Inačica od 9. siječnja 2016. u 03:44 uredi Bonč (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.928 edits m uklonjena promjena suradnika 89.164.144.195 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković ← Starija izmjena		Inačica od 29. siječnja 2016. u 20:12 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.927 edits m sitno Novija izmjena →
Redak 7: \| osnivači = Republika Hrvatska \| sjedište = \| sjedište_grad = ~~{{ZD\|H\|HRV}}~~ [[Zagreb]] \| sjedište_država = [[Hrvatska]] \| ključneosobe = Redak 25: \| vlasnik = [[Republika Hrvatska]] \| slogan = \| web = [http://www.hzinfra.hr. HŽ Infrastruktura], <br>[http://www.hzcargo.hr HŽ Cargo], <br>[http://www.hzpp.hr HŽ Putnički prijevoz] \| dodatak = }} [[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG\|mini\|180px\|~~Spomenik na~~ [[~~parna~~Parna lokomotiva~~\|parnu lokomotivu~~]] izložena u [[Vinkovci\|Vinkovcima]]]] '''Hrvatske željeznice''', ili skraćeno '''HŽ''', naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska\|Hrvatskoj]]. Redak 61: === Koridor X === {{glavni\|Željeznička pruga Zagreb — Beograd}} [[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG\|mini\|250px\|~~Međunarodni~~Polazak međunarodnog intercity ~~polazi~~vlaka iz ~~stanice i naglo~~Nove ~~ubrzava~~Gradiške]] [[Željeznička pruga Zagreb — Beograd\|Koridor X]] je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija\|Sloveniju]] i [[Srbija\|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje [[Zagreb]] i [[Vinkovci]]. Čvorovi prema koridorskim prugama: * Zagreb-[[Rijeka]] (sjecište sas koridorom Vb) * [[Dugo Selo]]-[[Kotoriba]] (sjecište sas koridorom Vb) * [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Osijek]] (sjecište sas Koridorom Vc) * Strizivojna-Vrpolje - [[Slavonski Šamac]] (sjecište sas Koridorom Vc) Odvojci prema lokalnim prugama: * [[Banova Jaruga]] - [[Pčelić]] - [[Virovitica]] ~~'''~~(suspendiran promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje)~~'''~~ * [[Novska]] - [[Sisak]] (obnovljena) * [[Nova Kapela]]-[[Batrina]] - [[Pleternica]] (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama) * Vinkovci-[[Županja]] * Vinkovci-[[Vukovar]] * Vinkovci-[[Otok]] - granica ~~sa državom~~s Bosnom i Hercegovinom * Vinkovci-[[Osijek]] (pruga puštena u promet) [[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg\|minijatura\|lijevo\|250px\|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija\|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]] === Koridor Vb === ~~'''~~Republika [[Mađarska]]~~'''~~ - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka Do 2013. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od Rijeke do Moravica u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj. Redak 89: Republika [[Mađarska]] - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje - Slavonski Šamac - Republika [[Bosna i Hercegovina]] - Luka Ploče Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice sas BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet. == Pruga Vinkovci-Osijek == Redak 100: Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h). == Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. == Dugoročno su planirani sljedeći zahvati: Redak 110: * Perković-Split Predgrađe * Knin-Perković * Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → ''novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga sas ostatkom mreže pruga Hrvatske'' * Zagreb-Sisak → ''eventualna nadogradnja drugog kolosijeka'' * Kutina-Novska → ''remont za veće brzine'' * ~~Mađarska~~mađarska granica-Dugo Selo → ''nadogradnja drugog kolosijeka'' === Potpuno nove pruge === * Nove ~~Zagrebačke~~zagrebačke ~~Pruge~~pruge → ''pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko glavnom grada, te prigradskog prijevoza'' * Podsused-Samobor-Bregana → ''nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare [[Samobor]]ske uskotračne pruge'' * [[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac\|Sisak-Caprag – Karlovac]] → ''pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga [[rat]]a, većinom je potrebna novogradnja'' * Sisak-Kutina(-Lipovljani) → ~~Povezivanje~~''povezivanje dva dijela ~~paneruopskog~~paneuropskog koridora 10'' * Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba'' * Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → '''Odgođeno do daljnjeg!''' Redak 130: {{glavni\|Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj}} [[Datoteka:2062 series locomotive (011).JPG\|mini\|230px\|~~2062~~Serija ~~serija~~2062]] [[Datoteka:Hž 1061 series locomotive (1).jpg\|mini\|230px\|~~1061~~Serija ~~serija~~1061]] [[Datoteka:HŽ series 1141 and 1142 locomotives.JPG\|mini\|230px\|1141 pokraj 1142]] [[Datoteka:7122_series_train_%289%29.JPG\|mini\|230px\|Serija 7122]] Redak 143: == Neki tehnički podatci == * Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h. * ~~'''~~Sustav vođenja vlaka:~~'''~~ Uu kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama. Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]] (Autostop uređaj) == Usklađivanje i interoperabilnost sas ~~Europskim~~europskim ~~Željezničkim~~željezničkim mrežama == U sklopu Europske željezničke politike se nastoji standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova [[ETCS\|ETCS (European Train Control System)]], kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava [[GSM-R\|Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R)]], ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore. == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == * [[Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj]] * [[Željeznički vagoni u Hrvatskoj]] * [[Željeznička vozila]] * [[Željeznička pruga]] * [[Vlak]] * [[Vlak velikih brzina]] == Vanjske poveznice ==

Hrvatske željeznice: razlika između inačica