Radovan (hrvatski prijestolonasljednik): razlika između inačica

Pretpostavlja se da je preko oca bio potomak Stjepana, sina [[Svetoslav Suronja|Svetoslava Suronje]], koji se oženio [[Hicela Orseolo|Hicelom]], plemkinjom iz mletačkog roda Orseolo. S majčine strane, ujaci su mu bili ugarski kraljevi [[Gejza I.]] (1074.- – 1077.) i [[Ladislav I. Sveti|Ladislav I.]] (1077.- – 1095.), a djed mu je bio ugarski kralj [[Bela I.]]. Budući da je umro još za očeva života, Zvonimira je nakon smrti nasljedio nećak kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]], [[Stjepan II., hrvatski kralj|herceg Stjepan]], posljednji muški član dinastije Trpimirovića.

Jedina povijesna svjedočanstva o njemu nalaze se u tri isprave od kojih je jedna iz [[1078.]] godine, a preostale iz [[1083]]. Sve tri isprave sačuvane su u prijepisu na [[talijanski jezik]], a Radovan se spominje kao sin kralja Zvonimira.<ref>Jakov Stipišić i Miljen Šamšolović, ''Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'', Zagreb: JAZU, 1967, str. 165., 181-182181–182.</ref>

Na [[Pag]]u i danas postoji predaja o Radovanu, sinu kralja Zvonimira koji je došao na taj otok kako bi se izliječio od [[upala pluća|plučne bolesti]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/128579 Dragić, Marko, Zbilja o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u poeziji Vladimira Nazora -– hrcak.srce.hr]</ref>

* [http://hrcak.srce.hr/file/128579 Dragić, Marko, Zbilja o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u poeziji Vladimira Nazora -– hrcak.srce.hr] {{hr icon}}