Vojko Krstulović: razlika između inačica

'''Vojko Krstulović''' "'''Švora'''" ([[Split]], [[22. prosinca]] [[1918.]] - [[Split]], [[22. lipnja]] [[1944.]]) je bio hrvatski politički djelatnik i [[novinar]] iz redova [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]].

Rodio se u [[Veli Varoš (Split)|Velom Varošu]], u siromašnoj radničkoj obitelji od oca Franje, radnika, i majke Barbarine r. Vrdoljak, kućanice.<ref name="Slobodna">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010117/podlistak.htm Slobodna Dalmacija, Željko Čulić: HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova (8) - Prekinuta mladost Vojka Krstulovića] Preuzeto 6. listopada 2011.</ref> Imao je jednogmlađeg brata, Tonća. Rani gubitak oca je samo pogoršao njegov socijalni status te je u ranoj mladosti spoznao tegobu neimaštine.

Osnovnu školu je pohađao u Splitu. Srednju školu je također pohađao u Splitu. Prvo je išao u [[sjemenište]], a nakon 1. razreda se [[1931.]] prebacio u Klasičnu gimnaziju, gdje je bio razredni kolega s [[Živko Jeličić|Živkom Jeličićem]], kasnije poznatim hrvatskim književnikom.<ref name="Slobodna" /> Godine [[1934.]] se kao šesnaestogodišnjak učlanio u HSS.<ref name="Slobodna" /> Kad se osnovala Omladinska organizacija HSS-a, izabralo ga se za njezina prva predsjednika. Bio je ujedno i zadnjim predsjednikom te organizacije u Splitu.<ref name="Slobodna" /> Svoj aktivizam nije ograničio samo na grad Split, nego i splitsku okolicu, pa i dalje: [[Šibenik]], [[Sušak]].

Godine [[1936.]] na [[1937.]] je napravio stanku sa školom. Tete je [[1937.]] radio kao sukorektor u [[Jadranski dnevnik|Jadranskom dnevniku]]. Poslije je nastavio školovanje. Otišao je na Trgovačku akademiju, koju je završio u travnju [[1941.]] godine, dolaskom talijanskih okupatora.

Pokrenuo je nekoliko listova, za koje je ujedno i pisao priloge: ''[[Novi dani]]'' (1938.), ''[[Za slobodu i stare pravice]]'' (1939.), ''[[Pokret hrvatske mladice]]'' (1940.). Od [[1939.]] godine je tehnički tajnik HSS-a i pomoćnik Luki Čuliću i Desimiru Jakaši u [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskom radničkom savezu]].

Talijanskom okupacijom odlazi u [[Omiš]], koji je bio dijelom [[NDH]], i koji mu je ostao novom adresom sve do pada Italije, kad se vratio u Split. Intenzivirao je suradnju s predratnim HSS-ovcima, osobito s [[Ivanko Farolfi|Ivankom Farolfijem]].

Komunističkoj partiji Jugoslavije nije bio po volji. U svojim su ga letcima blatili i izrugivali se njegovom radu, prikazivali ga izdajnikom i fašističkim kolaborantom, sumnjičeći ga da je potkazivao sugrađane Nijemcima i Talijanima. [[22. lipnja]] [[1944.]] ga je revolverom ubio [[Tito Kirigin]]<ref name="Slobodna" /> ispred kuće u Barakovićevoj.<!-- ovo ima u jednoj knjizi o antifaš. Splitu -->

U spomen su na Vojka Krstulovića su njegovi učenici izdali knjigu "''Za slobodu i stare pravice"''.