Razlika između inačica stranice »Hrvatske željeznice«

Obrisano 125 bajtova ,  prije 4 godine
m
sitno
m (uklonjena promjena suradnika 89.164.144.195 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković)
m (sitno)
| osnivači = Republika Hrvatska
| sjedište =
| sjedište_grad = {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]]
| sjedište_država = [[Hrvatska]]
| ključneosobe =
| vlasnik = [[Republika Hrvatska]]
| slogan =
| web = [http://www.hzinfra.hr. HŽ Infrastruktura], <br>[http://www.hzcargo.hr HŽ Cargo], <br>[http://www.hzpp.hr HŽ Putnički prijevoz]
| dodatak =
}}
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|Spomenik na [[parnaParna lokomotiva|parnu lokomotivu]] izložena u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
'''Hrvatske željeznice''', ili skraćeno '''HŽ''', naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]].
 
=== Koridor X ===
{{glavni|Željeznička pruga Zagreb — Beograd}}
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|MeđunarodniPolazak međunarodnog intercity polazivlaka iz stanice i nagloNove ubrzavaGradiške]]
[[Željeznička pruga Zagreb — Beograd|Koridor X]] je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].
 
Čvorovi prema koridorskim prugama:
* Zagreb-[[Rijeka]] (sjecište sas koridorom Vb)
* [[Dugo Selo]]-[[Kotoriba]] (sjecište sas koridorom Vb)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Osijek]] (sjecište sas Koridorom Vc)
* Strizivojna-Vrpolje - [[Slavonski Šamac]] (sjecište sas Koridorom Vc)
 
Odvojci prema lokalnim prugama:
* [[Banova Jaruga]] - [[Pčelić]] - [[Virovitica]] '''(suspendiran promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje)'''
* [[Novska]] - [[Sisak]] (obnovljena)
* [[Nova Kapela]]-[[Batrina]] - [[Pleternica]] (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)
* Vinkovci-[[Županja]]
* Vinkovci-[[Vukovar]]
* Vinkovci-[[Otok]] - granica sa državoms Bosnom i Hercegovinom
* Vinkovci-[[Osijek]] (pruga puštena u promet)
[[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]]
=== Koridor Vb ===
'''Republika [[Mađarska]]''' - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka
 
Do 2013. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od Rijeke do Moravica u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj.
Republika [[Mađarska]] - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje - Slavonski Šamac - Republika [[Bosna i Hercegovina]] - Luka Ploče
 
Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice sas BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.
 
== Pruga Vinkovci-Osijek ==
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).
 
== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. ==
Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:
 
* Perković-Split Predgrađe
* Knin-Perković
* Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → ''novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga sas ostatkom mreže pruga Hrvatske''
* Zagreb-Sisak → ''eventualna nadogradnja drugog kolosijeka''
* Kutina-Novska → ''remont za veće brzine''
* Mađarskamađarska granica-Dugo Selo → ''nadogradnja drugog kolosijeka''
 
=== Potpuno nove pruge ===
 
* Nove Zagrebačkezagrebačke Prugepruge → ''pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko glavnom grada, te prigradskog prijevoza''
* Podsused-Samobor-Bregana → ''nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare [[Samobor]]ske uskotračne pruge''
* [[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac|Sisak-Caprag – Karlovac]] → ''pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga [[rat]]a, većinom je potrebna novogradnja''
* Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje''povezivanje dva dijela paneruopskogpaneuropskog koridora 10''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → '''Odgođeno do daljnjeg!'''
{{glavni|Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj}}
 
[[Datoteka:2062 series locomotive (011).JPG|mini|230px|2062Serija serija2062]]
[[Datoteka:Hž 1061 series locomotive (1).jpg|mini|230px|1061Serija serija1061]]
[[Datoteka:HŽ series 1141 and 1142 locomotives.JPG|mini|230px|1141 pokraj 1142]]
[[Datoteka:7122_series_train_%289%29.JPG|mini|230px|Serija 7122]]
== Neki tehnički podatci ==
* Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h.
* '''Sustav vođenja vlaka:''' Uu kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]] (Autostop uređaj)
 
== Usklađivanje i interoperabilnost sas Europskimeuropskim Željezničkimželjezničkim mrežama ==
 
U sklopu Europske željezničke politike se nastoji standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova [[ETCS|ETCS (European Train Control System)]], kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava [[GSM-R|Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R)]], ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Poveznice ==
* [[Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj]]
* [[Željeznički vagoni u Hrvatskoj]]
* [[Željeznička vozila]]
* [[Željeznička pruga]]
* [[Vlak]]
* [[Vlak velikih brzina]]
 
== Vanjske poveznice ==