Zemljopis Indije: razlika između inačica

'''[[Zapadni Gati]]''' ili planine '''Sahyadri''' prolaze duž zapadnog kraja [[Indija|indijske]] visoravni [[Dekan (visoravan)|Dekan]] koju odvajaju od uske obalne ravniravnice duž [[Arapsko more|Arapskog mora]]. Lanac započinje južno od rijeke [[Tapti]] blizu granice [[Gujarat]]a i [[Maharashtra|Maharashtre]] te se kreće približno 1.600 km kroz države Maharashtru, [[Goa|Gou]], [[Karnataka|Karnataku]], [[Kerala|Keralu]] i [[Tamil Nadu]]u gotovo do južnog vrška indijskog poluotoka. Prosječna visina iznosi oko 1.000 m, a najviši se vrhunci nalaze u južnom dijelu lanca u Maharashtri. Dva najpoznatija vrha koji leže u Zapadnim Gatima su [[Kalsubai]] 1.646 m i [[Mahabaleshwar]] 1.438 m.

[[Datoteka:Indo-Gangetic Plain.jpg|mini|200px|Satelitski prikaz gangeskih ravniravnica.]]

[[Datoteka:IndoGangeticPlain Map.png|mini|240px|Prostor indogangeske ravniravnice preko Južne Azije.]]

'''Indogangeske ravniravnice''' su velike [[naplavna ravanravnica|naplavne ravniravnice]] riječnih sustava [[Ind]]a i [[Ganges|Ganges]]-[[Brahmaputra|Brahmaputre]]. One se protežu paralelnousporedno s planinama Himalaje od [[Jammu i Kashmir|Jammua i Kashmira]] na zapadu do [[Assam]]a na istoku. Prostor naplavnih ravniravnica sačinjavaju države [[Punjab, Indija|Punjab]], [[Haryana]], istočni [[Rajasthan]], [[Uttar Pradesh]], [[Bihar]], [[Jharkhand]] i [[Zapadni Bengal]]. Indogangeska ravan zauzima površinu od 700.000 km², a širina se kroz čitavu dužinu razlikuje za nekoliko stotina kilometara. Glavne rijeke koje oblikuju dio tog sustava su Ganga ([[Ganges]]) i [[Ind]] s pritocima [[Beas]], [[Yamuna]], [[Gomti]], [[Ravi]], [[Chambal]], [[Sutlej]] i [[Chenab]].

Indogangeski pojas je najopsežniji prostor neprekinutog [[aluvij]]a na svijetu, koji je oblikovan [[depozicija|depozicijom]] (odlaganjem) [[nanos]]a brojnih rijeka. RavniRavnice su nizinske i većinom bez šuma što ih čini pogodnima za [[navodnjavanje]] kroz brojne [[kanal]]e. Područje također obiluje [[podzemna voda|podzemnim]] izvorima vode.

RavniRavnice su jedna od [[intenzivno poljodjelstvo|najintenzivnijih poljoprivrednih]] područja na svijetu. Usjevi uzgojeni na indogangeskoj ravniravnici prvenstveno su [[riža]] i [[pšenica]], koje se uzgajaju u [[plodored|rotaciji]]. Ostali usjevi uključuju [[kukuruz]], [[šećerna trska|šećernu trsku]] i [[pamuk]]. Poznate također kao Velike ravniravnice, indogangeske se ravniravnice nalaze među najgušće naseljenim područjima na svijetu.

'''Istočna obalna ravan''' je širok prostor zemlje koji leži između Istočnih Gata i Bengalskog zaljeva. Prostire se od Tamil Nadua na jugu do Zapadnog Bengala na sjeveru. [[Riječna delta|Delte]] mnogih indijskih rijeka oblikuju velik dio tih ravniravnica. Rijeke koje teku ovim područjem su [[Mahanadi]], [[Godavari]], [[Kaveri]] i [[Krishna]]. Regija jednako prima kišu od sjeveroistočnog i jugozapadnog monsuna, pa godišnji prosjek padalina iznosi između 1.0001000 i 3.0003000 mm. Širina ravniravnica varira između 100 i 130 km {{ref|ior}}.

RavniRavnice su podijeljene u sedam regija: delta Mahanadija, južna ravan Andhre Pradesh, delte Krishne i Godavarija, obala Kanyakumari, [[obala Coromandel]] i pjeskoviti [[litoral]].

'''Zapadna obalna ravan''' je uzak pojas zemlje uklještene između Zapadnih Gata i Arapskog mora. Pojas započinje u Gujaratu na sjeveru i prostire se kroz države [[Maharashtra|Maharashtru]], [[Goa|Gou]], Karnataku i Keralu. RavniRavnice su uske te se protežu od 50 do 100 km u širinu.

[[Gangeski sustav|Sustav Ganga-Brahmaputra-Meghana]] ima najveće slijevno područje koje zauzima 1,100.000 km². Rijeka Ganga izvire na [[Gangotri ledenjak|ledenjaku Gangotri]] u [[Uttaranchal]]u. Ona teče u jugoistočnim smjeru prema [[Bangladeš]]u. Rijeke [[Yamuna]] i [[Gomti]] također nastaju u Zapadnim Himalajama, te se u ravnimaravnicama spajaju s rijekom Gangom. Brahmaputra, druga pritoka Gange, izvire u [[Tibet]]u, a u Indiju ulazi u najistočnijoj državi [[Arunachal Pradesh]]. Njen se tok nastavlja prema zapadu sve do Bangladeša u kojemu se spaja s Gangom.

Indijski močvarni ekosustav široko je razdijeljen od hladnog do aridnog, od onih u regiji [[Ladakh]] u državi [[Jammu i Kashmir]] do onih u vlažnoj i humidnoj klimi poluotoka Indije. Većina močvara je izravno ili neizravno povezano s indijskim riječnim mrežama. Indijska vlada je identificirala ukupno 22 močvare predviđene za zaštitu. Među zaštićenim močvarnim zemljištima nalaze se tropske šume mangrove na poluotočnoj Indiji te slane blatne zaravnivisoravni u zapadnoj Indiji.

Šume mangrove se pojavljuju duž čitave indijske obale u zaklonjenim estuarijima, dragama, žabokrečinama, slanim barama i blatnim zaravnimavisoravnima. Površina mangrova iznosi ukupno 6.7406740 km² i obuhvaća 7 posto ukupnog mangrovskog pokrivača na svijetu. Velike pokrivače mangrova imaju Andamanski i Nikobarski otoci, [[Sundarbani]], [[zaljev Kutch]], delte Mahanadija, Godavarija i Krishne, te dijelovi Maharashtre, Karnatake i Kerale.

[[Riječna delta|Delta]] '''Sundarbana''' predstavlja najveću šumu [[mangrova|mangrove]] na svijetu. Smještena je na ušću rijeke [[Ganges]] i prostire se preko površina [[Bangladeš]]a i [[Zapadni Bengal|Zapadnog Bengala]] u [[Indija|Indiji]]. Bangladeški i indijski dijelovi džungle upisani su u listu [[svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a zasebno pod imenom Sundarbans i [[Nacionalni park Sundarbani]], iako su to dijelovi iste šume. Sundarbani su ispresijecani složenom mrežom [[morske mijene|plimnih]] vodenih putova, [[blatna zaravanvisoravan|blatnih zaravnivisoravni]] i malenih [[otok]]a kserofilnih šuma mangrove, te predstavljaju izvrstan primjer tekućih [[ekologija|ekoloških]] procesa.