Stari grad Vrana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Uprava templara i ivanovaca: mletačka uprava +izvor |
m →Srednji vijek: nova slika |
||
Redak 27:
[[Datoteka:Vrana Lazius.png|200px|minijatura|lijevo|Vrana na zemljovidu iz 16. stoljeća, detaljno prikazana s opkopom i više crkava, kula i zvonika]]
Prema narodnoj predaji, [[Benediktinci|benediktince]] je pomorila kuga.<ref>Ostojić, Ivan: [http://http://hrcak.srce.hr/file/70631 ''don Frane Bulić i naši benediktinci'',] Izvori i građa, 1965. str. 125.</ref> [[Templari]] koji dobivaju Vranu od pape [[1136.]] godine nastavljaju uživati papinske povlastice i ne podliježu nadležnosti lokalnih biskupa ni velikaša. U vrijeme uprave templara Vrana je utvrđena jakim zidinama (tri prstena zidina i predtvrđava) s pokretnim mostom i obrambenim opkopom.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65379 ''Vrana''], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]. Pristupljeno 5.12.2014.</ref> Položaj Vrane odgovarao je templarima, koji su koristili obližnju uvalu Zablaće kao vransku luku za promet s južnom Italijom (Apulijom).<ref>L. Dobronić: [http://hrcak.srce.hr/file/27763 Templari u Senju], Senj. zb. 30, 191-200 (2003), str. 191.</ref> Na Uskrs [[1245.]] u Vrani boravi ugarsko-hrvatski kralj [[Bela IV]].<ref>Kolanović, Josip: [http://www.selo-vrana.com/povijest%20vrane/Vrana%20i%20templari.pdf VRANA I TEMPLARI], Povijest Vrane: Političko, kulturno i privredno značenje Vrane kroz stoljeća, Zadar 1971.</ref> Unutar zidina Vrane čuva se dugo vremena znamenje hrvatskog kraljevstva, uključujući i krunu, zbog čega i kralj [[Koloman]] [[1102.]] godine dolazi na krunidbu upravo u [[Biograd]] kao najbližu kraljevsku rezidenciju.
1312. red [[Ivanovci|ivanovaca]] (hospitalci) preuzimaju upravu nad Vranom od templara. Vranski samostan kao prvi i najugledniji među svima na području kraljevstva uživa pravo [[jurisdikcije]] na cijelom području hrvatsko-ugarskog kraljevstva. U 14. stoljeću sagrađena je gotička crkva sv. Katarine unutar grada. Vranski ivanovci sudjeluju u raznim sukobima: 1328. vranski grad bezuspješno napadaju [[Šubići]], a prilikom [[Zadarski mir#Događaji koji su prethodili|mletačkih ratova]] 1345. Mlečani pale Vranu.<ref>Zaninović, 28.</ref> Zabilježen je posjet gradu Vrani ugarsko-hrvatske kraljice Marije [[4. studenog]] [[1383.]] skupa s mlađom sestrom Hedvigom (kasnije poljskom kraljicom) i majkom i kraljicom hrvatsko-ugarskom [[Elizabeta Kotromanić|Elizabetom Kotromanić]]. Posebnom papinskom uredbom ujedinjuje se titula hrvatskog bana i [[Vranski prior|vranskog priora]] pa se na ovome mjestu u istoj osobi u doba glasovitoga [[Ivan Paližna|Ivana Paližne]] koncentrira velika crkvena, politička i vojna moć, što se ubrzo očitovali tijekom [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1386.-1408.|dinastičkih borbi u Hrvatskoj]] i Ugarskoj. 1387 i 1388. Vranu od Paližne pokušavaju u više navrata osvojiti [[Žigmund Luksemburški|Žigmundovi]] saveznici. 22. studenog 1389. ispred zidina Vrane sukobljavaju se krčko-zadarska vojska predvođena [[Frankopani]]ma (odana Žigmundu) s Paližninim vitezovima. U bitci je ranjen i Paližna te je izgubio 120 ljudi, no Vrana i nakon opsade ostaje neosvojena te se 10. prosinca vojska povlači u Zadar.<ref>Zaninović, 31.</ref> Nakon Paližnine smrti Žigmund je uspio u Vranu smjestiti Emerika Bubeka, novoimenovanog hrvatskog bana. Sad se situacija okrenula: Vranu su 1402. opsjedali protivnici Žigmunda pod vodstvom povjerenika kralja Ladislava Napuljskog, Alojzija Aldemarisca (napuljskog vojvode), sa 700 Zadrana i Pažana. Pad grada Vrane 11. listopada 1402. odjeknuo je kao prekretnica u borbi za prijestolje uslijed značaja grada.<ref>[[Vjekoslav Klaić|Klaić, Vjekoslav]]: [http://books.google.hr/books?id=QRBLAAAAYAAJ&lpg=PA304&ots=SqeAPOiytt&dq=vrana%20kralj%20andrija&hl=hr&pg=PA304#v=onepage&q=vrana%20kralj%20andrija&f=false Povijest Hrvata: Dio 1. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526) 1. knj.: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409)], Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, 1900. str. 304.</ref> ▼
▲1312. red [[Ivanovci|ivanovaca]] (hospitalci) preuzimaju upravu nad Vranom od templara. Vranski samostan kao prvi i najugledniji među svima na području kraljevstva uživa pravo [[jurisdikcije]] na cijelom području hrvatsko-ugarskog kraljevstva. U 14. stoljeću sagrađena je gotička crkva sv. Katarine unutar grada. Vranski ivanovci sudjeluju u raznim sukobima: 1328. vranski grad bezuspješno napadaju [[Šubići]], a prilikom [[Zadarski mir#Događaji koji su prethodili|mletačkih ratova]] 1345. Mlečani pale Vranu.<ref>Zaninović, 28.</ref> Zabilježen je posjet gradu Vrani ugarsko-hrvatske kraljice Marije [[4. studenog]] [[1383.]] skupa s mlađom sestrom Hedvigom (kasnije poljskom kraljicom) i majkom i kraljicom hrvatsko-ugarskom [[Elizabeta Kotromanić|Elizabetom Kotromanić]]. Posebnom papinskom uredbom ujedinjuje se titula hrvatskog bana i [[Vranski prior|vranskog priora]] pa se na ovome mjestu u istoj osobi u doba glasovitoga [[Ivan Paližna|Ivana Paližne]] koncentrira velika crkvena, politička i vojna moć, što se ubrzo očitovali tijekom [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1386.-1408.|dinastičkih borbi u Hrvatskoj]] i Ugarskoj. 1387 i 1388. Vranu od Paližne pokušavaju u više navrata osvojiti [[Žigmund Luksemburški|Žigmundovi]] saveznici. 22. studenog 1389. ispred zidina Vrane sukobljavaju se krčko-zadarska vojska predvođena [[Frankopani]]ma (odana Žigmundu) s Paližninim vitezovima. U bitci je ranjen i Paližna te je izgubio 120 ljudi, no Vrana i nakon opsade ostaje neosvojena te se 10. prosinca vojska povlači u Zadar.<ref>Zaninović, 31.</ref> Nakon Paližnine smrti Žigmund je uspio u Vranu smjestiti Emerika Bubeka, novoimenovanog hrvatskog bana. Sad se situacija okrenula: Vranu su 1402. opsjedali protivnici Žigmunda pod vodstvom povjerenika kralja Ladislava Napuljskog, Alojzija Aldemarisca (napuljskog vojvode), sa 700 Zadrana i Pažana. Pad grada Vrane 11. listopada 1402. odjeknuo je kao prekretnica u borbi za prijestolje uslijed značaja grada.<ref>[[Vjekoslav Klaić|Klaić, Vjekoslav]]: [http://books.google.hr/books?id=QRBLAAAAYAAJ&lpg=PA304&ots=SqeAPOiytt&dq=vrana%20kralj%20andrija&hl=hr&pg=PA304#v=onepage&q=vrana%20kralj%20andrija&f=false Povijest Hrvata: Dio 1. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526) 1. knj.: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409)], Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, 1900. str. 304.</ref>
[[Datoteka:Burg Vrana Pagano.jpg|250px|minijatura|desno|Vrana na zemljovidu oko 1525., prikazana s opkopom, podgrađem te još jednim krrgom zidina s kulom]]
1409. [[Ladislav Napuljski]] prodaje Dalmaciju [[Mletačka Republika|Mlečanima]], no taj sporni čin značio je oružane borbe za Vranu u rujnu 1411. između Mletačke Republike i hrvatskog bana [[Karlo Kurjaković|Karla Kurjakovića]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6996 KURJAKOVIĆ (Krbavski knezovi, Kurjaković Krbavski), velikaška obitelj], Hrvatski biografski lekskikon (LZMK), Ivan Majnarić (2013). pristupljeno 7.12.2014.</ref> Pod [[Mletačka Dalmacija|mletačkom vlašću]] moć i utjecaj ivanovaca ubrzo slabe. Vrana postaje pogranična utvrda mletačkog posjeda i [[Hrvatsko-ugarska kraljevina|hrvatsko-ugarske države]] te se u okolici odvijaju brojni pogranični prijepori između Mlečana i knezova Krbavskih.<ref>Mislav Elvis Lukšić: [http://hrcak.srce.hr/file/18587 "Pogranični prijepori između mletačkih vlasti i knezova Krbavskih u drugoj polovini XV. stoljeća"], ''Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru'', No.46 Kolovoz 2004., Str. 195 - 226</ref> [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Padom Bosne]] 1463. osmanske postrojbe počinju se zalijetati u [[Ravni kotari|Ravne kotare]] u pljačkaške pohode. Krađa stoke, paljenje sela i odvođenje ljudi u roblje po vranskom distriktu te gotovo stalni napadi na Vranu od 1499. materijalno su slomili mletačku upravu Vrane i uzrokovale slabljenje tvrđave: uslijed turskog ometanja poljoprivrede te odvođenja stoke i ljudi naselje je donosilo svega 2200 lira prihoda godišnje, a samo plaće vojne posade iznosile su 2600 lira.<ref>Hrabak, 87.</ref> Već 1500. Vrana je jako slabo utvrđena te razrušena, po izvještajima bez zidina.<ref>Hrabak, 76-78.</ref> Mlečani nisu uspijevali osigurati dovoljno novca za popravke, utvrđivanje i dovođenje veće posade. 1524. Vrana je imala 561 stanovnika u gradu i podgrađu te posadu od 25 konjanika, kojima je ubrzo pridodano još 36 pješaka.<ref>Hrabak, 87.</ref> 1532. tvrđavni pokretni most je pokvaren, a u tvrđavi se nalazi zastarjelo naoružanje.<ref>Hrabak, 92.</ref>
| |||