'''Sevastopolj''' ili, '''Sevastopol''' <ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=36038 Enciklopedija: Sevastopol]</ref>, u hrvatskim izvorima također i kao '''Sebastopolje'''<ref>Ivo Grgurević * 1838 † 2. lipnja 1894, Dom i svijet, 15. veljače 1895., sadržaj dostupan ovdje [http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2405.0]<br>"''Kad je god 1835 buknuo krimski rat, pohrli mladi tada kapetan Grgurević u Sebastopolje gdje mu u to doba njegov otac, vitez Grgur Grgurević, postade lučkim podkapetanom Sebastopolja u službi Fraucezke.''" </ref><ref>Maroje Mihovilović: [http://www.nacional.hr/clanak/36930/ruska-armija-vraca-se-na-pacifik-i-sredozemlje Ruska armija vraća se na Pacifik i Sredozemlje], Nacional br. 613, 13. kolovoza 2007.<br>"''Morosin je to objavio na konferenciji za novinare u Sebastopolju, ukrajinskom gradu na poluotoku Krimu, gdje je još uvijek glavna baza ruske Crnomorske flote....Morosin je u Sebastopolju iznio ambiciozne ruske mornaričke planove...''"</ref><ref>[[:s:Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/286|Ruski pripovjedači (1894.). Lav Tolstoj]] "''zbor ju odpjeva veselo, i za čas bijaše u ustima sve posade sebastopoljske.''"</ref><ref>[[:s:Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/287|Ruski pripovjedači (1894.). Lav Tolstoj]]: "''Veliko umiranje u Sebastopolju poučava pjesnika, kako je ništav život pojedinaca prema cjelini, prema vječnim idejama.''" </ref> ([[Ukrajinski jezik|ukr.]]/[[Ruski jezik|rus.]]: '''Севастополь''', krimski tatarski: '''Aqyar''') je najveći grad na ukrajinskom poluotoku [[Krim]]u. Nalazi se na zapadnoj obali [[Crno more|Crnog mora]]. U administrativnom smislu grad Sevastopolj je izdvojen iz [[Krim|Autonomne republike Krim]], i pod direktnom je upravom ukrajinske metropole [[Kijev|Kijeva]] i samog predsjednika [[Ukrajina|Ukrajine]].
Prema popisu stanovnika iz 2007. godine, u Sevastopolju živi 379.200 građana, što ga čini najmnogoljudnijim gradom Krima i 15. po redu u cijeloj [[Ukrajina|Ukrajini]]. U Sevastopolju većinu stanovnika čine etnički [[Rusi]] s oko 71.6%, zatim [[Ukrajinci]] s 22.4% i [[Bjelorusi]] sa 1.6%, dok ostalih manjina ima manje od 1%. Službeni jezik u gradu je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] i njime se koristi uglavnom gradska administracija i slične gradske ustanove, dok je svojom uporabom [[ruski jezik]] ostao primarni jezik gotovo svih stanovnika grada.
