospodarstvo, u kojem je to mjesto dugo bilo i ostalo središte donjeg Međimurja.

No, najvažniji i najznačajniji procesi razvoja gospodarstva odvijali su se unatrag 40-ak godina. Uz veće tvrtke, nemjerljiv je doprinos malih poduzeća i obrtnika. Nova preloška industrija prati zahtjeve modernog tržišta. Globalizacija nameće nove trendove u poslovanju. Mnogo se proizvoda izvozi, čak i na tako zahtjevna tržišta kao što su njemačko ili austrijsko. Prije petnaestak godina počela se razvijati industrijska zona na izlazu Preloga u pravcu Cirkovljana, koja je prerasla u rasadnik vrlo uspješnih tvrtki.

U Prelogu djeluje svjetski poznati proizvođač protubalističkih zaštitnih kaciga Šestan-Busch. Proizvodi zaštitnu opremu koju nose hrvatski policajci, vojska, kao i pripadnici NATO misija diljem svijeta. Posljednjih godina usmjerili su se i ka tržištu civilne zaštite. Razvijaju vlastite proizvode primjenom nanotehnologije.[6]

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Crkva Sv.Jakoba

Župna crkva Sv. Jakoba u Prelogu građena je od 1758. do 1761. godine od strane štajerskih majstora. Jedina je barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj svođena križnobačvastim svodom plitkih kupola, poznata po tri oltara (posvećena Sv. Jakobu, Sv. Ivanu Nepomuku i Sv. Josipu) koji su ugrađeni u glavni oltar. Oltarni retabl izradio je Josip Herman, a oltari su rad kipara Koenigera iz Graza. Bočne neogotičke oltare iz 19. stoljeća izradio je talijanski slikar Giacomo Broll. Crkva Svetoga Jakoba u Prelogu pripada spomeničkoj kulturnoj baštini koja ju svrstava među najznačajnije građevine ovoga prostora.

Obrazovanje uredi

Dječji vrtić «Fijolica» jedina je odgojno-obrazovna ustanova u gradu Prelogu koja se bavi odgojem i obrazovanjem djece predškolske dobi. Osim vrtića u Prelogu, u sastavu «Fijolice», nalaze se i dva područna odjeljenja, jedno u Draškovcu i jedno u Cirkovljanu.

Uz vrtić postoje i Osnovna škola Prelog s područnom školom u Cirkovljanu, Osnovna škola Draškovec te Srednja škola Prelog.

Srednja škola Prelog osnovana je školske godine 1998./1999. kao škola tehničko-industrijskog smjera koja obrazuje kadrove iz područja ugostiteljstva i turizma, ekonomije i prehrane. U sklopu škole je također prisutan program Opće Gimnazije. Početkom 2019. godine obilježeno je 20 godina Srednje škole Prelog.

Kultura uredi

U Prelogu djeluju tri kulturne ustanove: Knjižnica i čitaonica Grada Preloga, Muzej Croata inuslanus Grada Preloga i Dom kulture.

Šport uredi

Na području općine postoji 26 športskih udruga i klubova od kojih je možda najpoznatiji Speedway klub "Prelog", najstariji hrvatski speedway klub.[7] Organizirao je pozivnu speedway utrku Nagrada grada Preloga.

Noćni malonogometni turnir Memorijal ing. Vladimira Skoka, koji se održava od 1981. je najstariji malonogometni noćni turnir u Hrvatskoj.[8][9]

  • RK Prelog - Prelog
  • NK Mladost - Prelog
  • NK Čukovec '77 - Čukovec
  • NK Draškovec - Draškovec
  • NK Naprijed - Cirkovljan
  • NK Galeb - Oporovec
  • NK Otok - Otok
  • NK Start - Čehovec
  • NK ČSK - Čehovec
  • TK Prelog - Prelog
  • KK Prelog - Prelog
  • Speedway klub Prelog - Prelog
  • Karate klub Mihovil - Prelog
  • STK Cirkovljan - Cirkovljan
  • STK Hemuševec - Draškovec
  • SD Jocker Prelog - Prelog
  • Streličarski klub Prelog - Prelog
  • ŠRD Glavatica - Prelog
  • ŠRD Sloga - Oprovec
  • ŠRD Smuđ - Draškovec
  • ŠRD Ostriž - Cirkovljan
  • Nautički klub Labud - Prelog
  • USR Sport za sve - Prelog
  • ŽRK Prelog - Prelog
  • MK REN BAN
  • Biciklistički klub "Prelog"

Iako je Prelog smješten u nizini, u njem je osnovano i Planinarsko društvo Prelog koje svaki drugi vikend organizira planinarenje po uzvisinama Hrvatske, ali i susjednih zemalja.

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. I slovenska rit je došla na šekret (Međimurske Novine). Inačica izvorne stranice arhivirana 15. rujna 2014. Pristupljeno 3. siječnja 2013.
  4. R kao ruralnoArhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2016. (Wayback Machine) Nikolina Štefuljak: Ugar – odmor prijeko potreban zemlji, 26. lipnja 2016. (pristupljeno 12. prosinca 2016.)
  5. a b c d e f g h i j (): PrelogArhivirana inačica izvorne stranice od 12. prosinca 2018. (Wayback Machine), Muzej tradicijske glazbe Međimurja. Pristupljeno 3. svibnja 2017.
  6. Jasmina Grbavec/Dnevnik/IMS/HRT: U Prelogu proizvode supermaske.html HRT. 24. srpnja 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  7. http://www.dvd.hr/speedway/
  8. https://www.mnovine.hr/medimurje/pocele-prijave-najstariji-najpopularniji-malonogometni-turnir-prelogu/
  9. https://www.mnovine.hr/medimurje/drustvo/ljetne-noci-preloga-dodite-na-koncert-mije-dimsic-i-39-tradicionalni-malonogometni-nocni-turnir/

Vanjske poveznice uredi