Desinić
Desinić je selo i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Upravno središte Općine je naselje Desinić.
Desinić | |
---|---|
Crkva sv. Jurja u Desiniću | |
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Načelnik | Zvonko Škreblin |
Naselja | 28 općinskih naselja |
Površina | 45 km2 [1] |
Površina središta | 1,5 km2 |
Koordinate | 46°08′N 15°40′E / 46.14°N 15.66°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 2530 [2] |
– gustoća | 56 st./km2 |
Urbano | 330 |
– gustoća | 220 st./km2 |
Odredišna pošta | 49216 Desinić [3] |
Stranica | desinic |
Desinić na zemljovidu Hrvatske |
Zemljopis
urediOpćina Desinić smještena je u Hrvatskom zagorju. Proteže se na 45 km2. Nalazi se u blizini hrvatsko-slovenske granice (granični prijelaz Miljana).
Općinu Desinić čine naselja: Desinić, Desinić Gora, Donji Jalšovec, Donji Zbilj, Dubravica Desinićka, Gaber, Gora Košnička, Gornji Jalšovec, Gornji Zbilj, Gostenje, Grohot, Hum Košnički, Ivanić Desinićki, Ivanić Košnički, Jazbina, Jelenjak, Klanječno, Košnica, Nebojse, Osredek Desinićki, Ravnice Desinićke, Stara Ves Košnička, Šimunci, Škalić Zagorski, Trnovec Desinićki, Turnišće Desinićko, Turnovo, Velika Horvatska.
Stanovništvo
urediPo popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Desinić imala je 3478 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja:
|
|
|
Nacionalni sastav, 2001.
uredi- Hrvati – 3412 (98,10)
- Slovenci – 21 (0,60)
- Srbi – 11 (0,32)
- Makedonci – 3
- Bošnjaci – 2
- Česi – 1
- Rumunji – 1
- Rusi – 1
- neopredijeljeni – 10 (0,29)
- nepoznato – 16 (0,46)
broj stanovnika | 4644 | 5466 | 5990 | 6324 | 6695 | 7656 | 7057 | 7442 | 7282 | 6835 | 5778 | 5145 | 4469 | 3808 | 3478 | 2933 | 2530 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 199 | 234 | 249 | 281 | 351 | 393 | 283 | 365 | 343 | 332 | 318 | 348 | 315 | 366 | 347 | 367 | 330 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. |
Povijest
urediDesinić se nekad zvao Desinje. Desinić se spominje prvi put negdje oko 1334. u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom "Ecclesia sancti Gheorgii de Zothla" kao sjedište rimokatoličke župe sv. Jurja. U XV. stoljeću vlastelinstvo nad naseljem, poglavito dvorcem Velikim Taborom, pripadalo je grofovima Celjskim, do njihove pogibelji. Kasnije postaju vlasnici grofovija Ratkay.
Poznate osobe
uredi- Đuro Prejac
- s. Gaudencija Šplajt, katolička redovnica, žrtva komunističkog režima
Spomenici i znamenitosti
urediDvorci Veliki Tabor i Velika Horvatska. Također, kao i u cijelom Zagorju prisutni su sakralni objekti (crkva Svetog Jurja, kapelice i raspela).
Obrazovanje
urediU Općini postoji osnovna škola Đure Prejca.
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.