Nazca linije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Strukturiranje.
Sintagma "Nazca linije" nije dobra, nije duhu hrvatskog jezika i nije po pravilima hrvatskog pravopisa. Nazca je pokrajina, grad, rijeka, plato, itd. prema tome ako se linije nazivaju po tom imenu, onda to treba biti izraženo posvojnim pridjevom ili genitivom, kao što je "Zagrebačka katedrala", a ne "Zagreb katedrala". Pridjevi izvedeni iz gradova pišu se fonetski kako se i čitaju (New York, ali njujorški), zato je "naskanski". Treba promijeniti i naslov. Ispravljene apozicija i subjekt, padeži.
Redak 11:
<center>{{Lokacijska karta|Peru|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=NazcaNaskanske linije|position=right
|lat_deg=14|lat_min=43|lat_sec=00|lat_dir=S
|lon_deg=75|lon_min=08|lon_sec=00|lon_dir=W
}}<small>Lokacija NazcaNaskanskih linija u Peruu</small></center>
}}
'''NazcaNaskanske linije (linije Nazce, linije u Nazci)''' su niz ogromnih crteža na tlu ([[geoglif]]i) pustinjskog platoa istoimene pokrajine Nazca u [[Peru]]u. Protežu se u dužinu više od 80 km između gradova [[Nazca (grad)|Nazca]] i [[Palpa]] (dolina ''[[Pampas de Jumana]]''), oko 400 km južno od glavnog grada [[Lima|Lime]].
[[Datoteka:NEO nazca lines big.jpg|mini|lijevo|<center>Područje pustinje Nazca s linijama]]
Pustinja, pokrajina, linije kao i kultura kojoj se linije pripisuju dobili su ime po narodu [[Nazca (narod)|Nazca]] koji je živio na ovim prostorima između 500. pr. Kr. i 650. godine<ref>Helaine Silverman i David Browne, ''[http://www.antiquity.ac.uk/Ant/065/Ant0650208.htm New evidence for the date of the Nazca lines]'', 1991., Antiquity 65 (247), str. 208.–220.</ref>.
Redak 26:
[[Datoteka:Nazca colibri.jpg|mini|<center>Naskanska linija u obliku kolibrija]]
[[Datoteka:Nazca-lineas-perro-c01.jpg|mini|<center>Naskanska linija u obliku psa]]
Na površini od oko 450 km² na [[Nazca (plato)|Nazca platou Nazca]] nalaze se potpuno ravne, do 20 km dugačke, linije, trokutovi i trapezne površine kao i likovi veličine od deset pa do više stotina metara. Linije koje prikazuju likove duboke su samo par centimetara, nastale prevrtanjem crvenkastog kamenja otkrivajući bijelo tlo ispod njega. Neke predstavljaju figure biljaka, cvijeća, [[ljudi]], [[pauk]]a, [[majmun]]a, [[ptica]], [[riba]], [[gušter]]a i [[kit]]ova. Geoglifi su rađeni čišćenjem kamenja i skidanjem površinskih, crvenkastih slojeva tla sve do svjetlijih, donjih slojeva<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), ISBN 953-6036-37-1</ref>.
 
==Otkriće i istraživanja==
Redak 32:
Suprotno uvriježenom mišljenju da se, zbog ogromne veličine, oblici mogu prepoznati samo iz velike udaljenosti, odnosno samo iz određene visine, zapravo ih je moguće vidjeti sa vrhova obližnjih brežuljaka. Otkrio ih je Peruanski arheolog Toribio Mejia Xesspe, dok je planinario po tim istim brežuljcima 1927. godine.
 
Vrijeme nastanka ovih crteža nije nedvosmisleno utvrđeno. Arheološko uspoređivanje ovih crteža s motivima na [[keramika|keramici]] nastaloj u okviru [[Nazca kultura|Nazca kulture Nazca]], pretkolumbovske kulture Indijanaca koji su živjeli na području dolina rijeka [[Nazca (rijeka)|NazcaNazce]], IcaIce i PiscaPisce na jugu Perua koja se razvijala u razdoblju od 100. do 750. godine<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), ISBN 953-6036-37-1</ref>, navelo je znanstvenike da misle da su i ovi geoglifi nastali u istom razdoblju. No, danas se vjeruje, da najstariji geoglifi potiču još iz Paracas razdoblja Paracasa, oko [[800. pr. Kr.]] do oko [[200. pr. Kr.]].
 
Nastanak i značenje koje su crteži imali za svoje stvaratelje nije sasvim jasno, no pretpostavlja se, da su bili povezani s religijskim vjerovanjima.
Redak 39:
 
==Teorije==
Upravo to što njihovo porijeklo i značenje nije jasno, otvorilo je put stvaranju vrlo špekulativnih teorija o tome. Najekstremnija među oko dva tuceta takvih teorija je ona koju iznosi švicarski autor [[Erich von Däniken]] u 1968. godine objavljenoj knjizi pod naslovom "Sjećanja na budućnost". U knjizi Däniken iznosi teoriju, da su linije mogle služiti vanzemaljcimaizvanzemaljcima kao sletište i uzletište.
 
Georg von Breunig je 1980-tih u jednom venecuelanskom časopisu objavio opširnu analizu <ref>Von Breunig, Georg: ''A Pre Columbian Olympic Site?'', venezolanische Zeitschrift 'Interciencia', Jul./Aug. 1980, S. 209-219</ref>
<ref>Von Breunig, Georg: ''The Nazca Lines'', venezolanische Zeitschrift 'Interciencia', Jan./Feb. 1981, S. 6-7</ref>
<ref>Von Breunig, Georg: ''The Nazca Lines'', venezolanische Zeitschrift 'Interciencia', Mai/Jun. 1981, S. 133-134</ref><ref>Von Breunig, Georg: ''Waren die Nazca-Bewohner Läufer?'', Interview in der zweisprachigen Kulturzeitschrift 'Khipu', Jun. 1982, S. 20-29</ref>
<ref>Von Breunig, Georg: ''Nazca, A Gigantic Sports Arena? A New Approach For Explaining The Origin Of The Desert Markings In The Basin Of Rio Grande In Southern Peru'', in 'Occassional Publications in Anthropology' der Universität von Northern Colorado, 1983, S. 50-90</ref> u kojoj iznosi mišljenje, da je cijeli Nazca plato Nazca bio divovska sportska arena. Isto mišljenje zastupa i Hoimar von Ditfurth, dok neki drugi znanstvenici vjeruju (Helmuth Tributsh, Univerzitet u Berlinu), da su crteži rađeni radi prizivanja kiše.
 
U međuvremenu su 89 km<sup>2</sup> i 1.550 geoglifa oko Palpe [[fotogrametrija|fotogrametrijski]] izmjereni i od toga 639 točno opisani, klasificirani i arheološki istraženi na ETH Zürich u suradnji s Njemačkim arheoločkim institutom (KAAK Bonn). Danas se artefakti točno mjere i istražuju specijalnim daljinski upravljanim [[helikopter]]ima s ugrađenim [[GPS]] -sustavom.
 
==Izvori==