Hamdija Kreševljaković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 8:
| pseudonim =
| rođenje = [[18. rujna]] [[1888.]] </br> [[Sarajevo]]
| smrt = [[9. srpnja]] [[1959.]] </br> [[Sarajevo]] <ref> [http://domovina.110mb.com/zivotopisi/kresevljakovic-hamdija.htm Životopis] </ref>
| zanimanje = učitelj
| nacionalnost =
Redak 18:
| suprug =
| djeca =
| djela = ''Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas'', ''Kapetanije u Bosni i Hercegovini'', ''Esnafi i obrti u starom Sarajevu''
| djela =
| nagrade =
| potpis =
Redak 28:
 
== Životopis ==
Hamdija Kreševljaković rođen je u Sarajevu 1888. godine. U rodnom gradu završio je pučku, trgovačku i učiteljsku školu. Još kao đak javlja se u hrvatskim listovima, zauzimajući se za hrvatsku kulturnu prošlost.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 208.</ref> Kao učitelj u osnovnim školama radio je u Sarajevu i [[Vinkovci|Vinkovcima]]. Poslije uspješno položenog stručnog ispita, radiradio je u sarajevskim školama u kojima je namaknuo obrazovanje - Trgovačkoj i Učiteljskoj. Kao hrvatski nacionalist bio je nepoćudan Jugoslavenskimjugoslavenskim vlastima.<ref name="tko je tko" /> Odlazi u preranu mirovinu [[1932.]] godine, tri godine nakon sukoba s ondašnjim vlastima, odnosno nakon javnog kritiziranja službene politike u to vrijeme. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] surađivao je u ''Novom Beharu'' (1944.), ''Narodnoj uzdanici, kalendaru'' (1942.-1945.), ''El Hidaji'' i dr.<ref name="tko je tko" /> Bio je dopisni član [[JAZU]] a od [[7. siječnja]] [[1942.]] godine član [[HAZU]].<ref name="tko je tko" /> Nakon sloma NDH radiradio je kao nastavnik na II. muškoj gimnaziji i Trgovačkoj akademiji u Sarajevu. Iza sebe je ostavio je brojne znanstvene uradke, nezaobilazne kad je riječ o proučavanju prošlosti BiH i Sarajeva.
 
== Djela ==
* ''Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas'', Sarajevo, 1912.
* ''Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave'', Zagreb, 1927.
* ''Sarajevo u doba okupacije Bosne: 1878.'', Sarajevo, 1937.
* ''Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916.'', 23. sv. biblioteke Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Beograd, 1937.
* ''Turalibegov vakuf u Tuzli: prilog povijesti XVI stoljeća'', Sarajevo, 1941.
* ''Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463.-1878.)'' I. dio,
* ''Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini II. dio: Mostar'', Zagreb, 1951.
* ''Stari bosanski gradovi'', 1953.
* ''Kapetanije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 1954., (2. izd. 1980.)
* ''Hanovi i Karavansaraji u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 1957.
* ''Esnafi i obrti u starom Sarajevu'', Sarajevo, 1958.
 
=== Posmrtno ===
 
* ''Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave: (1878-1918)'', Sarajevo, 1969.
 
* ''Izabrana djela'', 1-4, Sarajevo, 1991.
===Posmrtno===
* ''Kapetanije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 1980., 2. izd.
* Izabrana djela Hamdije Kreševljakovića objavljena su u četiri svezka 1991. godine.
 
== Izvori ==