Razlika između inačica stranice »Stari grad Vrana«

Obrisano 7 bajtova ,  prije 6 godina
m
Fix URL prefix
m (→‎Srednji vijek: nova slika)
m (Fix URL prefix)
=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Vrana Lazius.png|200px|minijatura|lijevo|Vrana na zemljovidu iz 16. stoljeća, detaljno prikazana s opkopom i više crkava, kula i zvonika]]
Prema narodnoj predaji, [[Benediktinci|benediktince]] je pomorila kuga.<ref>Ostojić, Ivan: [http://http://hrcak.srce.hr/file/70631 ''don Frane Bulić i naši benediktinci'',] Izvori i građa, 1965. str. 125.</ref> [[Templari]] koji dobivaju Vranu od pape [[1136.]] godine nastavljaju uživati papinske povlastice i ne podliježu nadležnosti lokalnih biskupa ni velikaša. U vrijeme uprave templara Vrana je utvrđena jakim zidinama (tri prstena zidina i predtvrđava) s pokretnim mostom i obrambenim opkopom.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65379 ''Vrana''], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]. Pristupljeno 5.12.2014.</ref> Položaj Vrane odgovarao je templarima, koji su koristili obližnju uvalu Zablaće kao vransku luku za promet s južnom Italijom (Apulijom).<ref>L. Dobronić: [http://hrcak.srce.hr/file/27763 Templari u Senju], Senj. zb. 30, 191-200 (2003), str. 191.</ref> Na Uskrs [[1245.]] u Vrani boravi ugarsko-hrvatski kralj [[Bela IV]].<ref>Kolanović, Josip: [http://www.selo-vrana.com/povijest%20vrane/Vrana%20i%20templari.pdf VRANA I TEMPLARI], Povijest Vrane: Političko, kulturno i privredno značenje Vrane kroz stoljeća, Zadar 1971.</ref> Unutar zidina Vrane čuva se dugo vremena znamenje hrvatskog kraljevstva, uključujući i krunu, zbog čega i kralj [[Koloman]] [[1102.]] godine dolazi na krunidbu upravo u [[Biograd]] kao najbližu kraljevsku rezidenciju.
 
1312. red [[Ivanovci|ivanovaca]] (hospitalci) preuzimaju upravu nad Vranom od templara. Vranski samostan kao prvi i najugledniji među svima na području kraljevstva uživa pravo [[jurisdikcije]] na cijelom području hrvatsko-ugarskog kraljevstva. U 14. stoljeću sagrađena je gotička crkva sv. Katarine unutar grada. Vranski ivanovci sudjeluju u raznim sukobima: 1328. vranski grad bezuspješno napadaju [[Šubići]], a prilikom [[Zadarski mir#Događaji koji su prethodili|mletačkih ratova]] 1345. Mlečani pale Vranu.<ref>Zaninović, 28.</ref> Zabilježen je posjet gradu Vrani ugarsko-hrvatske kraljice Marije [[4. studenog]] [[1383.]] skupa s mlađom sestrom Hedvigom (kasnije poljskom kraljicom) i majkom i kraljicom hrvatsko-ugarskom [[Elizabeta Kotromanić|Elizabetom Kotromanić]]. Posebnom papinskom uredbom ujedinjuje se titula hrvatskog bana i [[Vranski prior|vranskog priora]] pa se na ovome mjestu u istoj osobi u doba glasovitoga [[Ivan Paližna|Ivana Paližne]] koncentrira velika crkvena, politička i vojna moć, što se ubrzo očitovali tijekom [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1386.-1408.|dinastičkih borbi u Hrvatskoj]] i Ugarskoj. 1387 i 1388. Vranu od Paližne pokušavaju u više navrata osvojiti [[Žigmund Luksemburški|Žigmundovi]] saveznici. 22. studenog 1389. ispred zidina Vrane sukobljavaju se krčko-zadarska vojska predvođena [[Frankopani]]ma (odana Žigmundu) s Paližninim vitezovima. U bitci je ranjen i Paližna te je izgubio 120 ljudi, no Vrana i nakon opsade ostaje neosvojena te se 10. prosinca vojska povlači u Zadar.<ref>Zaninović, 31.</ref> Nakon Paližnine smrti Žigmund je uspio u Vranu smjestiti Emerika Bubeka, novoimenovanog hrvatskog bana. Sad se situacija okrenula: Vranu su 1402. opsjedali protivnici Žigmunda pod vodstvom povjerenika kralja Ladislava Napuljskog, Alojzija Aldemarisca (napuljskog vojvode), sa 700 Zadrana i Pažana. Pad grada Vrane 11. listopada 1402. odjeknuo je kao prekretnica u borbi za prijestolje uslijed značaja grada.<ref>[[Vjekoslav Klaić|Klaić, Vjekoslav]]: [http://books.google.hr/books?id=QRBLAAAAYAAJ&lpg=PA304&ots=SqeAPOiytt&dq=vrana%20kralj%20andrija&hl=hr&pg=PA304#v=onepage&q=vrana%20kralj%20andrija&f=false Povijest Hrvata: Dio 1. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526) 1. knj.: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409)], Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, 1900. str. 304.</ref>
7.633

uređivanja