Lepavina

naselje u Hrvatskoj, Općina Sokolovac, Koprivničko-križevačka županija

Lepavina je selo i važna željeznička postaja na željezničkoj pruzi Zagreb - Dugo Selo - Koprivnica - Botovo. Lepavina je danas u općini Sokolovac, Koprivničko-križevačka županija.

Lepavina
Država Hrvatska
Županija Koprivničko-križevačka
Općina/gradSokolovac

Površina3,3 km2[1]
Koordinate46°06′04″N 16°40′34″E / 46.101°N 16.676°E / 46.101; 16.676

Stanovništvo (2021.)
Ukupno133 [2]
– gustoća40 st./km2

Odredišna pošta48000 Koprivnica [3]

Zemljovid

Lepavina na zemljovidu Hrvatske
Lepavina
Lepavina

Lepavina na zemljovidu Hrvatske

Poštanski pripadaju uredu Sokolovac, broja 48306.

U selu postoji katolička kapela, a u šumskom području nedaleko ovog naselja nalazi se pravoslavni manastir Lepavina. Početkom 17. stoljeća su se na ovo područje naselili Vlasi, a pretpostavlja se da je Lepavina bila lokalitet iz ranijeg razdoblja. Oni su pod rukovodstvom arhimandrita Visariona 1636. godine počeli temeljnu izgradnju manastira Lepavine i 1642. godine su s tom izgradnjom bili gotovi pored svih teškoća na koje su nailazili. Time je osnovan manastir u pravom smislu riječi. Rujna 1642. godine potvrdio je baron Ivan Galer manastiru pravo vlasništva na sve zemlje oko Branjske i Sesvečana. Tada je manastir Lepavina bio grkokatolički manastir koji je priznavao papu i vlast zagrebačkih biskupa. Izgradnju manastira su pomagale vojne vlasti jer je on trebao biti središte grkokatoličanstva na ovom prostoru. Zbog toga je povijest manastira Lepavine neodvojivo bila povezana s poviješću Vlaha u Varaždinskom generalatu. Godine 1666. sudjelovali su oni i stradali u velikoj Osmokruhovićevoj buni.

Vladike su u Mijakićevo doba postali sufragani zagrebačkih biskupa, a odrekli su se pećkog patrijarha. Otpor toj unijatskoj eparhiji pružali su kaluđeri iz Marče i Lepavine. Krajem 1692. godine i početkom 1693. boravio je u Lepavini, kao duhovnom centru Vlaha u Varaždinskom generalatu, patrijarh Arsenije III. Crnojević, car Leopold I. dao mu je crkvenopolitičku vlast nad svim doseljenim pravoslavcima, time i nad unijatima u Banskoj Hrvatskoj. Tu je patrijarh okupljao narod i preobratio ga iz grkokatoličanstva u pravoslavlje. Od tada do danas manastir Lepavina je centar Srpske Pravoslavne Crkve.

Stanovništvo

uredi
Naselje Lepavina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
74
81
177
199
117
79
162
167
112
64
70
78
68
274
279
200
133
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mali Grabičani. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mali Grabičani. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.