Inačica od 11. svibnja 2013. u 03:01 uredi Zavelimski zmaj (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 273 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 6. srpnja 2013. u 13:20 uredi ukloni ovu izmjenu Bojovnik (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.560 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{Infookvir političar \|ime = Milan Rojc \|datum rođenja = [[1855.]] \|mjesto rođenja = \|datum smrti = [[1946.]] \|mjesto smrti = \|malaslika = \|opis male slike = \|slika = \|veličina = \|opis slike = \|podpredsjednik = \|podpredsjednik2 = \|podpredsjednik3 = \|podpredsjednik4 = \|podpredsjednik5 = \|podpremijer = \|podpremijer2 = \|podpremijer3 = \|podpremijer4 = \|podpremijer5 = \|zamjenik = \|zamjenik2 = \|zamjenik3 = \|zamjenik4 = \|zamjenik5 = \|stranka = HSK<br>Demokratska stranka \|potpis = \|supruga = \|suprug = \|položaj = predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije\|Hrvatske vlade]] \|čin2 = predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije\|Hrvatske vlade]] \|čin3 =povjerenik za unutrašnje poslove Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju \|čin4 = \|čin5 = \|zanimanje = [[pravnik]] \|fusnote = \|nasljednik = \|prethodnik = \|nasljednik2 =''nitko'' \|prethodnik2 =[[Stephan Tropsch]] \|nasljednik3 = \|prethodnik3 = \|nasljednik4 = \|prethodnik4 = \|nasljednik5 = \|prethodnik5 = \|predsjednik1 = \|predsjednik = \|predsjednik3 = \|predsjednik4 = \|predsjednik5 = \|premijer1 = \|premijer2 = \|premijer3 = \|premijer4 = \|premijer5 = \|mandat_start = 25. srpnja 1906. \|mandat_kraj = 6. kolovoza 1907. \|mandat_start2 = 7. srpnja 1917. \|mandat_kraj2 = 1918. \|mandat_start3 =1919. \|mandat_kraj3 =1921. \|mandat_start4 = \|mandat_kraj4 = \|mandat_start5 = \|mandat_kraj5 = \|vjera = }} '''Milan Rojc''' ([[Zagreb]], [[28. rujna]] [[1855.]] - Zagreb, [[1. lipnja]] [[1946.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] pravnik i političar. == Život == Studira pravo u Beču i Zagrebu. Otvara odvjetničku kancelariju u Bjelovaru [[1879]]. godine. Politički aktivan kao član [[Hrvatsko-srpska koalicija\|Hrvatsko-srpske koalicije]]. Godine [[1906]]. imenovan za predstojnika ''[[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije\|Odjela za bogoštovlje i nastavu]]''. Istu dužnost obavlja u [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba\|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]] [[1918]]. godine. ▼ ▲Studira pravo u Beču i Zagrebu, gdje je i doktorirao. Otvara ~~odvjetničku~~odvjetnički ~~kancelariju~~ured u Bjelovaru [[1879]]. godine. ~~Politički~~Bio je politički aktivan kao član [[Hrvatsko-srpska koalicija\|Hrvatsko-srpske koalicije]]. ~~Godine~~25. srpnja [[1906]]. imenovan je za predstojnika ''[[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije\|Odjela za bogoštovlje i nastavu]]'' te je tu dužnost obavljao do 1908. Istu dužnost obavlja u [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba\|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]] [[1918]]. godine. Nakon osnivanja [[Kraljevina SHS\|Kraljevine SHS]] postaje godine [[1919]]. član novosnovane [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)\|Demokratske stranke]], koja zastupa [[integralno jugoslavenstvo]]. Ubrzo stranku napušta, ali ostaje vjerni "čovjek režima". Beogradski režim imenuje ga povjerenikom za unutrašnje poslove '''Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju''' u Zagrebu. Kao zastupnik u Ustavotvornoj skupštini, glasovao je [[28. lipnja]] [[1921]]. za centralistički [[Vidovdanski ustav]].▼ ===Kraljevina SHS/Jugoslavija === Usprkos tome, razumijevao je probleme do kojih dolazi u Hrvatskoj i pokazao da se ne slaže s despotskim postupcima režima. Godine [[1920]]. objavio knjižicu ''Za bolju budućnost naše Kraljevine (Razvitak prilika u Hrvatskoj)'', a zatim i članak ''Prilike u Hrvatskoj'' u časopisu ''[[Nova Evropa (časopis)\|Nova Evropa]]'' [[1921]]. Objašnjava uzroke i povode nezadovoljstva u Hrvatskoj spram centralizma i monarhije. Upozorava da se vojska u Hrvatskoj ponaša kao okupacijska sila (vojni sudovi nadležni su, odlukom regenta [[Aleksandar I. Karađorđević\|Aleksandra]] za suđenje civilima u nizu slučajeva), a s druge strane se promovira kao osloboditeljica, iako je do stupanja Hrvatske u Kraljevinu SHS došlo sporazumom, a ne osvajanjem. Ukazuje na mnoge konkretne primjene nepravde i nasilja. ▼ ▲Nakon osnivanja [[Kraljevina SHS\|Kraljevine SHS]] postaje godine [[1919]]. član novosnovane [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)\|Demokratske stranke]], koja zastupa [[integralno jugoslavenstvo]]. Ubrzo stranku napušta, ali ostaje vjerni "čovjek režima". Beogradski režim imenuje ga povjerenikom za unutrašnje poslove ~~'''~~Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju~~'''~~ u Zagrebu. Kao zastupnik u Ustavotvornoj skupštini, glasovao je [[28. lipnja]] [[1921]]. za centralistički [[Vidovdanski ustav]]. Npr. kada je u ožujku [[1919]]. raspisan državni zajam, za bonove plaćene u srpskim dinarima određena je kamata od šest, a za one plaćene austrijskim krunama četiri posto. Veliko nezadovoljstvo vladalo je omjerom zamjene krune u dinar, koji su Hrvati smatrali krajnje nepovoljnim. (O tim ekonomskim temama najviše je pisao [[Rudolf Bićanić]]. Tek mnogo kasnije će [[Svetozar Pribićević]], koji je u to doba jedan od prvih ljudi režima i ministar unutrašnjih poslova, napisati da su i Srbi [[prečani]] bili tim mjerama jednako pogođeni kao i Hrvati.) Umjesto da se potrudi smanjiti nezadovoljstvo vlada koristi silu protiv nezadovoljnika (vojska i [[žandarmerija]]), a ovi često postupaju posve proizvoljno. ▼ ▲Usprkos tome, razumijevao je probleme do kojih dolazi u Hrvatskoj i pokazao da se ne slaže s despotskim postupcima režima. Godine [[1920]]. objavio knjižicu ''Za bolju budućnost naše Kraljevine (Razvitak prilika u Hrvatskoj)'', a zatim i članak ''Prilike u Hrvatskoj'' u časopisu ''[[Nova Evropa (časopis)\|Nova Evropa]]'' [[1921]]. Objašnjava uzroke i povode nezadovoljstva u Hrvatskoj ~~spram~~naspram centralizma i monarhije. Upozorava da se vojska u Hrvatskoj ponaša kao okupacijska sila (vojni sudovi nadležni su, odlukom regenta [[Aleksandar I. Karađorđević\|Aleksandra]] za suđenje civilima u nizu slučajeva), a s druge strane se promovira kao osloboditeljica, iako je do stupanja Hrvatske u Kraljevinu SHS došlo sporazumom, a ne osvajanjem. Ukazuje na mnoge konkretne primjene nepravde i nasilja. Žestoko nezadovoljstvo izazvalo je '''batinjanje seljaka''' koje je srpska vojska koristila kao sredstvo suzbijanja seljačkih nemira; batinjanje je u Hrvatskoj odlukom Hrvatskog sabora bilo već 50-ak godina zabranjeno. ''(Janjatović, str. 15 i dalje)'' ▲~~Npr.~~Primjerice, kada je u ožujku [[1919]]. raspisan državni zajam, za bonove plaćene u srpskim dinarima određena je kamata od šest, a za one plaćene austrijskim krunama četiri posto. Veliko nezadovoljstvo vladalo je omjerom zamjene krune u dinar, koji su Hrvati smatrali krajnje nepovoljnim. (O tim ekonomskim temama najviše je pisao [[Rudolf Bićanić]]. Tek mnogo kasnije će [[Svetozar Pribićević]], koji je u to doba jedan od prvih ljudi režima i ministar unutrašnjih poslova, napisati da su i Srbi [[prečani]] bili tim mjerama jednako pogođeni kao i Hrvati.) Umjesto da se potrudi smanjiti nezadovoljstvo vlada koristi silu protiv nezadovoljnika (vojska i [[žandarmerija]]), a ovi često postupaju posve proizvoljno. Žestoko nezadovoljstvo izazvalo je batinjanje seljaka koje je srpska vojska koristila kao sredstvo suzbijanja seljačkih nemira; batinjanje je u Hrvatskoj odlukom Hrvatskog sabora bilo već 50-ak godina zabranjeno.<ref>Janjatović, str. 15 i dalje</ref> Rojc je bio posve privržen novoj državi, ali se suprotstavljao vladavini sile i zalagao za pravna načela, kakva je nekada [[Austro-Ugarska]] poštovala. Tako se npr. založio i protiv progona legalno izabranih [[Komunistička partija Jugoslavije\|komunističkih]] gradskih zastupnika u Zagrebu, koji su [[1920]]. godine odbili položiti prisegu kralju [[Petar I. Karađorđević\|Petru I. Karađorđeviću]]. ''(Janjatović, str. 176)''▼ ▲Rojc je bio posve privržen novoj državi, ali se suprotstavljao vladavini sile i zalagao za pravna načela, kakva je nekada [[Austro-Ugarska]] poštovala. Tako se npr. založio i protiv progona legalno izabranih [[Komunistička partija Jugoslavije\|komunističkih]] gradskih zastupnika u Zagrebu, koji su [[1920]]. godine odbili položiti prisegu kralju [[Petar I. Karađorđević\|Petru I. Karađorđeviću]]. ~~''(~~<ref>Janjatović, str. 176~~)''~~</ref> Njegova kćer, bila je poznata slikarica [[Nasta Rojc]]. U [[Bjelovar]]u postoji ulica Milana i Naste Rojc.▼ == Obitelj == ▲Njegova kćer, bila je poznata slikarica [[Nasta Rojc]]. ~~U [[Bjelovar]]u postoji ulica Milana i Naste Rojc.~~ == Ostavština == U [[Bjelovar]]u postoji ulica Milana i Naste Rojc. == Literatura == [[Hrvatski leksikon]] [[Bosiljka Janjatović\|Janjatović, Bosiljka]]: "Politički teror u Hrvatskoj 1918.–1935." (Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 2002.) == Izvori== {{izvori}}

Milan Rojc: razlika između inačica