Namješteni sudski postupak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Istavni veznik.
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Namješteni sudski postupak''' (montirani sudski proces) javni je [[sudski postupak]] u kojemu je kazna okrivljeniku odlučena unaprijed, služi prikazivanju razloga [[kazna|kazni]] [[javnost]]i i koristi se kao klasično sredstvo progona [[politika|političkih]] protivnika i drugih nepoželjnih osoba.
 
 
== Definicija ==
Line 6 ⟶ 5:
Montirani politički sudski podstupci su uobičajeni u [[diktatura|diktatorskim]] [[sustav]]ima kao sredstvo za uklanjanje nepodobnih osoba.
Postupci se vode pri neuvažavanju svih načela [[vladavina prava|vladavine prava]] ili [[zakon]]a i služe eliminaciji, [[Obečašćenje|obečašćenju]] i uništenju okrivljenika u javnosti. Zato su montirani procesi često inscinirani kao veliki medijski spektakl i služe zastrašivanju i discipliniranju neistomišljenika.
 
 
Kritični stav prema [[vlada|vladi]] primjerice, optuživao se kao [[veleizdaja]], [[špijunaža]] ili drugim sličnim optužbama. Druga varijanta je bilo izmišljanje [[Kazneno djelo|kaznenih djela]] za koja se lažno optuživalo [[okrivljenik]]a.
Line 15 ⟶ 13:
 
Najpoznatiji montirani sudski procesi su u novijoj povijesti:
* [[Josif Staljin|Staljinove]] čistke .<ref>[http://www.wiko-berlin.de/index.php?]</ref>
* [[Adolf Hitler|Hitlerove]] čistke nakon neuspjeloga atentata na njega.<ref>[http://www.wdr.de/themen/kultur/stichtag/2004/07/20.jhtml]</ref>
* [[Josip Broz|Titove]] čistke nakon Drugog svjetskog rata (primjerice postupak protiv [[Alojzije Stepinac|AlojzijeAlojzija Stepinca]], [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]] ili [[Milivoj Magdić|Milivoja Magdića]]<ref>http://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm</ref>) i nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] protiv brojnih [[domoljublje|domoljubnih]] hrvatskih [[disident|disidenata]]a kada se Tito na prijedlog Vladimira Bakarića i Edvarda Kardelja u jesen [[1971.]] godine odlučio na protuudar i gušenje hrvatskog nacionalnog pokreta. "Vodeći drugovi" bili su odstranjeni, smijenjeni, umirovljeni, a u siječnju [[1972.]] godine počeli su progoni [[maspokHrvatsko proljeće|proljećara]]ovaca koji su uhićeni, zatočeni i osuđeni na višegodišnje robije. Riječ je bila o vodećim hrvatskim intelektualcima kao primjerice [[Franjo Tuđman]], [[Dražen Budiša]], [[Petar Kriste]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Marko Veselica]], [[Hrvoje Šošić]], [[Vice Vukojević]], [[Vlatko Pavletić]] i mnogi drugi. Sudovi i zatvori bili su prepuni istomišljenika hrvatskog nacionalnog pokreta, a doba oštre represije označilo je početak olovnih godina i [[Hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]].<ref>Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. ISBN 978-953-6308-71-2</ref>
* [[Dachauski procesi]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Bilo je sveukupno 10 montiranih političkih procesa između [[1947.]] i [[1949.]] godine a pripreme za te procese počele su ljeta [[1946.]] godine.<ref name="RTVSLO">{{slslv iconoznaka}} [http://www.rtvslo.si/blog/tatjana-malec/ozvoceni-montirani-dahavski-procesi-v-ljubljani/67647 RTV Slovenija: Ozvočeni montirani dahavski procesi v Ljubljani], preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> Preživjeli zatočenici iz [[Koncentracijski logor Dachau|Dachaua]] optuženi su za izdaju i kolaboriranje s [[nacisti]]ma<ref name="RTVSLO" /> odnosno kao agenti [[Gestapo|Gestapa]].<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/31189-Pribliavanje-Zapadu.html e-novine.com: Približavanje Zapadu], preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> Istraživanje je obuhvatilo 7380 Slovenaca, osuđeno je 37 osoba, protiv tri zaustavljen je istražni postupak a tri su osobe umrle tijekom istrage.<ref name="RTVSLO" />
 
== Izvori ==