Osman Đikić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
| rođenje = [[Mostar]], [[6. siječnja]] [[1879.]]
| smrt = [[Mostar]], [[18. ožujka]] [[1912.]]
| zanimanje = [[pjesnik]], [[novinar]]
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| period pisanja = [[Romantizam]]
Redak 25:
}}
 
'''Osman Đikić''' ([[Mostar]], [[7. siječnja]] [[1879.]]<ref name=Bljesak>[https://www.bljesak.info/kultura/flash/100-godina-od-smrti-mostarskog-pisca-osmana-dikica/46952 100 godina od smrti mostarskog pisca Osmana Đikića], pristupljeno 14. kolovoza 2019.</ref><ref name=Avlija>[https://www.avlija.me/portreti/osman-dikic Osman Đikić], pristupljeno 14. kolovoza 2019.</ref> – [[Mostar]], [[18. ožujka]] [[1912.]]) je bio [[Bošnjaci|bošnjački]]<ref name=LZMK>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16907 Osman Đikić na Hrvatskoj enciklopediji], pristupljeno 14. kolovoza 2019.</ref> [[pjesnik]] i [[publicistnovinar]], glavni urednik lista [[Gajret (časopis)|Gajret]].
 
Autor je nekoliko [[Sevdalinka|sevdalinčkih]] [[Pjesma|pjesama]], uključujući: ''Đaurko mila'', ''Ašik ostah na te oči'' i ''Đela Fato đela zlato''.
 
== Životopis ==
Rođen je [[7. siječnja]] [[1879.]] u [[Mostar]]u kao dijete Ahmeta ([[1858.]] – [[1918.]]) i Hane Đikić (rođena kao Kurt; umrla [[1908.]]). U [[Mostar]]u je završio osnovu školu te pet godina gimnazije u [[Gimnazija Mostar|Gimnaziji Mostar]] iz koje je izbačen zbog nacionalistićkih aktivnosti. Školovanje je nastavio u [[Beograd]]u, [[Istanbul|Carigradu]] te u [[Beč]]u, gdje je završio Trgovačku akademiju.<ref name=Bljesak /><ref name=LZMK /> Godine [[1905.]] vjenčao se sa glumicom Zorom Topalović<ref name=Bljesak /> ili Mihailović<ref name=Avlija /> u [[Beč]]u. Nakon što je završio Trgovačku akademiju u [[Beč]]u, Đikić je službovao je kao bankovni činovnik u [[Zagreb]]u, [[Brčko]]m i [[Mostar]]u. Od [[1907.]] uređivao je mostarski list ''Musavat'' objavljivao tekstove u ''Bosansko-hercegovačkom glasniku''.<ref name=Bljesak />
 
[[1905.]] vjenčao se sa glumicom Zorom Topalović<ref name=Bljesak /> ili Mihailović<ref name=Avlija /> u [[Beč]]u.
 
Nakon što je završio Trgovačku akademiju u [[Beč]]u, Đikić je službovao je kao bankovni činovnik u [[Zagreb]]u, [[Brčko]]m i [[Mostar]]u. Od [[1907.]] uređivao je mostarski list ''Musavat'' objavljivao tekstove u ''Bosansko-hercegovačkom glasniku''.<ref name=Bljesak />
 
=== Književno djelovanje ===
Osman Đikić je bio poznati [[pjesnik]] i [[dramatičar]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Njegovo pjesništvo je bilo sklono didaktičnosti, s elementima ljubavi, domoljublja i religije koje su služile kao glavne teme.<ref name="Mostarski">{{cite web | url=https://web.archive.org/web/20170907125119/http://www.mostarski.net/kultura/sjecanje-na-osmana-dikica/822 | title=Sjećanje na Osmana Đikića | publisher=Mostarski.net | date=12 April 2012 | accessdate=15 August 2019 |trans-title= Remembering Osman Đikić |language= }}</ref> Svoje pjesme je prvo objavljivao u bosanskim novinama, kao što su: ''[[Behar (časopis)|Behar]]'', ''Bosanska vila'' i ''Zora''. Jedna od njegovih prvih zbiraka pjesama je [[1900.]] zajedno s pjesmama [[Omer-beg Sulejmanpašić Skopljak|Omer-bega Sulejmanpašića Skopljaka]] i [[Avdo Karabegović|Avdom Karabegovića]] u [[Beograd]]u. Ta zbirka je poznata pod nazivom ''Pobratimstvo'' te su ju činile domoljubne pjesme. Zbirku nije dobro primio [[Osman Nuri Hadžić]] te ju je strogo kritizirao u ''[[Behar (časopis)|Beharu]]''. Hadžićive kritike su spriječile daljnje objavljivanje Đikićevih pjesama unutar ''[[Behar (časopis)|Behara]]''.<ref name="Mostarski" />
 
Osman Đikić, kao folklorist je skupljao narodne pjesme iz [[Mostar]]a i susjednog [[Stolac|Stoca]]. Te narodne pjesme su činile zbirku ''Hercegovački biser'' dugu 5000 stihova. Nju je Đikić poklonio [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti]].<ref name="Mostarski" /> Kao dramatičar, Đikić je napisao tri drame: ''Zlatija'', objavljena [[1906.]], ''Stana'', objavljenu [[1906.]] ili [[1907.]], te [[Muhadžir]], objavljenu [[1908.]] ili [[1909.]]. Autor je nekoliko [[Sevdalinka|sevdalinki]], uključujući: ''Đaurko mila'', ''Ašik ostah na te oči'' i ''Đela Fato đela zlato''.
 
Kao dramatičar, Đikić je napisao tri drame: ''Zlatija'', objavljena [[1906.]], ''Stana'', objavljenu [[1906.]] ili [[1907.]], te [[Muhadžir]], objavljenu [[1908.]] ili [[1909.]]
 
=== Političko djelovanje ===