|
== Zemljopis ==
Mjesto se nalazi uz cestu Osijek-Bilje-Vardarac-Lug-Grabovac-Kneževi Vinogradi-Suza-Zmajevac-Batina.
OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI - jedinica lokalne uprave u sastavu Osječko-baranjske Županije osnovana Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj 30.12.1992.("Narodne novine", br. 90/92.), do tada u sastavu bivše Općine Beli Manastir.
Predstavlja prostor od 248,77 km2, s udjelom od 6 % ukupne površine Osječko-baranjske Županije, odnosno 22 % cijele Baranje.
Prostor Općine Kneževi Vinogradi pripada krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno njegovoj prirodno-geografskoj cjelini Baranji. U okviru prostora Baranje, Općina Kneževi Vinogradi zauzima istočni dio prostora, s tim da joj istočna granica prelazi i na lijevu obalu Dunava.
Općinsko sjedište Kneževi Vinogradi je udaljeno od Osijeka 25 km, 10 km od grada Belog Manastira, 5 km od državne ceste E-73, 26 km do granice s Republikom Mađarskom, 15 km od granice s Vojvodinom, dio parka prirode Kopački rit nalazi se na području Općine.
== Stanovništvo ==
* [[Suza (Kneževi Vinogradi)|Suza]] - 636
* [[Zmajevac]] - 974
OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI - jedinica lokalne uprave u sastavu Osječko-baranjske Županije osnovana Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj 30.12.1992.("Narodne novine", br. 90/92.), do tada u sastavu bivše Općine Beli Manastir.
Predstavlja prostor od 248,77 km2, s udjelom od 6 % ukupne površine Osječko-baranjske Županije, odnosno 22 % cijele Baranje.
Prostor Općine Kneževi Vinogradi pripada krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno njegovoj prirodno-geografskoj cjelini Baranji. U okviru prostora Baranje, Općina Kneževi Vinogradi zauzima istočni dio prostora, s tim da joj istočna granica prelazi i na lijevu obalu Dunava.
Općinsko sjedište Kneževi Vinogradi je udaljeno od Osijeka 25 km, 10 km od grada Belog Manastira, 5 km od državne ceste E-73, 26 km do granice s Republikom Mađarskom, 15 km od granice s Vojvodinom, dio parka prirode Kopački rit nalazi se na području Općine.
Stanovništvo:
Od davnina na ovim područjima živjeli su Hrvati (nekada zvani šokci), Mađari, Srbi (nekad zvani raci), do II.svjetskog rata na ovom području živjeli su i Nijemci, Židovi.
Od uvijek je ovo područje bilo sjecište različitih kultura i naroda.
Danas nakon svih migracija stanovništva (2.svjetskog rata, Domovinskog rata) na ovom području žive Hrvati 34%, Mađari 41 %, Srbi 18 %, te ostali 6 %.
== Uprava ==
== Povijest ==
Od davnina na ovim područjima živjeli su Mađari, Raci (Srbi), Njemci (Švabe)Hrvati i Šokci (Hrvati)Mađari. Kada je riječ o porijeklu Hrvata katolika, ono je raznoliko, nakon 2. svjetskog rata mnogi su doselili ovamo iz Hrvatskog Zagorja, Međimurja, BiH, i Dalmacije. Osim njih tu su i obitelji starosjedioci - Baranjski Šokci, Baranjski Raci, Nijemci i Mađari.
Kneževi Vinogradi nastali su kao strategijski važno naselje na jednoj od ključnih točaka tog prometnog pravca još u Starom vijeku. Već su Rimljani ovdje imali koloniju, a mjesto su nazivali Donatium, o čemu postoje bogati arheološki nalazi. Kneževi Vinogradi koji su nastali kao jedno od najstarijih mjesta u Baranji pod tim se imenom javljaju u popisu iz 1687.godine, dakle prije osnutka vlastelinstva Belje, što navodi na zaključak kako je selo u Srednjem vijeku pripadalo obitelji Herceg.
Kada potpadaju pod vlastelinstvo Belje, vinogradi zauzimaju gotovo petinu područja i proizvode se dobra vina. Sredinom 18.stoljeća u mjestu se nalaze vlastelinske zgrade: prešaonica, pecara, bačvareva kuća i veliki vlastelinski podrum (izgrađen još za Eugena Savojskog) koji su primali oko 700.000 litara, te 2 vlastelinska svratišta. Dok su seljaci prodavali uglavnom vino i trešnje većinom po Slavoniji , u selu se nalazilo čak 14 obrtnika ( kolar, čizmar, krojači, postolari, krznar, bačvari, šeširdžija i kovači) i 6 trgovaca.
Godine 1824. Kneževi Vinogradi bili su najveće selo na vlastelinstvu Belje jer su imali 1.961 stanovnika u 266 kuća. U mjestu su bile i tri crkve (reformatska, pravoslavna s tornjem pokrivenim bakrom i mala katolička bez tornja).
Kako je poštanska cesta iz Osijeka za Bačku vodila preko Kneževih Vinograda tu je bila smještena i poštanska postaja, a nedaleko od mjesta bila je i izgrađena ciglana i peć za crijep.
Po popisu iz 1766.godine u Kneževim Vinogradima su nastanjeni stanovnici dviju narodnosti Mađari s pripadnicima kalvinske vjeroispovijesti i pravoslavci – Raci.
Prezimena koja se susreću u to vrijeme jesu:
- mađari
Banko, Bardy, Bereczka, Dobi, Ember, Erdös, Fejes, György, Hegedus, Horvath, Kacsy, Kantor, Kovacs, Markos, Meszar, Molnar, Moses, Ory, Palinkas, Palis, Palko, Rettfalusi, Suba, Szabo, Thott, Tihany, Varga;
- rašani
Antunov, Atyimov, Babics, Bekfalacz, Bessity, Bosnyak, Bosukcsanin, Bugarin, Csordas, Domasetov, Dragojlov, Gasparov, Decsanin, Golubkovich, Ivanovics, Janics, Katics, Kollar, Lazity, Legaich, Lozanovich, Luboevich, Meczanovich, Miatov, Miatovics, Mille, Milossev, Pauvacz, Peculich, Popovich, Poznanov, Radics, Radoszavlyev, Saracz, Szigetlia, Szrupan, Sztanich, Sztanity, Sztanivukovich, Sztanojlov, Sztanojlovich, Sztrainich, Vaszilovich, Vukovics, Zsombergscanin
- novi stanovnici
Csizmar, Kovach, Kovacs, Tö
- s pristojbom:
Abasia, Csoravy, Csordas, Csösz, Fister, Horvath, Kalmar, Lukacsih, Magister, Markanov, Nikolity, Pandurov, Plancsevich, Poroszlai, Radich, Szablyak, Tabajdi.
Po podacima iz 1824.stanovnici su mješavina Nijemaca, Mađara i Raca uz malo Šokaca.
Danas su Kneževi Vinogradi Općinsko središte s 1.715 stanovnika (po popisu iz 2001.godine) s 13 ulica (Glavnom, Svetozara Miletića, 8.marta, Šandora Petefija, Naselje hrvatskih branitelja, Hrvatske Republike, 1.maja, Olgina, Vinogradska, Moša Pijade, Mihajla Klajna, Antuna Plaveca i Ciglana).
Kao najveći gospodarski subjekt Baranje - Belje d.d. u najužem središtu mjesta ima pogon vinarije izgrađene još sredinom 18.stoljeća, dok je 1959.godine izgrađena sadašnja vinarija, Od značajnih gospodarskih subjekata potrebno je istaći pogon „Bor plastike“ u poduzetničkoj zoni.
Kneževi Vinogradi nadaleko su poznati po uređenom SRC „Bazeni“ koji je u dugogodišnjem zakupu osječke tvrtke „Gradnja“ d.o.o., ugostiteljskom objektu – restoranu „Baranjski ambijent“ kao i po športskim terenima NK „Borac“ .
U Kn.Vinogradima djeluje osnovna škola od 1-8 razreda s 263 djece, te ustanova predškolskog odgoja (Dječji vrtić „ZEKO“) s 32 djece.
Također, djeluje 10- tak raznih kulturnih, nevladinih i športskih udruga, od kojih su najznačajniji NK „Borac“, Udruga žena „Izvor“, Udruga umirovljenika, Udruga ljubitelja tamburice „Baranjski biseri“, te druge športske i kulturne udruge.
== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
DENEŠ ŠOJA Načelnik općine i Zastupnik u Hrvatskom Saboru
Rođen je 8. travnja 1943. u Kneževim Vinogradima (Beli Manastir). Završio ekonomski fakultet u Osijeku. Stekao magisterij iz područja ekonomskih znanosti (VSS – magistar javnih financija).
MILE HORVAT Zastupnik u Hrvatskom Saboru i podpredsjednik SDSS-a
Rođen je 16. svibnja 1959. u Kneževim Vinogradima. Završio je Pravni fakultet u Osijeku (VSS - diplomirani pravnik).
== Spomenici i znamenitosti ==
* Rimokatolička župna crkva Sv. Mihaela Arhanđela u Kneževim Vinogradima
Župna zajednica u Kneževim Vinogradima posvećena je Svetom Mihaelu, arhanđelu. Crkveni god je 29.rujna. Središte župe su Kneževi Vinogradi kojima pod crkvenu jurisdikciju pripadaju: Karanac, Kamenac Kotlina, Mirkovac, Jasenovac, Sokolovac, te Zlatna Greda (Općina Bilje), Grabovac i Mitrovac (Općina Čeminac).
Župa je osnovana 1851.godine. Vrlo stara župna crkva, koja je sagrađena u klasičnom stilu obnovljena je i proširena 1840.godine.
Prema vidljivim podacima na zidovima, kor crkve dozidan je 1857.godine i te je godine završena izgradnja crkve, taj je oblik zadržan do naših dana. Površina crkve je 254 m2. Krovište je obnovljeno 1999.godine, a crkva je izvana i iznutra potpuno obnovljena 2004.godine.
U župi djeluje zbor, pod vodstvom orguljaša Ivana Mikeca, od 30-tak članova koji njeguje jednoglasno pjevanja.
U župnoj zajednici posebno mjesto zauzimaju ministranti. Njih 25-ero, u dobi od 10-20 godina, s radošću i veseljem sudjeluje u posluživanju oko oltara, ali i u svim ostalim aktivnostima Župe.
Sv.mise redovito se služe nedjeljom, a u filijalnim crkvama i kroz tjedan.
Kroz mjesec svibanj i listopad u svim crkvama mole se pobožnosti, kao što se i u vrijeme korizme moli križni put.
Uz redoviti vjeronauk u školi, župnik i voditelj župne kateheze subotom okupljaju djecu od prvog do osmog razreda na susrete župne kateheze. Jednom mjesečno, prvu ili posljednju nedjelju u mjesecu, redovito se kroz cijelu godinu održava i kateheza za srednjoškolce.
* Reformatska crkva u Kneževim Vinogradima
Crkvena općina je jedna od vjerskih zajednica Reformatske kršćanske crkve mađara u Republici Hrvatskoj. Vjeroispovijest vjerske zajednice se temelji na II. Helvetskom vjerovanju i na Heidelberškom katekizmu. Sljedbenike ove vjeroispovijesti često zovu kalvinistima po istaknutom reformatoru iz Geneve, Jeanu Calvinu.
Sakramente redovito poslužuju, Bogoslužja održavaju svake nedjelje u 11 sati, te praznicima.
Povijest crkvene općine
Najstarija crkva Baranje nalazi se u Kneževim Vinogradima. Temelje tornja postavili su rimljani oko 300. godine. Današnji oblik zgrada je poprimila u XIX. stoljeću, ali crkva je već i ranije bila velika, jer 1576 godine ovdje je održana povijesna sinoda, tu su prihvaćeni “Kanoni iz Kneževih Vinograda”. U kanonima su napisani zakoni koji reguliraju život reformatskih vjernika.
Crkva je sagrađena 1803 godine, a obnovljena je 1839 godine. Crvkva je proglašena kulturnim spomenikom, nažalost trenutno je u lošem stanju. Obnova crkve je u tijeku, završena je jedino rekonstrukcija lukovice tornja.
U Kneževim Vinogradima župnici su bili: Szekér Pál, Vághó László, Molnár Hugó, Matkovics Péter. Potkraj drugog svjetskog rata iz osvete mučenički je ubijen ovdašnji župnik najtragičnije sudbine, Ferenc Faragó s drugim pripadnicima mađarske nacionalnosti. 1817. godine župa je imala 615, 1880. godine 891, 1910. godine 543, 1941. godine 332, 1989. godine 70, a 1999. godine 85 vjernika.
* Srpska pravoslavna crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice
Srpska pravoslavna crkvena općina u Kneževim Vinogradima se spominje još 1742.godine kada svećenik Petar Parabak preuzima službu, a te je godine podignuta i nova crkva prvobitno posvećena Sv. Arhiđakonu Stefanu.
Izaslanici Baranjske županije izvještavaju Ugarsko namjesničko vijeće da su pregledali crkvu u Herceg Suljošu, premjerili je, te ustanovili sa kakvim sredstvima vjernici raspolažu u cilju podizanja nove crkve.
Vjerska komisija Ugarskog namjesničkog vijeća predlaže da se dozvoli zidanje nove crkve od tvrdog materijala iste veličine kao što je bila stara, ali bez ukrasa.
Godine 1769. carica Marija Terezija dozvoljava zidanje nove crkve pod uvjetima koje je predložilo Ugarsko vijeće.
Nova crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice izgrađena je 1775.godine od tvrdog materijala.
Crkva je sagrađena kao jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom i dvokatnim zvonikom iznad zapadnog portala u kasnobaroknom stilu sa elementima klasicizma. Ikonostas datira iz druge polovine 18-stog stoljeća.
Podaci o parohijskim svećenicima koji su službovali u ovoj crkvenoj općini postoje tek od 1860.godine. Prema tim podacima od 1860., pa sve do 1911.godine, parohiju je opsluživao protojerej Radoslav Andrić. Nakon smrti prote Radoslava Andrića 1911. parohiju privremeno opslužuje jeromonah Sergije Janković. Od 1912.na ovoj parohiji je jerej Milutin Čupić koga zamjenjuje jerej Svetislav Zundanović 1921.godine. Svetislava Zundanovića 1922.godine, zamjenjuje protojerej Dušan Andrić koji je na ovoj parohiji ostao sve do umirovljenja 1938.godine. Iste godine na parohiju dolazi jerej Stevan Izbradić koji je na ovoj parohiji službovao sve do 1955.godine kada ga zamjenjuje jerej Ljubomir Mecanović, koji na ovom mjestu ostaje sve do umirovljenja 1982.godine. Od 1982 na parohiji je jerej Ljubomir Radić koji odlazi u Eparhiju šumadijsku 1998.godine. Godine 1999.godine za paroha kneževovinogradskog postavljen je jerej Dragan Vukadinović, koji na toj dužnosti ostaje do 2002.godine. Iste godine zamjenjuje ga jerej Nenad Kesonja, koji na dužnosti ostaje do 2006.godine, kada ga zamjenjuje jerej Slobodan Poznanović.
Crkvena općina Kneževi Vinogradi danas broji 140 domova u kojima živi 355 duša. Crkvena općina Kneževi Vinogradi obuhvaća još i sela Suzu, Zmajevac, Batinu i Grabovac.
== Obrazovanje ==
== Kultura ==
* Udruga ljubitelja tamburice "Baranjski biseri"
* SKD Prosvjeta - Zagreb, pododborKUD "Kneževi Vinogradi"
* Likovna udruga "KVIN-ART", Kneževi Vinogradi
* Mađarska udruga mladeži "Hercegszollosi Mihaly"
| 