Bosna: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Povijest: Razni ispravci
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 11:
== Povijest ==
 
{{glavni|Povijest Bosne i Hercegovine}}Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni [[Mlađe kameno doba|neolitskim]] zemljoradnicima koji su pripadali [[Kakanjska kultura|kakanjskoj]] kulturi, a koje će kasnije zamijeniti [[Butmirska kultura|butmirska]]. Prvi [[Indoeuropljani|indoevropljani]] smatraju se pripadnici [[Vučedolska kultura|vučedolske]] kulture.<ref>Supporters of Gimbutas' "[[Kurgan hypothesis|kurgan model]]" of Indo-European expansion identify both the preceding [[Baden culture]] and Vučedol as Indo-European speakers, though no trace of a written language for either can be expected; see Mallory and Adams, eds., ''Encyclopedia of Indo-European Culture'', 1997; "A succession of Kurgan 'waves' of expansion was set out, the fourth influencing the Vucedol culture of Yugoslavia. This was significant for the further 'Kurganization' of Europe by the Bell Beaker people." ([[Colin Renfrew]], ''Archaeology and Language: the puzzle of Indo-European origins'', 1990:39)</ref>
{{glavni|Povijest Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina je bila jedna od hrvatskih regija. Samo ime dolazi od rijeke Bosne, a upravna jedinica se razvija iz područja oko gornjeg toka rijeke, Vrhbosne. Prije toga je područje dio Rame.
 
U bronzanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene [[Srednjobosanska kultura|srednjobosanskom]] kulturom [[Željezno doba|željeznog doba]] koja je postojala zajedno sa [[Glasinačka kultura|glasinačkom]]. Kasnije ilirsko pleme [[Dezitijati]] postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u ''[[De Administrando Imperio]]'' kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.<ref>Vladimir Ćorović, ''Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku'', Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13</ref>{{sfn|Mrgić-Radojčić|2004|p=52–53}} Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je [[Borić (ban)|ban Borić]].<ref>{{cite journal|author=Ivan Mužić|date=December 2010|title=Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en|journal=Starohrvatska prosvjeta|language=Croatian|location=Split, Croatia|publisher=Museum of Croatian Archaeological Monuments|volume=III|page=270|issn=0351-4536|accessdate=2012-09-12|quote=Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)|number=37}}</ref>
Prvi kralj u Bosni, [[Tvrtko I.]] se samoproglasio, a 50-ak godina kasnije, njegovog potomka [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] je okrunio rimski papa i kao takav je vladao godinu dana.
 
Kotromanići okupljaju razne regije pod svojom vlašću, a na jugu Herceg Stjepan Kosača na područjima Huma, Zahumlja i Travunje kojima je vladao proglašava zemlju po svojoj tituli Hercegovina.
Nakon pada Bosne pod tursku vlast, iseljava se katoličko stanovništvo koje nije htjelo prijeći na Islam, seli se u Slavoniju, Dalmaciju i druge Ugarsko-Hrvatske krajeve. Stanovništvo koje prelazi na Islam dobiva privilegiran položaj tako da u Bosni ostaje oko 15-20 tisuća katolika. Nakon sporazuma u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]] i povlačenja [[Osmanlije|Osmanlija]] iz habsburših krajeva povlači se i muslimansko stanovništvo koje se trajno naseljava u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Početkom 19.st. slabi turska vlast na [[Balkan|Balkanu]], a tako i u Bosni i manjkom raje koja je radila. Katolici iz [[Dalmacija|Dalmacije]] se sele u Bosnu zbog [[Napoleon|Napoleonovih]] velikih osvajanja.
 
== Gradovi ==