Inačica od 28. lipnja 2010. u 15:32 uredi Hpandza (razgovor \| doprinosi) 261 edit mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 28. lipnja 2010. u 16:54 uredi ukloni ovu izmjenu Hpandza (razgovor \| doprinosi) 261 edit Uklanjanje izmjene 2489368 što ju je unio/unijela Hpandza (Razgovor sa suradnikom:Hpandza) Novija izmjena →
Redak 7: U davna vremena, prva sredstva koja su korištena za anesteziju kod bolesnika s ozljedama bila su [[marihuana]] i [[opijum]]. „Prave“ anestezije nije bilo sve do devetnaestog stoljeća, kada su se započela provoditi prva istraživanja u ovom području. Tijekom 1800. britanski kemičari Humphry Davy i Thomas Beddoes opisuju neka svojstva [[dušični oksid\|dušičnog oksida]] (tzv. "rajskog plina"), ali u tim je danima ovaj plin rabljen samo za zabavu. Za rajski plin se rabe još dva naziva (dušićni suboksid i dušićni oksidul ukoliko je kemijska formula ~~oksida~~okdida N2O). Prvi, ovaj plin koristi za anesteziju američki [[stomatolog]] Horacy Bunare, koji 1844. uz uporabu dušičnog oksida obavlja vađenje [[zub]]a, ali on ubrzo gubi podršku medicinskih krugova zbog stručne pogreške (pacijent umire). Drugi značajan medikament koji se koristio u anesteziji bio je [[kloroform]], otkriven 1831. godine. Njegova je djelotvornost potvrđena u 1847. godini. Redak 76: '''2. 2. Inflitracijsku'''; kod ove vrste anestezije, anestetik se aplicira na mjestu i oko mjesta operacijskog polja, s ciljem da se to područje obezboli. Anestetik se primjenjuje injektiranjem oko operacijskog polja na potrebnu dubinu zavisno od operativne tehnike. Ova vrsta anestezije se primjenjuje kod manjih operativnih zahvata (ušivanje rana, odstranjivanje kožnih i potkožnih promjena, ingvinalnih kila kod kojih je kontraindikovana druga vrsta anestezije i sl..) Ovu vrstu anestezije provodi kirurg. Radi potenciranja ove anestezije, (smirivanje pa i uspavljivanje bolesnika tijekom operativnog zahvata) u ovu vrstu anestezije može se uključiti i anesteziolog koji će primijeniti i druge medikamente pored lokalnog anestetika. '''2. 3. Regionalnu'''; kod ove vrste anestezije anestetik se injektira u blizinu živca ili kralježničke moždine, pri čemu se postiže neosetljivost na bol (blokada) jedne veće regije na tijelu. Zavisno od lokacije primjene anestetika dijeli se na: centralnu perifernu i regionalnu anesteziju. 2.3.1.'''''Centralni blok''''', kod ove vreste anestezije djelovanje anestetika traje 2 – 4 sata, a anestetik se uštrcava oko leđne moždine, te tako blokira prijenos bolnih podražaja do mozga. Ako se slučajno dogodi da izvođenje ove vrste anestezije ne uspije, prelazi se na opću anesteziju. Ovisno o mjestu uštrcavanja centralni blok dijelimo na spinalni i epiduralni. 2.3.1.1.''Spinalna anestezija'' je tehnika u kojoj anestetik dajemo u tekućinu koja okružuje leđnu moždinu. Spinalna anestezija se može primjeniti na gotovo sve zahvate na nogama, kukovima, zdjelici, donjem dijelu trbuha (uključujući i carski rez). Komplikacije ove vrste anestezije su veoma rijetke i prolazne, a da bi se one ublažile, nakon spinalne anestezije, bolesnik 24 sata mora ležati na ravnom i piti puno tekućine. 2.3.1.2.''Epiduralna anestezija'' je tehnika u kojoj anestetik dajemo u prostor između kralješka i ovojnice leđne moždine (epiduralni prostor). Ovom vrstom anestezije možemo anestezirati određenu regiju na trupu i tako je učiniti neosjetljivu na bol, dok je u ostataku trupa osjet očuvan. Također primjenom nižih koncentracija anestetika možemo blokirati samo osjet boli dok je mišićna snaga očuvana (što je iskorišteno kod bezbolnog poroda). Ako se u epiduralni prostor postavi tanka plastična cjevčica (epiduralni kateter) postoji mogućnost trajnog davanja anestetika te na taj način osiguravanje dugotrajne anestezije. Epiduralna anestezija se primjenjuje za zahvate na nogama, zdjelici, donjem dijelu trbuha, prsnom košu i plućima. Također se primjenjuje kao metoda trajnog uklanjanja boli kod pacijenata s malignom bolesti. 2.3.2.'''''Periferni blok''''', je tehnika kod koje anestetik uštrcavamo u blizinu živca ili živčanog snopa koji inervira određeni dio tijela. Ovom tehnikom možemo anestezirati puno manje tjelesne regije, npr. anestezija šake, ruke , ramena, stopala, noge. '''''Regionalna intravenska anestezija''''' (RIVA), je tehnika koja se koristi za anesteziju ekstremiteta (ruku ili nogu). RIVA se izvodi tako da se prvo zaustavi cirkulacija krvi u željenom ekstremitetu, zatim se u venu tog ekstremiteta injicira anestetik koji izlazi u tkivo i dolazi do živaca. == 3. Nefarmakološka anestezije == [[Hipnoza]] ima dugu povijest upotrebe kao anesteziološka tehnika. Rashlađivanje tkiva (npr. [[led]]) može izazvati privremeni prekid provođenja kroz [[živčana vlakna]] (aksone) i gubitak osjećaja, a izazivnjem kratki hiperventilacija, produbljenim i ubrzanim disanjem, može se privremeno suzbiti osjećaj boli. Suvremena anesteziološka praksa rijetko koristi ove metode. == Komplikacije za vrijeme anestezije == [[File:Anaesthesist2006.jpg\|mini\|200px\|Pravilnim radom anesteziologa mogu se spriječiti komplikacije]] Učestalost komplikacija u anesteziji u odnosu na broj izvršenih anestezija je oko 9%. <ref>[http://anestezija.org/index.php/Komplikacije_za_vrijeme_anestezije Komplikacije za vrijeme anestezije] Preuzeto: srpanj 2009.</ref> 1. '''Najučestalije komplikacije''' nedostatna ventilacija pluća, hipotenzija, aritmije, ozljede živaca nuspojave anestetika i drugih lijekova 2. '''Najčešće komplikacije nastaju kod''' dugotrajnih zahvata, kod pretilih bolesnika, bolesnika u poodmakloj dobi, hitnih zahvata u porodiljnoj anesteziji 3. '''Uzroci komplikacija''' ljudska pogreška (nesavjestan rad ili loša obučenost) loš monitoring vitalnih parametara, neispravna oprema loša organizacija rada == Izbor anestezije == Nakon što kirurg ili drugi liječnik postavi indikaciju za operativni ili neki drugi zahvat, obavljaju se prijeanesteziološke pretrage i donosi konačna odluka o izboru anestezije. Ako postoji mogućnost primjene više vrsta anestezije, bolesniku se daje mogućnost da sudjeluje u njenom izboru. Glavne smjernice koje anesteziologa rukovode pri odlučivanju o vrsti anestezije su: vrsta bolesti lokalizacija promjena (bolesti) vrsta operativnog zahvata trajanje operacijskog zahvata. zdravstveno stanje i prethodne bolesti bolesnika lijekovi koje bolesnik troši, odluka bolesnika o izboru anestezije. == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == ''Čovjek'', 2007., ISBN 978 953 300 017 6 * Murphy FL. The Further Study of Anesthesiology. U: Longnecker DE, Murphy FL, ur. Dripps / Eckenhoff / Vandam: Introduction to Anesthesia, Saunders Co, SAD 1997. str 492-497. == Vanjske poveznice == {{commonscat\|Anesthetics}} [[Kategorija:Anesteziologija]] <!-- interwiki --> [[ar:تخدير]] [[bg:Анестезия]] [[bn:অবেদন]] [[bs:Anestezija]] [[ca:Anestèsia]] [[cs:Anestezie]] [[da:Anæstesi]] [[de:Anästhesie]] [[en:Anesthesia]] [[eo:Anestezo]] [[es:Anestesia]] [[eu:Anestesia (medikuntza)]] [[fa:هوشبری]] [[fi:Anestesia]] [[fr:Anesthésie]] [[gan:麻醉]] [[gd:Cion-faireachdain]] [[he:הרדמה]] [[hi:निश्चेतक]] [[id:Anestesi]] [[io:Anestezio]] [[is:Deyfing]] [[it:Anestesia]] [[ja:麻酔]] [[jv:Anestesi]] [[mk:Анестезија]] [[ml:അനസ്തീഷിയ]] [[ms:Anestesia]] [[nl:Anesthesie]] [[no:Anestesi]] [[pl:Znieczulenie]] [[qu:Puñuchiq hampikamayuq]] [[ru:Анестезия]] [[simple:Anesthetic]] [[sl:Anestezija]] [[sq:Anestezia]] [[sr:Анестезија]] [[sv:Anestesi]] [[tr:Anestezi]] [[uk:Анестезія]] [[ur:تخدیر]] [[vi:Gây mê]] [[zh:麻醉學]]

Anestezija: razlika između inačica