Franjo Črnko: razlika između inačica

Franjo Črnko (Ferenc Černko) bio je [[Ukrajinci|Ukrajinac]] koji je oko sredine 16. stoljeća došao u sjeverozapadnu Hrvatsku s većom skupinom svojih sunarodnjaka i našao svoje mjesto na dvoru Nikole Zrinskoga u [[Čakovec|Čakovcu]].<ref>Zvonar, Ivan. ''Sigetska tragedija u očima jednog komornika i jednog vojnika: (U povodu 450. obljetnice opsade i pada Sigeta)'' // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 49 (236), br. 5-6 (342-343), (2016.), str. 57.-79., {{Hrčak|id=262333}}, str. 57., 67.</ref> Svojemu je poslodavcu Nikoli Zrinskome bio pratiteljem u brojnim ratnim pohodima, a na kraju i u opsadi Sigeta.<ref>Zvonar, Ivan. ''Sigetska tragedija u očima jednog komornika i jednog vojnika: (U povodu 450. obljetnice opsade i pada Sigeta)'' // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 49 (236), br. 5-6 (342-343), (2016.), str. 57.-79., {{Hrčak|id=262333}}, str. 67.</ref> Bio mu je komornikom ''"u najširem smislu te riječi, koji se brinuo za cjelokupnu komoru (današnjim rječnikom - logistiku), što je obuhvaćalo hranu, streljivo i opskrbu vojnika, a uza sve je to bio i čuvar Nikoline opreme i riznice"''.<ref>Zvonar, Ivan. ''Sigetska tragedija u očima jednog komornika i jednog vojnika: (U povodu 450. obljetnice opsade i pada Sigeta)'' // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 49 (236), br. 5-6 (342-343), (2016.), str. 57.-79., {{Hrčak|id=262333}}, str. 68.</ref> Jednim je od sedmorice preživjelih branitelja pri padu Sigeta 1566. godine (ostali bili su [[Berto Gereci]], [[Stjepan Oršić]], [[Gašpar Alapić]] i tri vojnika)<ref>Mijatović, 2010., str. 94.</ref> nakon čega je odveden u tursko ropstvo. Iz turskoga ropstva otkupio ga je sin Nikole Šubića Zrinskoga, grof [[Juraj IV. Zrinski|Juraj Zrinski]]. Na Jurjevu imanju proveo je neko vrijeme nakon povratka iz [[Turska|Turske]] te je možda tada na Jurjev nagovor opisao sigetski slom. Rukopis je najvjerojatnije završio potkraj 1566. godine ili u prvoj polovici 1567. godine.<ref>Zvonar, Ivan. ''Sigetska tragedija u očima jednog komornika i jednog vojnika: (U povodu 450. obljetnice opsade i pada Sigeta)'' // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 49 (236), br. 5-6 (342-343), (2016.), str. 57.-79., {{Hrčak|id=262333}}, str. 57., 69.</ref> Njegov povijesno-literarni spis ''[[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]]'' pisan je [[Hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] i kroničarski vjerno iznosi tijek bitke viđene očima jednoga od sudionika i najbližih suradnika Nikole Šubića Zrinskoga.<ref name="hbl"/> Njegovim spisom nadahnuli su se i koristili ga kao izvorom za svoja djela [[Brne Karnarutić]] (''Vazetje Sigeta grada'', Venecija, 1584.), [[Pavao Ritter Vitezović]] (''Odiljenje Sigetsko'', Linz, 1684.), [[Nikola VII. Zrinski]] (''Adriai tengernek Syrenaia'', Beč, 1651.; ''[[Adrianskoga mora sirena]]'', VenecijaMletci, 1660.) i ini hrvatski književnici.<ref name="hbl"/><ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13483 Črnko, Ferenc], enciklopedija.hr, pristupljeno 1. rujna 2019.</ref> Franjo Črnko poslije bio je kapetanom u Gornjoj Ugarskoj.<ref name="hbl"/>