Inačica od 21. ožujka 2014. u 11:40 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.881 edit m dorada ← Starija izmjena		Inačica od 21. ožujka 2014. u 14:19 uredi ukloni ovu izmjenu Maestro Ivanković (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 31.707 edits m Dorada Novija izmjena →
Redak 20: ==Životopis== ===Rani život=== [[Datoteka:Gustav mahler as child.jpg\|~~mini~~thumb\|170px\|lijevo\|Gustav Mahler ~~sa šest~~kao ~~godina~~dječak]] Gustav Mahler rođen je u [[Židovi\|aškenaskoj]] obitelji u kojoj se govorio njemački, u Kalištu u povijesnoj pokrajini Češkoj, tada dijelom [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]], kao drugo od četrnaestero djece od kojih je samo šest preživjelo rano djetinjstvo.<ref>Franklin, Grove online</ref> Njegovi roditelji uskoro se sele u Jihlavu u [[Moravska\|Moravskoj]] gdje Mahler provodi djetinjstvo. Primijetivši dječakov glazbeni talent u ranoj dobi, roditelji mu priskrbljuju učenje glasovira kada mu je bilo šest godina. Redak 26: ===Rastući ugled=== [[1880.]] godine Mahler počinje dirigentsku karijeru u ljetnom kazalištu u Bad Hallu. Narednih godina radio je u sve većim opernim kućama: 1881. godine u [[Ljubljana\|Ljubljani]], [[1882.]] u [[Olomouc]]u, 1883. u [[Beč]]u, 1883. u [[Kassel]]u, 1885. u [[Prag]]u, 1886. u [[Leipzig]]u, te 1888. u [[Budimpešta\|Budimpešti]]. 1887. je preuzeo dirigiranje [[Richard Wagner\|Wagnerovog]] opernog ciklusa [[Prsten Nibelunga]] od bolesnog Arthura Nikischa, čvrsto uspostavljajući reputaciju i kod kritike i publike. Godinu kasnije izveo je potpunu inačicu nedovršene komične opere [[Carl Maria von Weber\|Carla ~~Marije~~Marie von Webera]] ''Die Drei Pintos'', čiji uspjeh mu donosi financijsko olakšanje i rastuću slavu. Brahms je bio vrlo impresioniran njegovim dirigiranjem Mozartove opere ''[[Don Giovanni]]''. Njegovo prvo duže zaposlenje bilo je u hamburškoj operi gdje je radio od 1891. do 1897. Od 1893. do 1896. odlazi na odmore u [[Steinbach am Attersee]] u [[Gornja Austrija\|Gornjoj Austriji]] gdje revidira ''Simfoniju br. 1'' (praizvedena 1889.), napisao ''Simfoniju br. 2'', skicirao ''Simfoniju br. 3'', i napisao većinu pjesama is zbirke ''Lieder aus des Knaben Wunderhorn'' (''Dječakov čarobni rog''), skladanih prema poznatoj zbirci narodnih pjesama. [[File:Mahlers Komponierhäuschen.jpg\|thumb\|200px\|Mahlerova „kućica za skladanje“ na obali [[Jezero\|jezera]] Atter]] 1897. godine tada 37-godišnjem Mahleru ponuđeno je vođenje [[Bečka državna opera\|Bečke državne opere]], najprestižnije glazbene službe u Austrijskom Carstvu. To je bio 'carski' položaj koji po Austro-ugarskom zakonu nisu mogli obavljati Židovi. Mahler, koji nije prakticirao svoju religiju, nakon priprema je prešao na katolicizam. Kao dijete je pjevao u katoličkom crkvenom zboru gdje je od zborovođe i učio glasovir. Kako su godine prolazile, Mahlera je katolicizam privlačio i katolički utjecaj vidljiv je u njegovoj glazbi, npr. u [[Himan\|himnu]] ''Veni Creator Spiritus'' (''[[O dođi, Stvorče, Duše svet]]''), prvom stavku ''Osme simfonije''.<ref>[http://www.sydneysymphony.com/media/81427/PROG02_100218_Mahler8_SSO.pdf Sydney Symphony – Gustav Mahler: Symphony of a Thousand], pristupljeno 20. ožujka 2014.</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NSYEOLwVfU8 Youtube – Mahler: Simfonija br. 8 / Bečki filharmoničari, dir. Bernstein], pristupljeno 20. ožujka 2014.</ref> Line 37 ⟶ 38: ===Kasnije godine=== [[Datoteka:Mahler Gustav von Székely.png\|~~mini~~thumb\|~~desno~~200px\|lijevo\|<center>Gustav Mahler</center>]] U lipnju 1901., seli se u novu vilu na jezeru u Maierniggu u [[Koruška\|Koruškoj]].<ref>[http://www.gustav-mahler.at/deutsch/index.asp www.gustav-mahler.at – Gustav Mahler Komponierhäuschen], pristupljeno 20. ožujka 2014.</ref> 9. ožujka 1902., ženi se dvadeset godina mlađom Almom Schindler ([[1879.]] –[[1964.]]), pokćerkom bečkog slikara [[Carl Moll\|Carla Molla]]. Alma je bila glazbenica i skladateljica, ali joj je Mahler zabranio kreativni rad, iako je zapisivala uredne kopije njegovih rukopisa. Alma i Gustav imali su dvije kćeri, Maria Anna ('Putzi'; [[1902.]] – [[1907.]]), koja je sa samo četiri godine umrla od [[Difterija\|difterije]], i [[Anna Mahler\|Anna]] ('Gucki'; [[1904.]] – [[1988.]]), koja je kasnije postala [[Kiparstvo\|kiparica]]. Line 58 ⟶ 59: ===Mahler i žanr=== [[File:Mahler song cycle.jpg\|thumb\|280px\|<center>Početni [[takt]]ovi prvoga izdanja Mahlerova ciklusa ''Pjesme putujućeg djetića''</center>]] Nakon završenih Kvinteta za klavir ''[[Das Klagende Lied]]'', rane kantate i skladbe ''Totenfeier'', Mahler se u potpunosti posvećuje skladanju simfonija i solo pjesama. Osim završenih devet numeriranih simfonija, njegovi glavni radovi postaju cikluse pjesama ''[[Lieder eines fahrenden Gesellen]]'' (u hrvatskom prijevodu ''Pjesme putujućeg djetića'', doslovan prijevod glasi "Pjesme suputnika"), kao i ''[[Kindertotenlieder]]'' ("Pjesme mrtvoj djeci"), te ''[[Das Lied von der Erde]]'' ("Pjesma o Zemlji", sinteza simfonije i solo pjesme). Line 71 ⟶ 73: Mahler je bio duboko duhovan i vrlo često je opisivao glazbu povlačeći paralele s prirodom. Zbog toga se na njegovu glazbu dugo nakon njegove smrti često gledalo kao na ekstremno emocionalnu. Uz to što je neprestano tražio nove načine proširenja simfonijske izražajnosti, također je bio i gorljiv majstor, što je vidljivo u njegovim preciznim metodama pažljivog planiranja i proučavanja skladatelja prethodnika. ===Tonalitetnost u Mahlerovoj glazbi=== ~~Mahlerovo~~Mahlerov ~~harmonijsko~~je ~~skladanje~~[[Harmonija je(glazba)\|harmonijski jezik]] povremeno ~~bilo~~bio iznimno ~~inovativno~~inovativan, šireći granice konvencionalne [[tonalitet]]nosti. No tonalitetnost kao izražajni i gradivni princip ~~očigledno~~ je Mahleru očigledno bila od velike važnosti. To se najbolje vidi u njegovom pristupu tzv. "progresivnoj tonalitetnosti". Dok je njegova ''Prva simfonija'' očito djelo u D-duru, njegova ''Druga simfonija'' "napreduje" iz prvog stavka u c-molu do završnice u Es-duru; ''Treća simfonija'' počinje u d-molu, a završava stavkom u F-duru, koji opet završava u D-duru. ''Peta simfonija'' odmiče se od pogrebnog marša u cis-molu kroz a-molski stavak pun očaja i konflikta, nastavlja snažnim plesnim stavkom u D-duru i lirskim Adagiettom u F-duru, do trijumfalnog finala u D-duru. Iako ''Šesta simfonija'' s kontrastom počinje i završava u a-molu, a suprotstavlja joj se polagani stavak u Es-duru sa Scherzom u a-molu. ''Sedma simfonija'' tonalitetno je iznimno "progresivna" - prvi stavak odmiče se od (mogućeg) početka u h-molu do svršetka u E-duru, a finale definira slavljenički C-dur. U ''Osmoj simfoniji'' skladateljeve izražajne namjere navode ga da izgradi djelo koje počinje i završava ''in Es'', dok "oproštajna" ''Deveta simfonija'' odlazi od prvog stavka u D-duru do finala u Des-duru. Za nedovršenu ''Desetu simfoniju'' može se jedino pretpostaviti da je Mahlerov tonalitetni cilj bio Fis-dur, isto kao i početak simfonije. ===Simfonije=== Line 82 ⟶ 84: =====Treći period===== [[Datoteka:Philadelphia_Orchestra_at_American_premiere_of_Mahler's_8th_Symphony_(1916).jpg\|~~mini~~thumb\|desno\|~~400px~~330px\|Kolosalna američka praizvedba Mahlerove ''[[Simfonija br. 8 (Mahler)\|~~Simfonije~~Osme ~~br. 8~~simfonije]]'' u kojoj je sudjelovalo 1068 izvođača pod ~~vodstvom dirigenta~~ravnanjem [[Leopold Stokowski\|Leopolda Stokowskog]]~~.<br /> Fotografija: Philadelphia Orchestra Association Archives~~]] Mahlerov treći simfonijski period označava povećana polifonija i uključuje ''Osmu'', ''Devetu'' i (nedovršenu) ''Desetu'', kao i "Pjesmu o Zemlji". Vjerojatne veze s drugim pjesmama toga perioda teško je u ovim djelima prikazati budući da je njegov posljednji ciklus pjesama "Pjesme mrtvoj djeci" završen 1904. No vrlo je upadljiv primjer sam kraj ''Devete simfonije'' koji sadrži intervalsku sličnost s pjevanim stihom "Der Tag ist schön auf jenen Höh'n" ("Lijep je dan na tim visinama") iz ciklusa "Pjesme mrtvoj djeci", br. 4. Line 126 ⟶ 128: Mahlerova glazba često je korištena u filmovima i drugim medijima radi oslikavanja nemira ili boemske osobnosti. U filmskoj verziji igrokaza "Educating Rita", Ritina nova cimerica Trish ju pita: "Zar ne bi jednostavno ''umrla'' bez Mahlera?" (lik se kasnije predozira drogom). U romanu "Rekvijem za snove" [[Hubert Selby\|Huberta Selbyja]] (ali ne i u filmu), Marion uživa slušajući Mahlerovu ''Drugu simfoniju'' nakon uzimanja [[heroin]]a. Isječci iz Mahlerove ''Sedme simfonije'' pojavljuju se u filmu "Parting Glances", a ''Prva simfonija'' koristi se kao incidentalna glazba u filmu "Rubin i Ed". Mahler se također pojavljuje u epizodi serijala [[Star Trek: Voyager]]. 1974. godine [[Ken Russell]] je snimio biografski film naslova "Mahler", koji vrlo slobodno opisuje skladateljev život. ==Snimljena glazba== Line 146 ⟶ 148: * [[Simfonija br. 7 (Mahler)\|Simfonija br. 7]] u e-molu ([[1904.]]–[[1905.]]; kasnije stalno revidirana * [[Simfonija br. 8 (Mahler)\|Simfonija br. 8]] u Es-duru ([[1906.]]–[[1907.]]) ** Napomena: Naslov "Simfonija tisuće", iako popularan kod slušatelja nije smislio Mahler. Ne pojavljuje se na notnom zapisu i ne koristi se u izvorima. Uistinu, Mahler se čvrsto protivio da se taj naslov koristi za njegovu ''Osmu simfoniju''.<ref>James 1985, 137. </ref> * ''[[Pjesma o zemlji]]'' (podnaslov ''Simfonija za ~~jedan~~ tenor, ~~jedan ali~~alt [ili bariton] i orkestar, prema "Kineskoj flauti" Hansa Bethgea'') ([[1908.]]–[[1909.]]) * [[Simfonija br. 9 (Mahler)\|Simfonija br. 9]] u D-duru ([[1908.]]–[[1909.]]) * [[Simfonija br. 10 (Mahler)\|Simfonija br. 10]] ([[1910.]]–[[1911.]]) (nedovršena, postoji neprekinuta skica "od početka do kraja" od ukupno 1945 taktova, ali velik dio toga nije dorađen ni orkestriran.) Razne dorade skice ''Desete simfonije'': * Adagio (prvi stavak) i "Purgatorio" (treći stavak) pripremio je za izvedbu [[Ernst Krenek]] s doprinosima [[Franz Schalk\|Franza Schalka]], [[Alban Berg\|Albana Berga]] i [[Alexander Zemlinsky\|Alexandra Zemlinskog]] ([[1924.]]) *** Joseph Wheeler, muzikolog, ([[1948.]]–[[1965.]]) Line 179 ⟶ 181: ==Vanjske poveznice== === Sestrinski projekti === ~~{{commons\|Gustav Mahler\|Gustav Mahler}}~~ {{WProjekti \|commons = \|commonshr = \|commonscat = Gustav Mahler \|commonscathr = Gustav Mahler \|wikicitat = Gustav Mahler }} === Mrežna sjedišta === * {{eng oznaka}} [http://web.archive.org/web/20100125173518/http://www.musicaltimes.co.uk/archive/obits/191106mahler.html Mahlerova osmrtnica iz časopisa "Musical Times", lipanj [[1911.]]] (stranica arhivirana 25. siječnja 2010.) * {{eng oznaka}} [http://www.boydell.co.uk/4383345X.HTM ''Discovering Mahler''] Četvrti i zadnji svezak studije o Mehlru Donalda Mitchella. (izdavač: The Boydell Press, 2007.)

Gustav Mahler: razlika između inačica