Razlika između inačica stranice »Mihajlo Krešimir II.«

bez sažetka
m
| opis = Hrvatsko kraljevstvo u jugoistočnoj Europi oko 950. god.
| titula = [[Hrvatski kraljevi|Kralj Hrvatske]]
| vladavina = [[949.]] -– oko [[969.]]
| krunidba =
| slika = [[Datoteka:Croatian_kingdom.png|250 px]]
| vjera =
}}
'''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], vladao je od [[949]]. - [[969]]. godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]]. Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika.
 
==Vladavina==
 
[[Datoteka:Natpis na sarkofagu kraljice Jelene 976.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve [[Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu|Gospe od otoka]] u [[Solin]]u.]]
Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945.]] kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi suvremenik ovih događanja, [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, [[mornarica]] se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant]]u. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i [[Bosna (država)|Bosna]], tada maleno područje oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] (današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]) kao i neka kneštva južne ([[Crvena Hrvatska|Crvene]]) Hrvatske koja se priključuju savezu pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, [[Časlav Klonimirović|Časlavom Klonimirovićem]].
 
Na hrvatsko prijestolje godine 949. dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i [[Arapi|arapskih]] gusara kod talijanskoga poluotoka [[Monte Gargano]] 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"<ref>[[Rudolf Horvat]], ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>.
 
== Povijesni dokumenti ==
U vrijeme dok je Hrvatsko Kraljevstvo imalo vladare narodne krvi postojale su povelje i kronike koje nisu sačuvane do danas, a u povijesnoj ih se znanosti zove [[Gesta regum chroatorum]]. Među njima se ističe ona koja se bavila baš ovim kraljem, ''Gesta Cresimiri maioris''.<ref>[[Hrvatski leksikon]], A-GA–G, članak Gesta regum Chroatorum, Zagreb, 1996., str. 381.</ref>
 
==Izvori==
 
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.academia.edu/34212198/ZABORAVLJENE_CRKVE_KRALJICE_JELENE_Hrvatsko_slovo_11._kolovoza_2000._str._18 Ante Vranković: Zaboravljene crkve kraljice Jelene, recenzija knjige, Hrvatsko slovo, 11. kolovoza 2000., str. 18.]
 
=== Ostali projekti ===
|wikicitat =
}}
<br>
 
{{s-start}}
{{s-reg}}
{{s-bef|before=[[Miroslav]]}}
{{s-ttl|title=[[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]|years=949.-969.}}
{{s-aft|after={{nowrap|[[Stjepan Držislav]]}}}}
{{s-end}}
<br>
 
[[Kategorija:Trpimirovići]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]