Vodik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Preusmjeravanje na članak (umjesto na razdvojbenu stranicu) |
|||
Redak 31:
Iako ga nije prvi proizveo (prvi ga je proizveo [[Paracelsus]] u 16. st. reakcijom metala i jake kisline), vodik ([[Latinski jezik|lat.]] ''Hydrogenium'') je definirao [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Henry Cavendish]] [[1766]].<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] u 20 svezaka, sv. 20, ISBN 978-953-7224-20-2, str. 281</ref> i nazvao ga "zapaljivim zrakom". Cavendish ga je dobio reakcijom [[cink]]a i [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]]. Definirao je o kojem se plinu radi i dokazao da reakcijom vodika i kisika nastaje [[voda]]. Zbog toga svojstva [[Antoine Lavoisier]] ga [[1783.]] naziva ''hydrogène'', od [[Starogrčki jezik|grčkog]] "onaj koji stvara vodu" (grč. ὕδωρ = voda, γενής = stvaratelj). Hrvatski naziv uveo je [[Bogoslav Šulek]].
Tekući vodik je dobio prvi put 1898. James Dewar, a godinu kasnije je stvorio i kruti vodik. [[Deuterij]] je dobio 1931. [[Harold Urey]], a godinu kasnije je stvorili i [[Teška voda|tešku vodu]]. 1934. [[Ernest Rutherford]] i njegov tim su proizveli [[tricij]]. <ref> Emsley John: "Nature's Building Blocks", publisher=Oxford University Press, 2001.</ref>
[[Datoteka:Emission spectrum-H.png|500px|desno|mini|Vodikove emisione linije u vidljivom dijelu spektra. Postoje 4 vidljive linije [[Balmerova serija|Balmerove serije]]]]
Prvi [[balon na vrući zrak]] je otkrio 1783. Jacques Charles. Ferdinand von Zeppelin je napravio letjelicu na vodik, koja je imala prvi let 1900., a kasnije je nazvana [[cepelin]].
| |||