Karaš-severinska županija: razlika između inačica

|županijsko središte=ReşiţaRešica

Hrvatski: '''Karaš-Severin''' ,Rumunjski:([[rumunjski|rum.]]''Caraş-Severin ; Srpski: Караш Северин''), Karaš Severin, ; Mađarski: ([[mađarski|mađ.]]''Krassó-Szörény, Bugarski: Караш-Северин, Karash-Severin'') je županija u [[Rumunjska|Rumunjskom]] dijelu [[Banat]]a, glavni grad županije je Ričica (rumunjski:Reşiţ)[[Rešica]]. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama [[Karaševo]] i [[LupačLupak]]

Hrvati oko grada [[ReşiţaRešica|RičiceRešice]] najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973.. kad se postupno obnavljaju veze. Nakon osamostaljenja Hrvatske, veze su se intenzivirale, no velikosrpska propaganda koja se širila putem medija do rušenja Miloševića bila je prava agresija na rumunjske Hrvate budući da su se zbog ravnog terena signali srpskih elektronskih medija vrlo dobro «hvatali». Najveće je hrvatsko naselje Karaševo

*[[ReşiţaRešica]]

*[[Karaševo|Caraşova]]

*[[Lupač|LupacLupak]]

== ReferenceIzvor ==

{{reflistizvori}}