Eksponencijalna nejednadžba: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Nejednadžba kod koje se nepoznata veličina nalazi na mjestu eksponenta neke potencije zove se '''eksponencijalna nejednadžba'''. ==Područje definicije== Eksponencijalna [[nejedna...
(Nema razlike inačica)

Inačica od 25. siječnja 2010. u 19:09

Nejednadžba kod koje se nepoznata veličina nalazi na mjestu eksponenta neke potencije zove se eksponencijalna nejednadžba.

Područje definicije

Eksponencijalna nejednadžba je definirana za sve vrijednosti nepoznate veličine x iz domene realnih brojeva.

Jednostavna eksponencijalna nejednadžba

Jednostavnijom eksponencijalnom nejednadžbom možemo smatrati eksponencijalnu nejednadžbu koja sadržava jedan član s nepoznatom veličinom u eksponentu potencije, kao na primjer:

 

Uvažavajući pravila o računanju s potencijama nalazimo, redom:

 

Rješenje ove eksponencijalne nejednadžbe bit će svaki x iz intervala  

Složenije eksponencijalne nejednadžbe

Složenije eksponencijalne nejednadžbe sadrže veći broj članova gdje se nepoznata veličina nalazi u eksponentu neke potencije, a gdje se nejednadžba može pojaviti u brojnim oblicima i gdje svaka nejednadžba u rješavanju može tražiti poseban postupak.

Primjer 1

Zadana je eksponencijalna nejednadžba:

 

Slijedom pravila koja vrijede u računanju s potencijama, rješavajući nejednadžbu nalazimo, redom:

 

Rješavajući nađenu kvadratnu nejednadžbu nalazimo da je rješenje kvadratne nejednadžbe svaki x iz intervala  , gdje je isti interval i skup rješenja zadane eksponencijalne jednadžbe.

Primjer 2

Zadana je eksponencijalna nejednadžba oblika:

 

Rješavajući nejednadžbu nalazimo, redom:

 

Rješavajući nađenu kvadratnu nejednadžbu po y nalazimo da je skup rješenja kvadratne nejednadžbe svaki y iz intervala  . Uzevši u obzir supstituciju gdje je (2/3)x = y, dolazimo i do konačnog rješenja početne eksponencijalne nejednadžbe gdje je rješenje svaki x iz intervala  .

Primjer 3

Zadana je eksponencijalna nejednadžba oblika:

 

Rješavajući jednadžbu nalazimo, redom:

 

gdje rješavajući nađenu kvadratnu nejednadžbu nalazimo da je rješenja kvadratne nejednadžbe svaki x iz intervala   i  , što je ujedno i skup rješenja zadane eksponencijalne nejednadžbe.