Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Nekada grad, a danas zapravo seosko naselje Legrad je općinsko središte u Podravini (Koprivničko-križevačka županija), 18 km sjeverno od Koprivnice; 956 stanovnika (2011.)[1]. Leži na 132 m aps. visine, blizu ušća Mure u Dravu.

StanovništvoUredi

Prema popisu iz 2001. općina Legrad ima 2.764 stanovnika. Od toga muškaraca 1.316, a žena 1.448. Stanovništvo po naseljima:

Prema popisu stanovništva 2011. godine općina Legrad je imala 2.241 stanovnika.[1]

UpravaUredi

Posljednji lokalni izbori održani su u svibnju 2017. Načelnik je Ivan Sabolić (SDP), a zamjenica načelnika Kristina Turk (SDP). Općinsko vijeće ima 11 članova i to 2 vijećnika HDZ, a 9 vijećnika koalicija SDP-HNS-HSS. Zanimljivo je da je u Legradu 2010. pokrenuto prvo skupljanje potpisa za raspisivanje referenduma za smjenu načelnika u RH. Prikupljeno je dovoljno potpisa, ali je natpolovična većina vijećnika odbila raspisvanje referenduma.

PovijestUredi

Spominje od 1384.. U XV. st. dobio status trgovišta (oppidum), od 1610. ima grb. Godine 1643. Ferdinand III. je Legradu dodijelio privilegij slobodnog trgovišta, a sredinom XVII. st. se kratko spominje kao grad (civitas). U XVI. st. ulazi u sastav posjeda Zrinskih koji u Legradu uređuju sjedište Legradske ili Međimurske kapetanije izgradivši protuosmansku utvrdu 1567. godine. Legrad je kratko bio pod osmanskom vlašću (1577. - 1579. i 1600. ). U XVII. i XVIII. st. u Legradu su razvijeni trgovina i cehovi (Stari ceh – 1677., čizmarski - 1697., brodarski 1717., tkalački 1747., mlinarski 1768. i dr.). Od 1671. djeluje tridesetnica, a od 1682. se spominje solana. Krajem XVII. i početkom XVIII. st. s više od 3000 stanovnika Legrad je najveće naselje županije Zala, te jedno od najvećih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U blizini je kratko postojala utvrda Novi Zrin (1661. - 1664.). Legrad se meandriranjem, nakon poplave 1710. našao na desnoj, podravskoj obali Drave. Nakon što je od 1848. - 1861. bio u sastavu Hrvatske, Legrad je do 1918. u sastavu mađarske županije Zala. Pod mađarskom okupacijom 1941. - 1945. Katolička župa se spominje 1540. Od druge pol. XVI. do početka XVIII. st. većina stanovništva su protestanti pa djelatnost katoličke župe zamire pred naletom protestantizma (mala skupina protestanata i danas živi u Legradu). Katolička župa je obnovljena 1641. kada je izgrađena drvena crkva. God. 1769.-1784. sagrađena je današnja barokna crkva sa zaobljenim svetištem u kojemu su vrijedne zidne iluzionističke slike. U parku se nalazi grupa pilova iz XVIII. st. Zanimljivo je da je Legrad u drugoj polovici XIX. stoljeća dobio željezničku stanicu s današnje mađarske strane rijeke Drave, a ta je željeznička stanica sve do prije nekoliko godina nosila naziv Legrad. U drugoj polovici XX. st. dolazi do razvoja košaraštva, a u blizini Legrada je pronađeno bogato nalazište zemnog plina. Veliki potencijal ovom mjestu daje nalazište termalnih voda u obližnjem selu Kutnjak.

GospodarstvoUredi

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

  • Barokna crkva Presvetog trojstva u Legradu
  • Evangelička crkva
  • Evangelička škola
  • Barokni trg s pilovima u Legradu
  • Kupalište na rijeci Dravi
  • Barokni gostinjac iz 18. stoljeća
  • Jezero Šoderica
  • Orintološki rezervat Veliki pažut
  • Novi Zrin - obilježje od velikog povijesnog značenja

ObrazovanjeUredi

  • Osnovna škola Legrad

KulturaUredi

  • KUD "Zrin" Legrad

ŠportUredi

Momčadi su promjenjivog karaktera, pa ih često vidimo na čelu i na sredini ljestvice. Najveći uspjeh u posljednih 5 godina je osvajanje juniorskog prvenstva.

  • ŠRK "Smuđ" Legrad
  • Lovačka udruga "Kuna" Legrad

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 16. ožujka 2018. godine

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Legrad koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.