Inačica od 17. prosinca 2017. u 01:12 uredi Neptune, the Mystic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, Ophoditelji, Administratori 30.623 edits m uklonjena promjena suradnika 141.136.141.124 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 213.198.236.133 Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 17. prosinca 2017. u 03:39 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{Monarh ~~[[Datoteka:Nemanja.jpg\|thumb\|right\|Stefan Nemanja]]~~ \| ime = Stefan Nemanja [[Datoteka:Charter of Stefan Nemanja, transcription.jpg\|thumb\|right\|Stefan Nemanja Povelja]]▼ \| slika = [[Datoteka:Nemanja.jpg]] {{Uklopi s razgovora}}'''Stefan Nemanja''' ([[crkvenoslavenski jezik\|crkvenoslavenski]]: Стѣфань, [[srpski jezik\|srpski]]: Стефан Немања), crkveno ime '''sveti Simeon''', rođen [[1113]]. u Ribnici ([[Podgorica]]), današnja [[Crna Gora]], umro [[13. veljače]] [[1199]]. [[Hilandar]], današnja [[Grčka]], veliki župan raški [[1168]].-[[1196]]., rodonačelnik srpske kraljevske loze [[Nemanjići\|Nemanjića]]. Bio oženjen [[Ana Anastazija\|Anom, crkveno ime sveta Anastasija]]. Kao [[župan]] upravljao je oblastima oko Toplice, donje doline [[Ibar\|Ibra]], Rasine, Reke i Dubočice. Prihvatio je [[vazal]]ski odnos prema [[Bizant]]u, s kojim je često ratovao do smrti cara [[Manuel I. Komnen\|Manuela Komnena]] [[1180]]., kada ju je napao najprije s [[Ugarska\|Mađarima]], a potom i sam, i uspio proširiti državu priključivši [[Raška\|Raškoj]] [[Duklja\|dukljansku državu]], [[Trebinje]], [[Hum (država)\|Hum]] i Hvosno (današnja Metohija). Poslije neuspješnog pokušaja da sklopi savez s [[Njemačka\|njemačkim]] carom [[Fridrik I. Barbarossa\|Friedrichom Barbarossom]] u borbi protu Bizanta, morao je vratiti osvojene teritorije preko Morave Bizantu, ali je zadržao samostalnost Raške. Ratovao je i s [[Dubrovnik]]om, ali pošto nije uspio da ga osvoji, sklopio je mir [[1186]]. i dozvolio Dubrovčanima da slobodno trguju po Raškoj te da koriste pašnjake i šume. Imao je značajan oslonac u crkvi, što mu je pomoglo da učvrsti vlast te razvije [[feudalizam]], dajući joj za uzvrat određene povlastice, velike zemljišne posjede, zidajući manastire i crkvene hramove. Oštro se suprotstavio širenju [[Bogumili\|bogumilskog]] pokreta na srpskim teritorijima. Godine [[1196]]. odrekao se prestolja u korist srednjeg sina [[Stefan Prvovjenčani\|Stefana Prvovjenčanog]], zamonašio se u Studenici i uzeo ime Simeon, a potom otišao na Svetu Goru, gdje je sa najmlađim sinom, [[Sveti Sava\|svetim Savom]], podigao manastir Hilandar načinivši od njega značajno srednjovijekovno književno i duhovno središte. U njegove se zadužbine u Srbiji ubrajaju Bogorodičin manastir i Sveti Nikola kod Kuršumlije, [[Đurđevi stupovi]] i [[Studenica]]. Umro je u [[Hilandar]]u te proglašen za sveca a njegove moći se nalaze u manastiru Studenica. \| opis = Stefan Nemanja \| titula = veliki župan raški \| vladavina = 1168. - 1196. \| krunidba = \| prethodnik = Tihomir Zavidović \| nasljednik = Stefan Prvovjenčani \| regent = \| titula1 = \| vladavina1 = \| krunidba1 = \| prethodnik1 = \| nasljednik1 = \| regent1 = \| titula2 = \| vladavina2 = \| krunidba2 = \| prethodnik2 = \| nasljednik2 = \| regent2 = \| titula3 = \| vladavina3 = \| krunidba3 = \| prethodnik3 = \| nasljednik3 = \| regent3 = \| titula4 = \| vladavina4 = \| krunidba4 = \| prethodnik4 = \| nasljednik4 = \| regent4 = \| nasljeđe = \| supruga = [[Ana Anastazija]] \| supruge = \| suprug = \| supruzi = \| djeca = Vukan Nemanjić, [[Stefan Prvovjenčani]], [[Sveti Sava]], Jefimija, Elena \| puno ime = \| posthumno ime = \| dinastija = [[Nemanjići]] \| vladarska himna = \| otac = [[Zavida]] \| majka = \| datum rođenja = [[1113.]], Ribnica ([[Podgorica]]), današnja [[Crna Gora]] \| datum smrti = [[13. veljače]] [[1199.]], [[Hilandar]], današnja [[Grčka]] \| datum pokopa = \| mjesto pokopa = \| potpis = Potpisi_Stefana_i_Miroslava.gif \| zanimanje = \| vjera = [[Pravoslavlje]] }} '''Stefan Nemanja''' ([[crkvenoslavenski jezik\|crkvenoslavenski]]: Стѣфань, [[srpski jezik\|srpski]]: Стефан Немања), crkveno ime '''sveti Simeon''', Ribnica ([[Podgorica]]), današnja [[Crna Gora]], [[1113.]] - [[Hilandar]], današnja [[Grčka]], [[13. veljače]] [[1199.]]), bio je veliki župan raški [[1168.]]-[[1196.]], rodonačelnik srpske kraljevske loze [[Nemanjići\|Nemanjića]]. ~~===Vidjeti===~~ [[Nemanjići]]▼ == Životopis == [[Povijest Srbije]]▼ Stefan Nemanja rođen je [[1113.]] godine u Ribnici ([[Podgorica]]), današnja [[Crna Gora]]. Kao [[župan]] upravljao je oblastima oko Toplice, donje doline [[Ibar\|Ibra]], Rasine, Reke i Dubočice. Bio vjenčan s [[Ana Anastazija\|Anom, crkvenoga imena sveta Anastasija]]. Prihvatio je [[vazal]]ski odnos prema [[Bizant]]u, s kojim je često ratovao do smrti cara [[Manuel I. Komnen\|Manuela Komnena]] [[1180.]] godine, kada ga je napao najprije s [[Ugarska\|Mađarima]], a potom i sam, i uspio proširiti državu priključivši [[Raška\|Raškoj]] [[Duklja\|dukljansku državu]], [[Trebinje]], [[Hum (država)\|Hum]] i Hvosno (današnja Metohija). Poslije neuspješnog pokušaja sklopanja saveza s [[Njemačka\|njemačkim]] carom [[Fridrik I. Barbarossa\|Friedrichom Barbarossom]] u borbi protu Bizanta, morao je vratiti osvojene teritorije preko Morave Bizantu, ali je zadržao samostalnost Raške. [[1185.]] godine razorio je gradove Danj, Sard, Skadar, Svač i Ulcinj, a osvajanje gradova u Duklji (Zeti) završio je [[1186.]] godine.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57945 Stefan Nemanja], enciklopedija.hr, pristupljeno 17. prosinca 2017.</ref> Grad [[Bar (grad)\|Bar]] pao je kasnije (oko [[1189.]] godine) i izgleda sačuvao svoju autonomiju.<ref name="he"/> Grad [[Kotor]] je pošteđen razaranja, a veliki župan je u njega prenio i jednu od svojih rezidencija ("dvor").<ref name="he"/> Ratovao je i s [[Dubrovnik]]om, ali pošto nije uspio osvojiti ga, sklopio je mir [[1186.]] godine (sačuvan je primjerak toga ugovora na [[Latinski jezik\|latinskome jeziku]], s potpisom Stefana Nemanje)<ref name="he"/> i dopustio Dubrovčanima slobodno trgovanje po Raškoj te korištenje pašnjaka i šuma. Imao je značajan oslonac u crkvi, što mu je pomoglo u učvrsćivanju vlasti te razvijanju [[Feudalizam\|feudalizma]], dajući joj za uzvrat određene povlastice, velike zemljišne posjede, zidajući manastire i crkvene hramove (Studenica, Đurđevi Stupovi, Bogorodičin manastir, Sveti Nikola kraj Kuršumlije).<ref name="he"/> Oštro se suprotstavio širenju [[Bogumili\|bogumilskog]] pokreta na srpskim teritorijima. Bogumile je progonio.<ref name="he"/> Nakon što se je Bizant oslobodio pritiska križara, bizantska se vojska sukobila s Nemanjom i potukla ga na rijeci Moravi [[1190.]] godine.<ref name="he"/> Godine [[1196.]] odrekao se prijestolja u korist srednjega sina [[Stefan Prvovjenčani\|Stefana Prvovjenčanog]], zamonašio se u Studenici i uzeo ime Simeon, a potom otišao na Svetu Goru, gdje je s najmlađim sinom, [[Sveti Sava\|svetim Savom]], podigao manastir Hilandar načinivši od njega značajno srednjovijekovno književno i duhovno središte. U njegove se zadužbine u Srbiji ubrajaju Bogorodičin manastir i Sveti Nikola kod Kuršumlije, [[Đurđevi stupovi]] i [[Studenica]]. Umro je u [[Hilandar]]u te proglašen za sveca a njegove moći se nalaze u manastiru Studenica. == Galerija == <gallery> Slika:Stefan_Nemanja.jpg\|portret Stefana Nemanje, freska u Bogorodičinom manastiru, 1568. Slika:Simeon_Ljeviska.jpg\|sv. Simeon, freska u crkvi Bogorodica Ljeviška u Prizrenu Slika:Saint_Simeon_Nemanja_with_his_son_Sava.jpeg\|sv, Simeon sa svojim sinom Savom ▲~~[[Datoteka~~Slika:Charter of Stefan Nemanja, transcription.jpg~~\|thumb\|right~~\|Stefan Nemanja Povelja]] Slika:Seal_of_Stefan_Nemanja.jpg\|pečat Stefana Nemanje Slika:Manastir_Svetog_Nikole_kod_Kuršumlije_spolja_02.jpg\|manastir Sveti Nikola kod Kuršumlije </gallery> == Vidi još == ▲* [[Nemanjići]] ▲* [[Povijest Srbije]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Nemanjići]]

Stefan Nemanja: razlika između inačica