Hrvati u Vojvodini: razlika između inačica

Krajem 1980-ih godina se pojavio politički projekt [[dekroatizacija Bunjevaca|podvajanja hrvatskoga identiteta]] na sjeveru Bačke kroz stvaranje zasebne bunjevačke nacije. Srbijanske vlasti su u tome imale jednu od glavnih uloga, jer su ga od onda neprestano politički i materijalno poticale te mu davale punu stručnu potporu (jezikoslovnu, prosvjetnu, političko-pravno i sl.), a radi razbijanja slaborazvijenih identitetskih resursa vojvođanskih Hrvata.<ref name="Bušić">Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3., 4., 9. 28. listopada 2011. </ref> Isto se pokušalo kod šokačkih Hrvata, no praktično bez uspjeha.<ref name="Bušić"/> Ishodište tog projekta je bila temeljem subetničke osnove i regionalnih imena za Hrvate umjetno stvoriti nove nacije kojima je glavna ideologijska sastvnica [[antihrvatstvo]].<ref name="Bušić"/>Kroz 20 godina se pokazalo da pripadnici elite bunjevačko-nehrvatske opcije ne bi mogli niti pokrenuti niti provoditi taj projekt <ref name="nastavakpolitike">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=169 Radio Subotica] Slaven Bačić: Nastavak politike drugim snagama, 15. veljače 2010.</ref>. Od onda je veći dio pripadnika bunjevačko-nehrvatske opcije, ponajviše njihovo vodstvo se politički priklonilo uz čvrstorukaše beogradske političke pozornice (neki su postali ministri: [[Ivan Sedlak]], ministar u Vladi Srbije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te ministar bez portfelja)<ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=102&arc=102 Radio Subotica na hrvatskom] [[Slaven Bačić]]: Kvaziznanstveni temelji bunjevačke „nacije“, 26. kolovoza 2007. </ref>, prvo u [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] Slobodana Miloševića (te [[Mira Marković|Mire Marković]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] s kojim su se grlili na subotičkom trgu<ref name="Večernji">[http://web.archive.org/web/20060706115345/http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/568407/index.do Večernji list] Robert Bubalo, [[Zdenko Jurilj]]: Prijepodne su Hrvati, a poslijepodne Bunjevci. 9. lipnja 2006.</ref>), kojima se kasnije [[SRS]] i [[JUL]] te uz koalicijske vlade Vojislava Koštunice i njegove stranke DSS. Pri tome je bitno navesti da je projekt umjetne bunjevačke nacije u tom razdoblju jedno vrijeme bio "na ledu" od listopada 2000. do kraja 2003. zbog toga što je bio savezništvu sa svrgnutim Miloševićevim režimom <ref name="nastavakpolitike"/> koji je 24. rujna 2000. odbio priznati poraz na predsjedničkim izborima u SR Jugoslaviji i sići s vlasti, što je kulminiralo [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.|masovnim beogradskim prosvjedom 5. listopada]], nakon čega je Milošević pao s vlasti te je bunjevačko-nehrvatskoj opciji bilo očigledno politički neoportuno i riskantno ostati uz njegovu stranku.