Wikipedija

Leukociti: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m →‎Građa: ima tu puno posla
Proširenje članka.
Redak 1:
[[Datoteka:Red White Blood cells.jpg|mini|[[Eritrocit]]i (lijevo) i '''leukociti''' (desno)]]
 
[[Leukociti]] (''[[grčki jezik|grč.]]'' λευκός, leukós - bijeli + κύτος, kýtos - stanica, šupljina) ili bijele krvne stanice su krvne stanice imunološkog sustava čija je osnovna uloga zaštita organizma od mikroorganizama ([[bakterija]], [[virus]]a, [[gljivica]] i [[parazit]]a) te stranih tijela koji prijeđu prirodne barijere [[koža|kože]] i [[sluzokoža|sluzokože]]. Postoji pet osnovnih vrsta leukocita koji se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji<ref name="isbn978-0-323-04950-4">{{cite book |author=LaFleur-Brooks, M. |title=Exploring Medical Language: A Student-Directed Approach, 7. izdanje |publisher=izdavač: Mosby Elsevier |location=St. Louis, Missouri, USA |year=2008. |pages=398 |isbn=978-0-323-04950-4 |oclc= |doi=}}</ref>.
[[Leukociti]] su bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i [[limfni čvorovi|limfnim čvorovima]]. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. U litri [[krv]]i ima ih od 4 – 8x10<sup>9</sup>. Leukociti se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji.
 
Životni vijek leukocita je u prosjeku 3 do 5 dana, a nastaju u [[Koštana srž|koštanoj srži]] i [[limfni čvorovi|limfnim čvorovima]] i [[prsna žlijezda|prsnoj žlijezdi]]. Promjer im se kreće od 8 do 12 [[mikrometar]]a<ref>{{cite book | author = Maton, D., Hopkins, J., McLaughlin, Ch. W., Johnson, S., Warner, M. Q., LaHart, D., & Wright, J. D., Deep V. Kulkarni | authorlink = | title = Human Biology and Health | publisher = Prentice Hall | date = 1000008 | location = Englewood Cliffs, New Jersey, USA | pages = | url = | doi = | id = | isbn = 0-13-981176-1}}</ref>, a njihov je broj od 4 do 9x10<sup>9</sup> u litri [[krv]]i<ref name="alberts table">{{Cite web|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?highlight=leukocyte,functions&rid=mboc4.table.4143|title=Leukocyte functions and percentage breakdown|accessdate=14. travnja 2007.|publisher=NCBI Bookshelf|year=2005.|author=Alberts, B.|work=Molecular Biology of the Cell}}</ref>. Broj leuocita može varirati tijekom različitih fizioloških uvjeta i starenjem.
Broj kod zdravih osoba se kreće od 5-8x10<sup>9</sup> u 1 cm³ krvi i on se mijenja tijekom različitih fizioloških uvjeta i tijekom starosti.
 
Uloga leukocita je mnogostruka: fagocitoza je sposobnost da unese bakterije u svoju citoplazmu, da ih probavi i da stvara antitjela, a sekretorna aktivnost je sposobnost leukocita da stvaraju enzime, histamin i heparin.
 
== Kemijska i fizikalna svojstva ==
[[Leukociti]] sadrže oko 80% [[voda|vode]], velike količine glikogena[[glikogen]]a koji služi kao izvor energije, puno nukleoproteida, [[histamin]] i [[heparin]]. Od fizičkih osobina najvažnije je ameboidno kretanje kojim leukociti procesom [[Kemotaksija|kemotaksije]] prelaze iz [[krv]]i u tkiva.
Od fizičkih osobina najvažnije je ameboidno kretanje kojim prelaze iz krvi u tkiva.
 
== Građa ==
Oblik leukocita se razlikuje ovisno o vrsti. Svi su leukociti periferne krvi[[krv]]i okruglog oblika. [[Citoplazma]]Osnovna imkarakteristika sadržinekih specifičnevrsta granuleleukocita je prisutnost specifičnih zrnaca ili granula u [[Citoplazma|citoplazmi]]koje se boje kiselim i baznimbazičnim bojama u optičkoj [[mikroskop]]iji, a ima i neutralnih granula. LimfocitiNa suosnovi okrugleprisutnosti stanicegranula, kojeleukociti činese ⅓dijele leukocitana perifernegranulocite krvii agranulocite<ref>{{Cite book|author = Gartner, L. MonocitiP., su& najmanjeHiatt, zastupljeniJ. leukocitiL.|year=2007.|pages=225|title=Color iTextbook jezgraof imHistology|edition=5. možeizdanje|publication-place biti= različitogPhiladelphia, oblikaPA|publisher=SAUNDERS Elsevier|isbn=978-1-4160-2945-8}}</ref><ref name="wisc-online.com">http://www.wisc-online.com/objects/index_tj.asp?objID=AP14704</ref>.
 
Veličina leukocita je različita: granulocita je 12-15 mikrometra, limfocita oko 10 mikrometra, a monocita oko 15-30 mikrometra.
* '''Granulociti''' ili polimorfonuklearni leukociti sadrže zrnca koje se u optičkoj [[mikroskop]]iji mogu vidjeti kao obojana tjelešca u [[citoplazma|citoplazmi]]. Obojana zrnca sadrže niz [[enzim]]a i drugih tvari s antimikrobijskim djelovanjem i imaju ulogu uništenja i razgradnje [[mikroorganizam]]a koje bijela krvna stanica unese u citoplazmu procesom [[fagocitoza|fagocitoze]]. Postoje tri vrste granulocita, neutrofilni, eozinofilni i bazofilni granulociti, koji su dobili ime po vrsti boje na koju reagiraju.
 
* '''Agranulociti''' ili mononuklearni leukociti su bijele krvne stanice koje pod optičkim [[mikroskop]]om prividno ne sadrže obojana zrnca u citoplazmi. U ovu skupinu spadaju [[linfocit]]i, [[monocit]]i i [[makrofag]]i.
 
Osnovni dijelovi su [[citoplazma]] i [[jezgra]]. Granulociti mogu biti prema boji: azurofilni-boje se ljubičasto, bazofilni-boje se plavo-crno, eozinofilni-boje se crveno i neutrofilni-boje se svijetlo ružičasto.
 
== Vrste leukocita ==
 
{|class="wikitable"
Postoje tri glavne vrste leukocita:
! vrsta !! izgled pod mikroskopom !! skica !! postotak <br/>kod odraslog čovjeka<br><sup> !! promjer ([[mikrometar|μm]])<ref name="isbn0-443-01657-7">{{cite book |author=Daniels, V. G., Wheater, P. R., & Burkitt, H. G. |title=Functional histology: A text and colour atlas |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh |year=1979. |pages= |isbn=0-443-01657-7 |oclc= |doi=}}</ref> !! funkcija<ref name="alberts table"/> !! jezgra<ref name="alberts table"/> !! zrnca<ref name="alberts table"/> !! životni vijek<ref name="isbn0-443-01657-7"/>
* 1) '''Granulociti''' – najbrojnija vrsta leukocita. Pretežno imaju nepravilnu jezgru podijeljenu na režnjiće (segmentirani granulociti), a u mlađim stanicama je nepodijeljena (nesegmentirani granulociti). Prema boji zrnaca u citoplazmi granulociti se dijele na:
|-
** a) '''neutrofilne''' – ima ih oko 60%, neobojeni su, sitni te veoma pokretni. Sadržavaju niz [[enzimi|enzima]] koji sudjeluju u razgradnji fagocitiranih tvari kao npr. amilaza, katalaza, nukleaza...
| [[neutrofilni granulocit]]
** b) '''eozinofilni''' – ima ih 2 – 4%, Manje su pokretni od neutrofila. Sadržavaju [[histamin]] te sudjeluju u alergijskim reakcijama.
| [[Image:pBNeutrophil.jpg|60px]] || [[Image:Neutrophil.png|60px]] || 62% || 10–12 ||
** c) '''bazofilni''' – ima ih do 5%, modra zrnca, nejednake veličine. U zrncima je pohranjena tvar koju nazivamo [[heparin]] te ona sprečava proces zgrušavanja krvi u krvotoku.
* uništenje [[bakterija]]
* 2) '''Limfociti''' – ima ih oko 30%. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. Imaju veliku okruglu jezgru i oskudnu [[citoplazma|citoplazmu]]. I oni su pokretne stanice. Funkcija limfocita je stvaranje globulina, a imaju i važnu ulogu u imunološkoj obrani organizma jer su im antitijela pretežno gama-globulini. Stvaranje i propadanje limfocita je veoma brzo, te se čitava populacija može izmijeniti u roku 24 sata.
* uništenje [[gljivica]]
* 3) '''Monociti''' – ima ih oko 6%. Promjer im je 10 – 15 mikrometra, te imaju veliku, većinom režnjastu jezgru, bubrežasta oblika.
| više režnjeva || blijedo ružičasta (hematoksilinsko - eozinsko bojenje) || 6 sati – nekoliko dana
|-
| [[eozinofilni granulocit]] || [[Image:pBEosinophil.jpg|70px]] || [[Image:Eosinophil 1.png|70px]] || 2.3% || 10–12 ||
*makroskopski [[parazit]]i
*reguliranje [[alergija|alergijskih]] [[upala|upalnih]] reakcija
| dva režnja || crveno - narančasta (hematoksilin - eozin)|| 8–12 dana (u krvotoku 4 – 5 sati)
|-
| [[bazofilni granulocit]] || [[Image:PBBasophil.jpg|60px]] || [[Image:Basophil.png|60 px]] || 0.4% || 12–15 ||
*oslobađanje [[histamin]]a kod [[upala|upalnih]] procesa
|dva ili tri režnja || tamno plava || od nekoliko sati do nekoliko dana
|-
| [[limfociti|limfocit]] || [[Image:Lymphocyte2.jpg|60px]] || [[Image:Lymphocyte.png|70px]] || 30% || 7–8 ||
* [[B ilmfociti]]: proizvodnja [[antitijela]] (imunoglobulina); sudjeluju u aktivaciji T limfocita
* [[T limfociti]]:
**[[CD4]]+ [[T helper limfociti|Th (T helper) limfociti]]: aktivacija i regulacija T i B limfocita
**[[CD8|CD8+]] [[citotoksični T limfociti]]: uništenje stanica zaraženih [[virus]]ima i [[tumor]]alnih stanica.
**[[γδ T limfociti]]: veza izmežu urođene i usvojene imune reakcije; fagocitoza
**[[regulacijski T limfocit (''T suppressor'')]]: vraća funkcioniranje imunološkogg sustava u normalno stanje nakon infekcije; sprječava [[autoimune bolesti]]
* [[NK (''Natural killer'') linfocit]]: uništenje stanica zaraženih [[virus]]ima i [[tumor]]alnih stanica.
| intenzivno obojena, decentrirana ||prisutna u NK limfocitima i citotoksičnim (CD8+) T limfocitima || godinama za stanice imunološke memorije, nekoliko tjedana za ostale limfocite.
|-
| [[Monocit]] || [[Image:Monocyte.jpg|85px]] || [[Image:Monocyte.png|100px]] || 5.3% || 7.72–9.99<ref>{{cite journal |last1=Worthen, G. S. |first1=Downey, G. P. |last2=Henson, P. M. |first2=Doherty, D. E. |year=1990. |title=Retention of leukocytes in capillaries: role of cell size and deformability |journal=Applied Physiology |volume=svezak 69 |issue=broj 5 |pages=str. 1767.–1778. |pmid = 2272970 |last3=Schwab b |first3=3rd |last4=Elson |first4=EL |last5=Henson |first5=PM |last6=Worthen |first6=GS }}</ref> || Monociti migriraju iz krvotoka u tkiva i diferenciraju se u fiksne ili tkivne makrofage.|| oblika bubrega ||rowspan=3| nema || nekoliko sati do nekoliko dana
|-
| [[Makrofag]] || [[Image:Macrophage.jpg|90px]] || [[Image:Macrophage.png|95px]] || || oko 21 ponekad do 60–80 ||Nastaje aktivacijom monocita. [[Fagocitoza]] i razgradnja staničnih ostataka i različitih [[patatogen]]a, stimuliranje [[limfocit]]a i ostalih stanica imunološkog sustava koje reagiraju na patogen.|| || nakon aktivacije: nekoliko dana<br> neaktiviran: nekoliko mjeseci do nekoliko godina
|-
| [[Dendritička stanica]]||[[Image:Dendritic cell.JPG|50px]] || [[Image:Dendritic Cell ZP.svg|50px]] || || || Potječe i iz limfoidne i mijeloidne linije. Osnovna im je funkcija [[prezentacija antigena]] koji aktiviraju T limfocite. || || slična makrofagu.
|-
|}
 
 
== Stvaranje leukocita ==
Životni vijek leukocita je različit, ovisno o vrsti u koju spadaju. Neki leukociti koji nastaju u koštanoj srži ostaju tamo pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon što dospiju u krv žive još oko 5 dana. Glavna zadaća leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadača. To su prvenstveno [[mikroorganizmi]], ali i mnogedrugi otrovneštetni tvaričimbenici.
 
Granulociti se stvaraju u [[jetra|jetri]] kod ploda, a kod djece i zdravih osoba u [[koštana srž|koštanoj srži]], limfocitne[[limfociti]] se stvaraju u slezini auglavnom u manjim[[slezena|slezeni]] količinamai u[[limfni koštanojčvor|limfnim sržičvorovima]], a monociti[[monocit]]i se stvaraju u [[koštana srž|koštanoj srži]].▼
 
==Literatura==
{{izvori}}
 
 
▲Granulociti se stvaraju u [[jetra|jetri]] kod ploda, a kod djece i zdravih osoba u koštanoj srži, limfocitne se stvaraju u slezini a u manjim količinama u koštanoj srži, a monociti se stvaraju u koštanoj srži.
 
[[Kategorija:Krv]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Leukociti"