Izraelska sigurnosna ograda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
uklanjanje dvostrukh veličina
Redak 1:
[[Slika:BarrierFeb2005.png|400px|right|thumb|200px|Pregled rute sigurnosne ograde (plava boja) u odnosu na "Zelenu liniju"]]
 
„'''Izraelska sigurnosna ograda'''“ je naziv za kontroverznu 650 kilometara dugu barijeru koja treba odvojiti i razgraničiti [[Izrael]] od [[Zapadna obala|Zapadne obale]]. Gradnja ograde počela je [[2002]]. dok je još zasjedao ministar [[Ariel Sharon]] a završetak se očekuje negdje pred kraj [[2006]].; isprva se planiralo završiti do ljeta [[2005]]. ali su se radovi odužili. Izrael tvrdi da je barijera zakonita jer štiti njegove stanovnike od terorističkih napada i ne predstavlja prijetnju, dok palestinska uprava tvrdi da je ona nezakonita jer dijeli i diskriminira stanovištvo po vjeri i nacionalnosti i jer zadire duboko u teritorij Zapadne obale.
Redak 11:
== Sigurnosna ograda ==
 
[[Slika:Security Fence and settlement.jpg|400px|left|thumb|200px|Sigurnosni zid koji obuhvaća židovsko naselje]]
 
Većina sigurnosne ograde ( oko 90 % ) sastoji se od osigurane metalne ograde sa bodljikavom žicom, rovova, ograde sa senzorima za detektiranje gibanja, linijom od pijeska za lakše uočavanje otisaka od stopala, puta za patrolu te još jednom bodljikavom žicom postavljenom na izraelskoj strani. Na obje strane ograde, koje obuhvačaju 50-ak metara, nalazi se zabranjena zona koja se nadzire od straže. Manji dio barijere ( oko 10 % ), u mjestima oko Kalkilije i [[Jeruzalem]]a, gdje se ova širina ne može održati, postavljen je betonski zid visok 8 metara.
Redak 21:
Tok sigurnosne ograde je proglašen nezakonitim od jednog neobavezujučeg suda zbog toga što se ugrabljen dio palestinskog područja te što meandrira između sela i gradova te ih tako odvaja od njihovih polja i otežava im gospodarsku situaciju. Iako ograda prolazi kroz otvoreno područje te se palestincima nudi kompenzacija, ipak predstavlja ograničenje za jedan dio stanovništva uz granicu. Kritičari naglašavaju da je 36 palestinskih naselja odsječeno, 8.300 maslinovih drveća odstranjeno, 32 bunara pripojeno.
 
[[Slika:Palestinian children and Israeli wall.jpg|400px|left|thumb|200px|Palestinska djeca se igraju ispred zida]]
 
Ograda se postavlja tako da židovska naselja bivaju barem 2.5 kilometara udaljena od nje. Na nekim mjestima postoje čak i enklave te su pripojena neka židovska naselja duboko u Zapdnoj obali, poput '''Ariela''', '''Gusha Etziona''', '''Maale Adumim''' te istočnog [[Jeruzalem]]a [http://www.btselem.org/English/Separation_Barrier/index.asp]. Također nije jasno hoće li izraelska vlada odlučiti sagraditi ogradu i na istočnoj strani Zapadne obale, prema [[Jordan]]u. Procjenuje se da će negdje između 6 i 45 % Zapadne obale biti odvojeno. Do ožujka [[2006]]. je oko 60 % ograde bilo završeno.
Redak 27:
[[14. travnja]] [[2004]]. američki predsjednik [[George W. Bush]] je izjavio: „U svjetlu novih stvarnosti na tlu, uključujuči već postoječa velika izraelska naselja u Zapdnoj obali, nije realistično očekivati da će rezultat konačnog statusa pregovora biti potpun povratak granica iz 1949., a svi prethodni pokušaju da se postigne rješenje za dvije države su stigle do istog zaključka“ [http://www.whitehouse.gov/news/releases/2004/04/20040414-4.html]. Kao odgovor na tu izjavu, vodstvo Palestinske nacionalne vlasti optužilo je [[SAD]] da nagrađuje gradnju ograde i širenje Izraela na račun palestinskog teritorija.
 
[[Slika:West Bank Fence South Hebron2.JPG|400px|right|thumb|200px|Trasa sigurnosne ograde južno od [[Hebron]]a]]
 
== Mišljenja u svijetu ==