=== Djelatnost u Kraljevstvu SHS i Kraljevini Jugoslaviji ===
Nakon stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva SHS]], [[1919.]] godine pristupa [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji]] (JMO) i postaje narodni zastupnik. Godine [[1920.]] bio je izabran u [[Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS|Ustavotvornu skupštinu]] Kraljevstva SHS. Bio je medu rijetkima koji su glasovali protiv [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] [[1921.]] godine.<ref name="Bio-biblio" /><ref name="tko je tko" /> To čini usprkosunatoč uputama svoje stranke govoreći: "''Provedite slobodne izbore i vidjet će te da je Bosna Hrvatska''.". [[1921.]] godine u Skupštini prosvjeduje u zbog [[Četnici|četničkog]] pokolja 200 muslimana u [[Sandžak|Sandžaku]].<ref name="tko je tko" /> Kad se JMO podjeliopodijelio na centralističku (pro-srbijansku) i autonomašku listu opredjeljuje se za autonomaše. Ta lista na kojoj se i sam nalazio, na izborima za narodnu skupštinu [[1923.]] godine porazila je pro-srbijansku listu JMO. Za vrijeme [[Šestosiječanjska diktatura|diktature]] potajno pristupa ustaškom pokretu.<ref name="Bio-biblio" /> Jedan je od idejnih začetnika "Sarajevskih punktacija" [[1933.]] godine, u kojima JMO osuđuje diktaturu i velikosrpske težnje prema [[BiH]], zahtijevajući samoupravu. [[29. srpnja]] [[1939.]] godine izabran je za predsjednika JMO. Budući je JMO bila u sastavu JRZ, nastojao je da stranka ne prestane organizacijski postojati što dovodi do rascjepa JRZ. Zabilježena je u tisku njegova izjava "''Gospodo, ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist...i ne samo da sam ja Hrvat i hrvatski nacionalist nego su bosanski muslimani kao cjelina Hrvati, dio hrvatskog naroda.''".<ref name="tko je tko" /> U [[Dragiša Cvetković|Cvetkovićevoj]], a kasnije u [[Dušan Simović|Simovićevoj]] vladi (1939.-[[1941.]]) bio je ministar. No, bio je protiv podjele Bosne i Hercegovine prema [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazumu Cvetković-Maček]], a odlučno se protivio priključenju dijelova BiH koji nisu ušli u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u tzv. srpske zemlje.<ref name="tko je tko" />
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Redak 84:
=== Emigracija i smrt ===
[[Englezi]] ga uhićuju [[17. svibnja]] 1945. godine te je sproveden u logor Spittal na [[Drava|Dravi]], dan nakon što je grupaskupina članova Vlade iz tog logora bila izručena [[SFRJSocijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. To zakašnjenje mu je spasilo život. U rujnu [[1945.]] godine bježi iz bolnice u [[Villach]]u i odlazi u [[Rim]].<ref name="Bio-biblio" /> Kasnije odlazi u [[Turska|Tursku]] gdje nakon kraćeg boravka [[22. veljače]] [[1948.]] godine odlazi s obitelji u [[Damask]], u [[Sirija|Siriju]].<ref name="Bio-biblio" /> Surađivao je u više hrvatskih publikacija , od ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'' i ''[[Godišnjak hrvatskog domobrana|Godišnjaka hrvatskog domobrana]]'' do ''[[Drina (Madrid)|Drine]]'', ''[[Hrvatska (Buenos Aires)|Hrvatske]]'' i ''[[Danica|Danice]]'', zalažući se za jedinstvo Hrvata katolika i muslimana.<ref name="tko je tko" /> U ''Hrvatskoj reviji'', [[1952.]] godine, objavljuje ''Razmatranja'', članak o [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom]] svjetskom ratu i o [[Komunizam|komunizmu]] (Sv. 1., str. 26.-28.).<ref name="Bio-biblio" />
Godine [[1951.]] postaje predsjednikom Hrvatske državne vlade u emigraciji.<ref name="Bio-biblio" />
