Wikipedija

Duga Resa

Duga Resa je grad u Hrvatskoj. Upravno-politički pripada Karlovačkoj županiji. Poznata je po pamučnoj industriji.

Duga Resa
Duga Resa (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Karlovac county.svg Karlovačka
Površina
 - ukupna 58,00 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 12.114 stan.
Broj stanovnika
Duga Resa, Karlovačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]		 12114 11180 10212
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Gradonačelnik Tomislav Boljar
Gradska naselja 29 naselja
Dan grada 29. lipnja[1]
Zaštitnik Sveti Petar
Poštanski broj 47250
Pozivni broj +385 (0)47
Autooznaka KA
Službena stranica www.dugaresa.hr
Zemljovid
Duga Resa na karti Hrvatska
Duga Resa
Duga Resa
Duga Resa na zemljovidu Hrvatske

Naselja u sastavu Grada Duge Rese

Na području grada nalazi se 29 naselja, to su:

Zemljopis

 
Duga Resa, centar grada na rijeci Mrežnici.
 
Šire područje grada Duge Rese s naseljem Mrežnički Varoš i Sveti Petar. U pozadini je vidljiv susjedni grad Karlovac iza brda Vinica i Goskova.

Duga Resa se smjestila u kontinentalnoj Hrvatskoj na rijeci Mrežnici nedaleko Karlovca, na raskrižju puteva prema Rijeci i Senju.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, područje Grada Duge Rese ima 11.180 stanovnika, dok je prema popisu iz 2001. imalo 12.114 stanovnika. Najviše je bilo Hrvata (97,39%).[2]

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Duga Resa, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 30.485 27.253 (89,39%) 1.978 (6,48%) 141 (0,46%) 1.113 (3,65%)
1981. 30.138 26.547 (88,08%) 2.297 (7,62%) 765 (2,53%) 529 (1,75%)
1971. 32.093 28.526 (88,88%) 3.073 (9,57%) 174 (0,54%) 320 (0,99%)

Bivša velika općina Duga Resa je zatim ukinuta, a na tom području formirani su Grad Duga Resa i općine: Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol i Netretić.

Duga Resa (naseljeno mjesto)

U Dugoj Resi je 1835. bilo 24 kuće i 183 katolička stanovnika.[3]

Grad Duga Resa: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3258
3608
3349
4193
4733
5665
5448
7230
8828
9429
10330
11709
13102
14088
12114
11180
10212
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Duga Resa. Od 1857. do 1961. dio podataka sadržan u općini Generalski Stol. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Duga Resa: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
256
273
298
635
1028
1417
1242
1992
3337
3773
4209
4666
6747
7513
6601
6011
5380
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1910. do 1931. sadrži podatke za naselje Gorica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


  • 2001. – 6.601
  • 1991. – 7.513 (Hrvati - 6.502, Srbi - 567, Jugoslaveni - 101, ostali - 343)
  • 1981. – 6.747 (Hrvati - 5.660, Srbi - 504, Jugoslaveni - 379, ostali - 204)
  • 1971. – 4.666 (Hrvati - 3.996, Srbi - 435, Jugoslaveni - 110, ostali - 125)

Izvor

  • CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava

Zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika Grada Duge Rese je Tomislav Boljar (mandat od 2016.).

 
Izvorna zastava grada Duge Rese

Povijest

Duga Resa, nekada selo, malo mjesto, prvi puta spominje se 1380. godine.[4]

 
Izvorni grb Duge Rese. Dizajnirala ga je Ružica Salopek, arhitektica iz Duge Rese.

O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja[4]:

  • prema jednom ime je nastalo prema riječi "resa" koja se javlja na narodnoj nošnji
  • drugi vežu postanak imena na kopnenu biljku "resu" kojom je bio pokriven ovaj kraj
  • treći izvode ime iz biljke "resine" koja raste u vodi
  • neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.

Izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka kroz Dugu Resu 1873. godine, započeo je gospodarski razvitak grada.[5] Povijest mjesta seže od srednjeg vijeka a tek pojavom Pamučne industrije 1884. godine, od maloga sela postaje industrijsko mjesto koje je 1896. godine postalo općinsko središte, a 1993. godine nakon uspostave samostalne i suverene države Republike Hrvatske dobiva status grada.[4]

Gospodarstvo

  • Pamučna industrija Duga Resa (osnovana 1884. godine).

Poznate osobe

  • Anton "Tova" Stipančić, osvajač mnogih svjetskih, europskih i državnih odličja u stolnom tenisu 70-tih godina 20. st.
  • Željko Perušić, bivši nogometaš Dinama, osvajač zlata 1960. godine na Olimpijskim igrama u Rimu i srebra 1960. na Europskom nogometnom prvenstvu u Parisu, nastupajući za tadašnju reprezentaciju Jugoslavije
  • Borna Petanjek, hrvatski reprezentativac u streljaštvu u disciplini MK puška trostav i disciplini MK puška ležeći, član Streljačkog kluba “Duga Resa”[6]
  • Dragutin Drvodelić, bivši igrač u momčadi Hajduka, s kojom je osvojio prvenstvo Jugoslavije 1950. i 1952. godine
  • Marija Matuzić, poznatija kao Maca Maradona, najbolja je i najpoznatija hrvatska nogometašica
  • Miroslav Šutej, hrvatski umjetnik i akademik
  • Irena Lukšić, hrvatska spisateljica, prevoditeljica i znanstvenica
  • Željko Drakšić, hrvatski košarkaš, košarkaški sudac, hrvatski i europski košarkaški dužnosnik

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

  • Osnovne škole:
    • OŠ "Ivan Goran Kovačić"
    • OŠ "Vladimir Nazor"
  • Srednje škole:
    • Srednja škola "Duga Resa"

Kultura

U Dugoj Resi djeluju dvije ustanove iz područja kulture: Gradska knjižnica i čitaonica Duga Resa (http://gkicdr.hr/) i Pučko otvoreno učilište. U Dugoj Resi djeluje kulturno umjetničko društvo Sveti Juraj. Radio Mrežnica iz Duge Rese najslušanija je radio postaja u Karlovačkoj županiji.[7]

Šport

Duga Resa je oduvijek bila poznata po športskim uspjesima.

Imala je snažni stolni tenis koji je još uvijek u vrhu Hrvatskih top ljestvica sa stolnoteniskim klubom STK Aquaestil. Proglašen najboljim u dugoreškom športu za 2018. godini, kao i njihova igračica Andrea Pavlović.[8]

U Dugoj Resi postoji vrlo uspješan ženski odbojkaški klub OK Mladost. Djevojke su članice 1. b Hrvatske lige. Aktualne su prvakinje 1. b lige što im je omogućilo ulazak u 1. A ligu. Nakon ispadanja iz najvišeg ranga Uprava je odlučila preseliti klub u Treću ligu.

Također postoji košarkaški klub Duga Resa i džudo klub Duga Resa.

Postoji NK Duga Resa 1929, čiji se seniori natječu u županijskoj ligi, dok mlade kategorije u 3. HNL.

Nekoliko godina, u Dugoj Resi, najbolji je klub Streljački klub Duga Resa, visoko plasiran u hrvatskom prvenstvu. Njihov strijelac Filip Brinski proglašen je najboljim u dugoreškom športu za 2018. godinu, a iste godine u konkurenciji športskih klubova SK Duga Resa bila je druga.[8]

Trećeplasirani među najboljima u dugoreškom športu za 2018. godinu je Kuglački klub Stara hiža.[8]

Izvori

  1. ↑ Grad Duga Resa: Statut Grada: čl. 9., preuzeto 24. lipnja 2013.
  2. ↑ Popis 2011. – Karlovačka županija, www.dzs.hr, pristupljeno 28. studenoga 2018.
  3. ↑ Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine : mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988., str. 237.
  4. ↑ a b c Grad Duga Resa: Povijest grada, preuzeto 24. lipnja 2013.
  5. ↑ Kulturni-turizam.com, 'Portal za kulturni turizam - Duga Resa', pristupano 4. kolovoza 2015.
  6. ↑ Hrvatski radio Karlovac[neaktivna poveznica] Vlado Cindrić drugi, Borna Petanjek dva puta treći, 7. lipnja 2015. (pristupljeno 31. siječnja 2016.)
  7. ↑ Radio Mrežnica, Radio Mrežnica, pristupljeno 3. siječnja 2023.
  8. ↑ a b c Najbolji u 2018. godini Andrea Pavlović, Filip Brinski i Stolnoteniski klub “Aquaestil”, Karlovački.hr. 18. siječnja 2019. Pristupljeno 18. travnja 2019.

Vanjske poveznice


  Nedovršeni članak Duga Resa koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Duga_Resa&oldid=6560070"