Crvena Hrvatska: razlika između inačica

Najstariji sačuvani prijepis je na latinskom jeziku, a datira iz oko [[1650]]. godine, dok je po mogućem starijem izvorniku [[Mavro Orbini]] [[1601]]. objavio knjigu na [[talijanski jezik|talijanskom]], ''Il regno degli Slavi''.<ref name="Proleksis-1">[http://proleksis.lzmk.hr/5909/ Proleksis enciklopedija] Ljetopis popa Dukljanina</ref> Orbini je upotrijebio ne samo Dukljaninov Ljetopis, nego i mnoge druge, kasnije izgubljene izvore. On spominje "Dioclea che fu la metropoli della Croatia Rubea", diobu na Bijelu i Crvenu Hrvatsku (Croazija Alba, Croazija Rossa). To čine i neki dubrovački pisci, kao što su [[Jakov Lukarić]] i Resti. Dukljaninov je izričaj Crvene Hrvatske bio dobro prihvaćen od ovih, kasnijih pisaca i analista kao istinit.<ref name="SMŠ" />

Glavnu poteškoću uočavanju etničke raznolikosti Slavena duž jadranske obale [[O upravljanju carstvom|činilo je tumačenje]] [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], po kojemu su [[Paganija|Neretvani (Pagani)]], [[Zahumlje|Zahumljani]], [[Travunja]]ni i [[Konavle|Konavljani]] porijeklom Srbi. Pri tome je car dosljedno izostavljao [[Duklja]]ne iz ove srpske zajednice naroda i iz hrvatske zajednice narode. Pominje ih samo i izrijekom kao [[Dukljani|Dukljane]]. Čini se, međutim, očitim da car ne želi govoriti ο stvarnoj etničkoj povezanosti, već da su mu pred očima politički odnosi u trenutku kada je pisao djelo, odnosno iz vremena kada su za nj prikupljani podaci u Dalmaciji, što je pretpostavka. Opis se svakako odnosi na vrijeme kada je srpski knez [[Časlav]] proširio svoju vlast i na susjedne sklavinije, pored navedenih još i na [[Vrhbosna|Bosnu]]. Zajedno sa širenjem političke prevlasti, širilo se i etničko ime, što u potpunosti odgovara našim predodžbama ο podudarnosti etničkog i političkog nazivlja.<ref name="Budak43">[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', str. 43.</ref>

U slučaju Duklje to je još jasnije jer car, [[Dukljani|Dukljane]] ne ubraja niti u Srbe, ali niti u Hrvate. Stalna prisutnost [[Bizant]]a (potpuna ovisnosti [[Duklja|Duklje]]), no kasnija velika pobjeda Dukljana nad Bizantom u [[Bitka kod Bara|Bici kod Bara]] [[6. listopada|6.]]/[[7. listopada]] [[1042.]] (Ljetopis o tome izvješćuje u Glavi XXXVIII.),<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm Ljetopis popa Dukljanina (na crnogorskom)]</ref> proglašenje dukljanskog vladara [[Mihailo|Mihaila]] za [[kralj]]a, najkasnije [[1078.]] <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/papa_grgur7_pise_mihailu_vojislavljevicu.htm Pismo pape Grgura VII. Mihailu, 9.1.1078.g.]</ref> i [[Bodin]]ova dukljanska ekspanzija sprečavali su širenje srpske i hrvatske vlasti, pa time i imena, na Duklju. Zbog toga Konstantin, niti bilo koji bizantski autor nakon njega, niti ne izvodi porijeklo [[Dukljani|Dukljana]] niti od Srba niti od Hrvata.<ref name="Budak44">[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', str. 44.</ref>

Najraniji Dukljaninovi prepisivači su Mlečani [[Crvena Hrvatska#Dandolo i Flavije Blondo|Andrea Dandolo i Flavije Biondo]].<ref>Šiši, Ferdo, str. 174. "Srbija (Surbia) je za Popa Dukljanina samo geografski pojam, a ne politički ili državni".</ref><ref>Šišić Ferdo, str. 37.</ref> [[Crvena Hrvatska#Orbini, Lučić i drugi izvori|Grk Halkokondyles]] po humanističkom imenovanju naroda klasiničnim imenima, Slavene od Istre do Dubrovnika naziva Ilirima.<ref name="Grk">Chalcocondiles L.,: "Historiae (de rebus turcicis)", u "Corpus scriptorum historiae byzantinae 48", Bonn, 1843.</ref> Domaći Dukljaninovi prepisivači su [[Crvena Hrvatska#Orbini, Lučić i drugi izvori|Mavro Orbini, Jakov Lukarić, Resti, Ivan Lučić i Marko Marulić]]. Napokon, Hrvate na ovom području spominje turski putopisac [[Crvena Hrvatska#Orbini, Lučić i drugi izvori|Evlija Čelebi]]. [[Kultura humsko-dukljanskog područja do kraja 12. stoljeća|Humsko-dukljansku kulturu]] može se promatrati jedino izvan anakronističnih i isključivih srpskih ili hrvatskih okvira, kao izvornu kreaciju područja sa svim odlikama samosvojnosti,<ref name="HRHB">HercegBosna.org [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/etnicka.html Kultura humsko-dukljanskog područja do kraja 12. stoljeća] Etnička povijest Bosne i Huma</ref> dok [[Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju|crkvena arhitektura]] pripada [[starohrvatska umjetnost|starohrvatskoj umjetnosti]].<ref name="Benedikta">[[Benedikta Zelić-Bučan]], ''[[Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti]]''</ref>