Desinić

općina i naselje u Hrvatskoj, Krapinsko-zagorska županija

Desinić je selo i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Admnistrativno središte Općine je naselje Desinić.

Desinić

grb
Crkva sv. Jurja u Desiniću
Država Hrvatska
Županija Krapinsko-zagorska

NačelnikZvonko Škreblin
NaseljaDesinić, Desinić Gora, Donji Jalšovec, Donji Zbilj, Dubravica Desinička, Gaber, Gonji Zbilj, Gora Košnička, Gornji Jalšovec, Gostenje, Grohot, Hum Košnički, Ivanić Desinički, Ivanić Košnički, Jazbina, Jelenjak, Klanječno, Košnica, Nebojse, Osredek Desinički, Ravnice Desiničke, Stara Ves Košnička, Trnovec Desinički, Turnišće Desiničko, Turnovo, Velika Horvatska, Šimunci, Škalić Zagorski

Površina[1]45 km2
Površina središta1,5 km2
Koordinate46°08′N 15°40′E / 46.14°N 15.66°E / 46.14; 15.66

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 530
– gustoća56 st./km2
Urbano330
– gustoća1687 st./km2

Poštanski broj49216 Desinić

Zemljovid

Desinić na zemljovidu Hrvatske
Desinić
Desinić

Desinić na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Općina Desinić smještena je u Hrvatskom zagorju. Proteže se na 45 km2. Nalazi se u blizini hrvatsko-slovenske granice (granični prijelaz Miljana).

Općinu Desinić čine naselja: Desinić, Desinić Gora, Donji Jalšovec, Donji Zbilj, Dubravica Desinićka, Gaber, Gora Košnička, Gornji Jalšovec, Gornji Zbilj, Gostenje, Grohot, Hum Košnički, Ivanić Desinićki, Ivanić Košnički, Jazbina, Jelenjak, Klanječno, Košnica, Nebojse, Osredek Desinićki, Ravnice Desinićke, Stara Ves Košnička, Šimunci, Škalić Zagorski, Trnovec Desinićki, Turnišće Desinićko, Turnovo, Velika Horvatska.

Stanovništvo uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Desinić imala je 3.478 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja:

Nacionalni sastav, 2001. uredi

Općina Desinić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4644
5466
5990
6324
6695
7656
7057
7442
7282
6835
5778
5145
4469
3808
3478
2933
2530
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Pregrada. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Desinić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
199
234
249
281
351
393
283
365
343
332
318
348
315
366
347
367
330
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava uredi

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo Općine koje ima 15 članova. Dužnost predsjednika Vijeća trenutno obavlja Miljenko Ljubić.

Općinski načelnik je Zvonko Škreblin, a zamjenik načelnika Milivoj Dravinec.

Povijest uredi

Desinić se nekad zvao Desinje. Desinić se spominje prvi put negdje oko 1334.g. u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom "Ecclesia sancti Gheorgii de Zothla" kao sjedište rimokatoličke župe sv.Jurja. U XV. stoljeću vlastelinstvo nad naseljem, poglavito dvorcem Velikim Taborom, pripadalo je grofovima Celjskim, do njihove pogibelji. Kasnije postaju vlasnici grofovija Ratkay...

Sam Desinić karakterističan je kao malo zagorsko neurbano mjesto, s prostranom gotičkom crkvom sv.Jurja na mjesnom trgu, uz čovjeka seljaka koji se mučio radeći cijeli dan na zemlji s vrlo skromnim mogućnostima.

Tipična obitavališta su bile drvene kućice, pokrivene slamom te karakterističnim svijetlo plavim interijerom.

"Odobrenje od Zemaljske vlade i biskupskog stola za otvorenjem nove župne crkve u Desiniću,g.1902"

Prvi pisani tragovi popisa stanovništva općine Desinić potječu iz godine 1823. iz najstarije župne knjige "Status animarum" za župnikovanja Johanesa Sepoka i kapelovanja Josipa Strittoffa.

Školstvo je uvedeno tek 1843.g., uveo ga je orguljaš Mihalj Šibl iz Zlatara, postavši prvi učitelj u Desiniću. Od 1869.godine učiteljsku službu vodi Đuro Prejac, rodom iz sv.Margarete kod Ptuja, inače otac poznatijeg Jurice Ðure Prejca. Školu je počela graditi općina Desinić još 1864. godine, a dograđena je 1865.g., kad počinje i nastava. U vrijeme kraljevine Jugoslavije u osnovnoj školi u Desiniću postoji društvo "Jugoslavenskog Sokola". Društvo je bilo vrlo prosrpski orijentirano. Djecu su tjerali u tu društvo, tako je g.1934. učenik Juro Papić iz Jalšovca Donjeg ugrizao učitelja Meštrića za potkoljenicu dok ga je ovaj tukao, zbog neažuriranosti u društvu"Sokol".

U to vrijeme najpoznatiji desinčanec trgovac Željko Hohnjec gradi dizel-električnu centralu, vodovod s vodocrpnom postajom i spremnikom na bregu iznad Lugarića, modernu farmu sa silosima te voćnjake.


Godine 1942. na proljeće u Desinić dolazi ustaški tabornik Masnec, kao jedini domaći ustaša. Većinom učitelji prelaze na partizansku stranu, najaktivniji u suradnji s partizanima je bio Josip Štimac-Učo. Desinić u drugom svjetskom ratu nije puno stradao.

Poslije rata vladala je velika neimaština u Desiniću, tada gubi status općine i postaje mjesna zajednica. Počela je nacionalizacija i tkz. agrarna reforma, tako da danas imamo jako puno rascjepkanih zemljišta i domaćinstva.

1945. osniva se Seljačko nabavno-potrošačka zadruga. Osnuju se i seoske zadruge (Trnovec,Jelenjak,Košnica,Gaber i Ravnice), koje se 1961.g. udružuju u jedinstvenu Poljoprivrednu zadrugu Desinić, kao pravni nasljednik Vinogradarsko-vinarske zadruge osnovane 1931.g. Zadruga postaje nosioc ekonomskog rasta MZ Desinića pa time i centar političke i financijske moći Desinića.

Desinčani su sredinom šezdesetih pa sve do osamdesetih godina 20.st. iseljavali trbuhom za kruhom, u zemlje zapadne Europe, Ameriku ili Australiju.

Gospodarstvo uredi

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Dvorci Veliki Tabor i Velika Horvatska. Također, kao i u cijelom Zagorju prisutni su sakralni objekti (crkva Svetog Jurja, kapelice i raspela).

Obrazovanje uredi

U Općini postoji osnovna škola Đure Prejca.

Kultura uredi

Šport uredi

Malonogogometni turnir 'Desinić' održava se od 1990.

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Desinić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.