Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 237:
== Stanovništvo ==
Od urbanih naselja 1880. bilo je samo osam naselja koja su imala više od 5.000 stanovnika.<ref name="karaula"/> Preobražaj seoskih sredina u urbanizirane zajednice tekao je vrlo sporo. Gradsko stanovništvo 1890. godine činilo je samo 7% ukupnog stanovništva Hrvatske i Slavonije,<ref name="karaula"/> a 1910. 8,5%.<ref>Frucht, str. 462.</ref> 1910. najveći gradovi s okružjem bili su Zagreb sa 79.038, Osijek s 40.106, Karlovac s 34.713 te Zemun s 18.000 stanovnika. Zagreb je rastao poprilično brzo, privlačeći stanovnike iz svih krajeva. 1910. tek trećina stanovništva (33,76%) bila je rođena u Zagrebu.<ref>Bojana Miljković-Katić, 2011. ''Prostorno planiranje u jugoistočnoj Evropi (do Drugog svetskog rata)'', Istorijski institut, Balkanološki institut SANU, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 182.</ref>
Stanovništvo je bilo izrazito mlado: 1910. stanovnika u dobi od 0 do 15 godina bilo je 38.4%, u dobi od 15 do 40 36.7%, od 40 do 60 18.9%, dok je starijih od 60 godina bilo samo 6.0%.<ref name="pallas"/> Uz visoke stope nataliteta, visoka je bila i stopa smrtnosti, pogotovo djece, dok je iseljavanje u Sjevernu i Južnu Ameriku dodatno otežavalo rast broja stanovnika. Samo je u [[SAD]] između 1901. i 1913. iz Hrvatske iselilo 329.251 stanovnika, što je, doduše, ublažilo posvemašnje siromaštvo i agrarnu prenapučenost koja je u to vrijeme vladala u hrvatskim selima, ali je Hrvatsku osiromašilo za najvitalniji dio njezinog stanovništva.<ref name="puljiz">[http://hrcak.srce.hr/file/11433 Vlado Puljiz: Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900.-1960. godine]</ref> Prema drugim procjenama, iz Hrvatske i Slavonije između 1899. i 1913. iselilo se oko 250.000 ljudi, 6% stanovništva.<ref>Frucht, str. 462-3.</ref>
| |||