Koprivničko-križevačka županija

županija u sjevernoj Hrvatskoj
Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Za njezine prethodnice vidi: Križevačka županija i Bjelovarsko-križevačka županija.

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Županijsko sjedište je grad Koprivnica.

Koprivničko-križevačka županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i Hercegovina
Opći podaci
Država Hrvatska
Sjedište županije Koprivnica
Površina 1748 km2
Broj stanovnika (2021.) 101.221 stanovnika
Gustoća stanovništva 57,91 stan./km2
Broj gradova 3
Broj općina 22
Broj naselja 264
ISO 3166-2:HR HR-06
Pozivni broj +385 (0)48
Župan Darko Koren (Mreža Nezavisnih Lista)[1]
Službene stranice https://kckzz.hr/
Portal Hrvatske

Administrativna podjela i stanovništvo

uredi

Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općinu.

Stanovništvo

uredi
 
Dobno-spolna piramida Koprivničko-križevačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.
 
Dobno-spolna piramida Koprivničko-križevačke županije prema popisu stanovništva iz 2021. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine županija je imala 101.221 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 57,91 stanovnika/km2.

Koprivničko-križevačka županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
87464
97581
105529
121772
132581
142546
139054
143268
140565
142362
143019
138994
133790
129397
124467
115584
101221
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Etnički sastav stanovništva 2001. godine bio je sljedeći: Hrvati 96 %, Srbi 1,9 %, Slovenci 0,1 %, Romi 0,1 %, Mađari 0,1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Županijska uprava

uredi

Zemljopis

uredi

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Planina Kalnik, koja je pretežno šumovita, zauzima veliki dio županije, a preostali dio zapadni dijelovi Bilogore. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica, Đurđevac i Križevci.

Povijest

uredi

Križevački župan se spominje 1193. što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župan.

Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu, kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No Križevačka županija i dalje postoji. Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje Grad Križevci - a 1886. sjedinjena je s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar), koja je opet postojala do 1924. godine.

Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište Grad Koprivnica - na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije bio je Ivan Stančer (HSS) (1993.1997. ), drugi Nikola Gregur (HDZ) (1997.2001.), treći Josip Friščić (HSS) (2001.2008.), a četvrti Darko Koren (MREŽA) (2008. do danas).

Gospodarstvo

uredi

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cjelina:

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje su područja s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo.

 
Vitezovi na Renesansnom festivalu u Koprivnici

Kultura

uredi

Putujući od Zagreba prema selu Kalniku, nailazi se na Obreške klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, kompleks dvorca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, Grad Mali Kalnik na vrhu Pusta Barbara, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam

uredi

Najvažnija turistička odredišta su: Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva sv. Ane, grkokatolička katedrala sv. Trojstva i crkva sv. Križa u Križevcima, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej PodravkaKoprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik planine Kalnik i planinarski dom na Kalniku. Turiste privlače manifestacije: Križevačko spravišče, Picokijada, Podravski motivi, Renesansni festival, Martinjske špelancije, Ribolovci svome gradu.

Zaštićeni dijelovi prirode

uredi

Na području Koprivničko-križevačke županije nalazi se petnaest zaštićenih dijelova prirode.

Vidi još

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Službena stranica županije

Službena stranica Turističke zajednice županijeArhivirana inačica izvorne stranice od 21. lipnja 2012. (Wayback Machine)

Službena stranica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije

Regionalni tjednik - informativni portal

Izvor

uredi
  1. Biografija župana, kckzz.hr, pristupljeno 4. prosinca 2020.