Talijanski rat 1499. – 1504.: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Oružani sukob
|naziv=Talijanski rat 1499.–1504 – 1504.
|dio=[[talijanski ratovi|Talijanskih ratova]]
|slika=
|opis
|datum=1499.–1504 – 1504.
|mjesto= [[Italija]]
|povod= Francuske težnje za posjedima i nasljedstvima u Italiji
Redak 27:
 
== Pozadina ==
Godine 1498. [[Karlo VIII.]] umro je ne ostavivši direktne nasljednike. Naslijedio ga je rođak Luj XII., koji je Karlovom programu anžuvinskog nasljedstva ([[Napulj]]) iz [[Talijanski rat 1494.–1495 – 1495.|prijašnjeg talijanskog rata]] dodao i dobivanje Milanskog Vojvodstva. Luj je [[1499]]. sklopio s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] sporazum u [[Blois]]u na rijeci Loire, kojim joj je obećao [[Cremona|Cremonu]]. Imao je i podršku [[papa|pape]] [[Papa Aleksandar VI.|Aleksandra VI.]]
 
== Tijek rata ==
Luj XII. šalje 1499. vojsku u [[Lombardija|Lombardiju]] kojom je zapovijedao [[Gian Giacomo Trivulzio]] iz [[Milano|Milana]], protivnik [[Ludovico Sforza|Ludovica Sforze]] koji je u to vrijeme bio poglavar Milana. Sforza, napadnut i od strane Mlečana, morao se skloniti kod austrijskog cara Maksimilijana. Nakon toga je francuski kralj svečano ušao u Milano, no vlast mu je postala stabilna tek nakon što je Sforza sa svojim švicarskim vojnicima poražen u [[Bitka kod Novare|bitci kod Novare]] [[1500]]. godine. Luj je Veneciji dao Cremonu, a Ludovico Sforza je zarobljen i odveden u Francusku, gdje je 1508. umro.
 
Da bi Francuzi osvojili Napulj, bilo je potrebno prije spriječiti intervenciju europskih sila (kao u slučaju Karla VIII.), odnosno eventualni savez između španjolskog kralja Ferdinanda Katoličkog - koji je držao [[Sicilija|Siciliju]] i nije mu odgovaralo da Napulj postane francuski - i cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana Habsburškog]] - kojemu se nije svidjela nazočnost Francuza u Milanu. Zato je fr. kralj 1500. sklopio sporazum u [[Granada|Granadi]]. Prema tom dogovoru Francuskoj su trebale pripasti [[Campania]] i [[Abruzzo]], a Španjolskoj [[Puglia]] i [[Calabria]].
 
Napuljsko je Kraljevstvo osvojeno vrlo brzo. Vojska Ferdinanda Katoličkog došla je u Napuj kao saveznica napuljskog kralja Fridrika III. Zato se Fridrik potpuno prepustio Luju XII. i povukao u Francusku, gdje je 1501. kao apanažu dobio Anžuvinski dukat. Ali nakon lagane pobjede uslijedio je sukob između Francuske i Španjolske oko podjele plijena. Zahvaljujući blizini svojeg posjeda na Siciliji, pobjeđuje Španjolska u tri odlučujuće bitke tijekom 1503. godine (kod Seminare, Cerignole i Garigliana). Predaja je potpisana 1504. u [[Lyon]]u. Time je Španjolska dobila [[Napuljsko Kraljevstvo]], a Francuska [[Milansko Vojvodstvo]].
Redak 40:
 
== Bibliografija ==
*Bertoša, Slaven. ''Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX–XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok'', Zagreb 2004.
 
[[Kategorija:Talijanski ratovi]]