Desinić

općina i naselje u Hrvatskoj, Krapinsko-zagorska županija

Desinić je selo i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Upravno središte Općine je naselje Desinić.

Desinić

grb
Crkva sv. Jurja u Desiniću
Država Hrvatska
Županija Krapinsko-zagorska

NačelnikZvonko Škreblin
Naselja28 općinskih naselja

Površina45 km2[1]
Površina središta1,5 km2
Koordinate46°08′N 15°40′E / 46.14°N 15.66°E / 46.14; 15.66

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2530 [2]
– gustoća56 st./km2
Urbano330
– gustoća220 st./km2

Odredišna pošta49216 Desinić [3]
Stranicadesinic.hr

Zemljovid

Desinić na zemljovidu Hrvatske
Desinić
Desinić

Desinić na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis

uredi

Općina Desinić smještena je u Hrvatskom zagorju. Proteže se na 45 km2. Nalazi se u blizini hrvatsko-slovenske granice (granični prijelaz Miljana).

Općinu Desinić čine naselja: Desinić, Desinić Gora, Donji Jalšovec, Donji Zbilj, Dubravica Desinićka, Gaber, Gora Košnička, Gornji Jalšovec, Gornji Zbilj, Gostenje, Grohot, Hum Košnički, Ivanić Desinićki, Ivanić Košnički, Jazbina, Jelenjak, Klanječno, Košnica, Nebojse, Osredek Desinićki, Ravnice Desinićke, Stara Ves Košnička, Šimunci, Škalić Zagorski, Trnovec Desinićki, Turnišće Desinićko, Turnovo, Velika Horvatska.

Stanovništvo

uredi

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Desinić imala je 3478 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.

uredi
Općina Desinić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4644
5466
5990
6324
6695
7656
7057
7442
7282
6835
5778
5145
4469
3808
3478
2933
2530
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Pregrada. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Desinić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
199
234
249
281
351
393
283
365
343
332
318
348
315
366
347
367
330
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Povijest

uredi

Desinić se nekad zvao Desinje. Desinić se spominje prvi put negdje oko 1334. u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom "Ecclesia sancti Gheorgii de Zothla" kao sjedište rimokatoličke župe sv. Jurja. U XV. stoljeću vlastelinstvo nad naseljem, poglavito dvorcem Velikim Taborom, pripadalo je grofovima Celjskim, do njihove pogibelji. Kasnije postaju vlasnici grofovija Ratkay.

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

Dvorci Veliki Tabor i Velika Horvatska. Također, kao i u cijelom Zagorju prisutni su sakralni objekti (crkva Svetog Jurja, kapelice i raspela).

Obrazovanje

uredi

U Općini postoji osnovna škola Đure Prejca.

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Desinić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.