Australopitek: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 16:
| tip_species_autorstvo = Dart, 1925.
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = †
*†''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]''
*†''[[Australopithecus anamensis|A. anamensis]]''
*†''[[Australopithecus africanus|A. africanus]]''
*†''[[Australopithecus bahrelghazali|A. bahrelghazali]]'' (= ''A. afarensis''?)
*†''[[Australopithecus deyiremeda|A. deyiremeda]]''
*†''[[Australopithecus garhi|A. garhi]]''
*†''A. prometheus'' (= ''A. africanus''?)
*†''[[Australopithecus sediba|A. sediba]]''
*†''[[Paranthropus aethiopicus]]''?
*†''[[Paranthropus robustus|P. robustus]]''?
*†''[[Paranthropus boisei|P. boisei]]''?
*†''[[Kenyanthropus platyops]]''?
*†''[[Homo habilis]]''?
*†''[[Homo rudolfensis|H. rudolfensis]]''?
}}
Line 38 ⟶ 52:
=== Uspravni hod ===
Zajedničkom osobinom svih pripadnika roda ''Australopithecus'' u ranijim objavama smatrao se uspravni hod. Ta sposobnost utvrđena je kod južnoafričkih primjeraka ''([[Australopithecus africanus]])'', fosila iz [[Hadar (Etiopija)|Hadara]] ''([[Australopithecus afarensis]])'', kao i na temelju 3,5 milijuna godina starih otisaka stopala dvonožnih jedinki u nalazištu [[Laetoli]].
Izraelski paleoantropolog Yoel Rak sa Sveučilišta u Tel Avivu je [[1991.]] naveo da je ''Australopithecus afarensis'' najvjerovatnije imao "sasvim poseban način hodanja".<ref>[[Yoel Rak]]: '' Lucy's pelvic anatomy: its role in bipedal gait.'' Journal of Human Evolution, svezak 20, 1991., strS. 283. – 290.</ref> Sve više paleontoloških otkrića protivi se prvobitnoj pretpostavci da su već rani predstavnici taksona ''Hominini'' živjeli u otvorenim staništima usporedivim s današnjim stepama ("hipoteza o savanama"). Popratni ostaci fosiliziranih kostiju navode na stanište sastavljeno od rijetkih šuma i onih koje su rasle uz rijeke i močvare. U takvom staništu, prema novijim tumačenjima, prvobitni način života čovjekolikih majmuna još se uvijek mogao očuvati: česti boravak na drveću, pogotovo radi spavanja, te samo povremeno uspravno kretanje po tlu. Mišljenje da "su australopitecini po načinu kretanja manje sličili na ljude nego što se to prije smatralo" dosta se raširilo.<ref>[[Winfried Henke]], Hartmut Rothe: ''Stammesgeschichte des Menschen.'' Springer Verlag, 1998., {{ISBN|3-540-64831-3}}</ref>
Line 58 ⟶ 72:
Status vrste danas imaju ''[[Australopithecus anamensis]]'', ''[[Australopithecus afarensis]]'', ''[[Australopithecus africanus]]'', ''[[Australopithecus garhi]]'' i ''[[Australopithecus sediba]]''.<ref>[[Bernard Wood]], [[Terry Harrison]]: ''The evolutionary context of the first hominins.'' In: ''[[Nature]]'', Band 470, 2011, S. 350</ref> Bliskost međusobnog srodstva tih vrsta, kao i njihovog srodstva s rodovima ''Paranthropus'' i ''Homo'', još uvijek nije razjašnjena.
Također je vrlo vjerojatno da su ''Australopithecus anamensis'' i ''Australopithecus afarensis'' sestrinske vrste.<ref>William H. Kimbel et al.: ''Was Australopithecus anamensis ancestral to A. afarensis? A case of anagenesis in the hominin fossil record.'' In: ''Journal of Human Evolution'', svezak 51, broj 2, 2006., str. 134. – 152., {{doi|10.1016/j.jhevol.2006.02.003}}</ref> Prema tom su tumačenju ostaci ''A. anamensisa'' s jezera [[Turkana]] (iz Kanapoija, starost: oko 4,1 milijuna godina, te iz zaljeva Allia, starost: oko 3,9 milijuna godina) kao i ''A. afarensisa'' iz [[Laetoli]]ja (oko 3,6 mil. godina) i [[Hadar (Etiopija)|Hadara]]
=== "Gracilne" i "robusne" vrste ===
| |||