Pjegavi daždevnjak: razlika između inačica

Žive u vlažnim kopnenim mjestima, ali se razmnožava u vodi. Stoga i više vole sjenovita i hladna staništa, posebno zaštićeni obronci prekrivreni listopadnom ili miješanom šumom, sa vodotocima. Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih, blagih noći. Najčešće ih se može naći na visinama ispod 800 m/nm. Provode mnogo vremena u zaštićenim skrovištima.

 

 

Pare se na kopnu. Pri [[parenje|parenju]] mužjak ispušta paketić [[sperma|sperme]] ([[spermatofor]]) na tlo, te namješta na njega [[kloaka|kloakalno]] područje [[ženka|ženke]]. Oplodnja im je unutarnja. Ženka nosi [[jaja]] 6 do 8 [[mjesec]]i, a u vodu ispušta 30 – 70 već razvijenih [[ličinka|ličinki]]. Ličinke imaju vanjske [[škrge]] i četiri noge. Duge su 20 do 90 mm. Radi razmnožavanja potrebni su im mali, čisti, hladni [[potok|potoci]], iako u nedostatku boljeg staništa može položiti ličinke i u [[stajaćice]]. Mlade jedinke postaju sposobne za parenje nakon 2 – 10 godine.

 

Pjegavi daždevnjak može imati vrlo dug životni vijek. U prirodi mogu doživjeti 20 [[godina]], a u zatočeništvu oko 50, pa su nađeni primjerci stari i više od pedeset godina.

 

== Prehrana ==

[[Prehrana]] im se sastoji od različitih [[beskralješnjaci|beskralješnjaka]] šumskog tla - [[gujavice|gujavica]], [[puževi|puževa]], [[kukci|kukaca]], [[pauci|paukova]] i [[kišna glista|glista]], no mogu jesti i mlade [[žabe]]. Ličinke se hrane sitnim vodenim beskralješnjacima ([[račići]], [[kolutićavci]] i ličinke kukaca).

 

== Zaštita od predatora ==