Kikinda: razlika između inačica

| opis_slike =Glavna ulica s Katoličkom Crkvomcrkvom

| površina_ukupna = 189,0 km²

Po podacima iz 2004. općina zauzima površinu od 782 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 70.594 ha, a na šumsku 214 ha). Centar općine je grad Kikinda. Općina Kikinda se sastoji od 10 naselja. Po podacima iz 2002. godine u općini je živeloživjelo 67.002 stanovnika, a [[prirodni priraštajprirast]] je iznosio -5.7 %. Po podacima iz 2004. broj zaposlenih u opštiniopćini iznosi 17.371 ljudiosoba. U općini se nalazi 15 osnovnih škola i 4 srednjihsrednje školaškole.

Po arheološkim nalazima, na mjestu Kikinde bila su stara naselja, a 1423. godine, kao dobro Ugarskih kraljeva, spominje se mjesto Nađ Kekenj. U XVIII18. stoljeću, Kikinda je središte distrikta, a 1893. dobija status slobodnog kraljevskog grada. U [[NOR|narodnooslobodilačkom ratu]], 1941. godine u ovom kraju organizire se oružani otpor u kome djeluju Kikindski, Mokrinsi i Dragutinovački partizanski odredi.

Pored Narodnog muzeja, Istorijskog arhiva i drugih kulturnih institucija, u Kikindi ima dosta povijesnih spomenika: pravoslavne crkve u Kikindi i Mokrinu s radovima Teodora Ilića Češljara, zatim jedina suvača na teritoriji Vojvodine (pod zaštitom), neke građevine iz prve polovine XIX19. stoljeća, spomenici borcima Kikindskog partizanskog odreda, pjesniku revolucionaru Jovanu Popoviću (rad Aleksandra Zarina) i druga spomen-obilježja iz prošlosti.

Kikinda ima razvijenu industriju građevinskog materijala, pogone prehrambene industrije u okviru poljoprivrednog kombinata, livnicu željeza i tempera i drugo. U gradu je centar za rekreaciju, a u okoliniokolici su lovišta i ribolovna područja na [[kanal Dunav-Tisa-Dunav|kanalu Dunav-Tisa-Dunav]].