Stari grad Vrana: razlika između inačica

=== Srednji vijek ===

[[Datoteka:Vrana Lazius.png|200px|minijatura|lijevo|Vrana na zemljovidu iz 16. stoljeća, detaljno prikazana s opkopom i više crkava, kula i zvonika]]

 

1312. red [[Ivanovci|ivanovaca]] (hospitalci) preuzimaju upravu nad Vranom od templara. Vranski samostan kao prvi i najugledniji među svima na području kraljevstva uživa pravo [[jurisdikcije]] na cijelom području hrvatsko-ugarskog kraljevstva. U 14. stoljeću sagrađena je gotička crkva sv. Katarine unutar grada. Vranski ivanovci sudjeluju u raznim sukobima: 1328. vranski grad bezuspješno napadaju [[Šubići]], a prilikom [[Zadarski mir#Događaji koji su prethodili|mletačkih ratova]] 1345. Mlečani pale Vranu.<ref>Zaninović, 28.</ref> Zabilježen je posjet gradu Vrani ugarsko-hrvatske kraljice Marije [[4. studenog]] [[1383.]] skupa s mlađom sestrom Hedvigom (kasnije poljskom kraljicom) i majkom i kraljicom hrvatsko-ugarskom [[Elizabeta Kotromanić|Elizabetom Kotromanić]]. Posebnom papinskom uredbom ujedinjuje se titula hrvatskog bana i [[Vranski prior|vranskog priora]] pa se na ovome mjestu u istoj osobi u doba glasovitoga [[Ivan Paližna|Ivana Paližne]] koncentrira velika crkvena, politička i vojna moć, što se ubrzo očitovali tijekom [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1386.-1408.|dinastičkih borbi u Hrvatskoj]] i Ugarskoj. 1387 i 1388. Vranu od Paližne pokušavaju u više navrata osvojiti [[Žigmund Luksemburški|Žigmundovi]] saveznici. 22. studenog 1389. ispred zidina Vrane sukobljavaju se krčko-zadarska vojska predvođena [[Frankopani]]ma (odana Žigmundu) s Paližninim vitezovima. U bitci je ranjen i Paližna te je izgubio 120 ljudi, no Vrana i nakon opsade ostaje neosvojena te se 10. prosinca vojska povlači u Zadar.<ref>Zaninović, 31.</ref> Nakon Paližnine smrti Žigmund je uspio u Vranu smjestiti Emerika Bubeka, novoimenovanog hrvatskog bana. Sad se situacija okrenula: Vranu su 1402. opsjedali protivnici Žigmunda pod vodstvom povjerenika kralja Ladislava Napuljskog, Alojzija Aldemarisca (napuljskog vojvode), sa 700 Zadrana i Pažana. Pad grada Vrane 11. listopada 1402. odjeknuo je kao prekretnica u borbi za prijestolje uslijed značaja grada.<ref>[[Vjekoslav Klaić|Klaić, Vjekoslav]]: [http://books.google.hr/books?id=QRBLAAAAYAAJ&lpg=PA304&ots=SqeAPOiytt&dq=vrana%20kralj%20andrija&hl=hr&pg=PA304#v=onepage&q=vrana%20kralj%20andrija&f=false Povijest Hrvata: Dio 1. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526) 1. knj.: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409)], Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, 1900. str. 304.</ref>