Pridjevi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 178.223.118.107 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa
Oznaka: brzo uklanjanje
m Apdejt (brzinski)
Redak 24:
* posvojne (''čije je što'', npr. ''očevo'', ''mačje'')
* gradivne (''od čega je što'', npr. ''zlatan'', ''drven'')
 
=== Imenička (neodređena) promjena ===
 
Ova promjena pridjeva se koristi:
 
* kada su pridjevi dio imenskog predikata
* kod posvojnih pridjeva na -''ov'', -''ev'', -''in'', ''-jev'', ''-ljev'' (''stričev'', ''svekrvin'', ''Ivanov'', ''Garibaldijev'', ''Jakovljev''...)
 
U govornom se jeziku neodređeni oblici upotrebljavaju rjeđe od određenih, osim u nominativu.
 
{| class="wikitable"
|+ Imenička ili neodređena sklonidba
|-
! Padež !! Muški rod (jd.) !! Ženski rod (jd.) !! Srednji rod (jd.) !! Muški rod (mn.) !! Ženski rod (mn.) !! Srednji rod (mn.)
|-
| [[Nominativ]] || lijep-Ø || lijep-a || lijep-o || lijep-i || lijep-e || lijep-a
|-
| [[Genitiv]] || lijep-a || lijep-e || lijep-a || lijep-ih || lijep-ih || lijep-ih
|-
| [[Dativ]] || lijep-u || lijep-oj || lijep-u || lijep-im(a) || lijep-im(a) || lijep-im(a)
|-
| [[Akuzativ]] || lijep-a {{malo|(za živo)}} <br> lijep-Ø {{malo|(za neživo)}} || lijep-u || lijep-o || lijep-e || lijep-e || lijep-a
|-
| [[Vokativ]] || lijep-i || lijep-a || lijep-o || lijep-i || lijep-e || lijep-a
|-
| [[Lokativ]] || lijep-u || lijep-oj || lijep-u || lijep-im(a) || lijep-im(a) || lijep-im(a)
|-
| [[Instrumental]] || lijep-im || lijep-om || lijep-im || lijep-im(a) || lijep-im(a) || lijep-im(a)
|}
 
=== Pridjevsko-zamjenička (određena) promjena ===
Line 38 ⟶ 67:
* kod posvojnih pridjeva na -ski, -ški, -ji, -nji, -šnji... (''kozji, večernji, unutrašnji, gradski, vojnički, mladićki, skijaški'')
 
{| class="wikitable"
|+ Pridjevsko-zamjenička ili određena sklonidba
! rowspan="2" colspan="2"| padež
! colspan="5"| jednina
! colspan="4"| množina
|-
! Padež !! Muški rod (jd.) !! Ženski rod (jd.) !! Srednji rod (jd.) !! Muški rod (mn.) !! Ženski rod (mn.) !! Srednji rod (mn.)
! [[nominativ|NOM]] / [[vokativ|VOK]] !! [[genitiv|GEN]] !! [[dativ|DAT]] / [[lokativ|LOK]] !! [[akuzativ|AKU]] !! [[instrumental|INS]] !! NOM / VOK !! GEN !! DAT / LOK / INS !! AKU
|-
! rowspan="2" | muški<br>rod
! živo
| ''pusti'' || ''pust'''o'''g''(''a'') || ''pust'''o'''m''(''u'',''e'') || ''pust'''o'''g''(''a'') || ''pustim''
| ''pusti''
|rowspan="4"| ''pustih''
|rowspan="4"| ''pustim''(''a'') || ''puste''
|-
| Nominativ || lijep-i || lijep-a || lijep-o || lijep-i || lijep-e || lijep-a
! neživo
| ''pusti'' || ''pust'''o'''g''(''a'') || ''pust'''o'''m''(''u'',''e'') || ''pusti'' || ''pustim''
| ''pusti''
| ''puste''
|-
| Genitiv || lijep-og(a) || lijep-e || lijep-a || lijep-ih || lijep-ih || lijep-ih
! colspan="2"|srednji rod
| ''pust'''o''''' || ''pust'''o'''g''(''a'') || ''pust'''o'''m''(''u'',''e'') || ''pust'''o''''' || ''pustim''
| ''pusta'' || ''pusta''
|-
| Dativ || lijep-om(u){{efn|name=fn1|Gramatike hrvatskoga jezika navode različite [[navezak|naveske]] za dativni i lokativni oblik određenih pridjeva muškog roda u jednini. Novije gramatike (među kojima su ''Školska gramatika hrvatskoga jezika'' [[Sanda Ham|Sande Ham]] iz 2017. i ''Hrvatska školska gramatika'' [[Lana Hudeček|Lane Hudeček]] i [[Milica Mihaljević|Milice Mihaljević]] iz 2017.) tvrde da u dativu dolazi isključivo navezak ''-u'', a u lokativu ''-e''.{{sfn|Ham|2017.|p=62}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://gramatika.hr/pravilo/opisni-pridjevi/21/|title=Opisni pridjevi – Hrvatska školska gramatika|access-date=2021-11-07|website=Gramatika.hr}}</ref> Međutim, u nekim starijim gramatikama (među kojima su ''Gramatika hrvatskoga jezika'' [[Josip Silić|Josipa Silića]] i [[Ivo Pranjković|Ive Pranjkovića]] iz 2007. i ''Hrvatska gramatika'' Eugenije Barić i suradnika iz 2005.) za naveske ''-u'' i ''-e'' tvrdi se da dolaze uz oba padeža.{{sfn|Silić|Pranjković|2007.|p=136}}{{sfn|Barić|2005.|p=178}}}} || lijep-oj || lijep-u || lijep-im(a) || lijep-im(a) || lijep-im(a)
! colspan="2"|ženski rod
| ''pusta'' || ''puste'' || ''pustoj'' || ''pustu'' || ''pustom''
| ''puste'' || ''puste''
|}
 
U zagradama su označeni [[navezak|navesci]] o čijoj upotrebi uglavnom odlučuju stilski razlozi.
 
Osnove koje završavaju na palatal (npr. ''tuđ'') u nekim padežima umjesto ''o'' (podebljano u tablici gore) imaju ''e'' (DAT ''tuđ'''e'''m''), i ne mogu imati naveske na -''e''.
 
=== Imenička (neodređena) promjena ===
 
Ova promjena pridjeva se koristi:
 
* kada su pridjevi dio imenskog predikata
* kod posvojnih pridjeva na -''ov'', -''ev'', -''in'', ''-jev'', ''-ljev'' (''stričev'', ''svekrvin'', ''Ivanov'', ''Garibaldijev'', ''Jakovljev''...)
 
{| class="wikitable"
! rowspan="2" colspan="2"| padež
! colspan="5"| jednina
! colspan="4"| množina
|-
| Akuzativ || lijep-og(a) {{malo|(za živo)}} <br> lijep-i {{malo|(za neživo)}} || lijep-u || lijep-o || lijep-e || lijep-e || lijep-a
! [[nominativ|NOM]] / [[vokativ|VOK]] !! [[genitiv|GEN]] !! [[dativ|DAT]] / [[lokativ|LOK]] !! [[akuzativ|AKU]] !! [[instrumental|INS]] !! NOM / VOK !! GEN !! DAT / LOK / INS !! AKU
|-
! rowspan="2" | muški<br>rod
! živo
| ''pust'' || ''pusta'' || ''pustu'' || ''pusta'' || ''pustim''
| ''pusti''
|rowspan="4"| ''pustih''
|rowspan="4"| ''pustim''(''a'') || ''puste''
|-
| Vokativ || lijep-i || lijep-a || lijep-o || lijep-i || lijep-e || lijep-a
! neživo
| ''pust'' || ''pusta'' || ''pustu'' || ''pust'' || ''pustim''
| ''pusti''
| ''puste''
|-
| Lokativ || lijep-om(e){{efn|name=fn1}} || lijep-oj || lijep-u || lijep-im(a) || lijep-im(a) || lijep-im(a)
! colspan="2"|srednji rod
| ''pusto'' || ''pusta'' || ''pustu'' || = '''NOM''' || ''pustim''
| ''pusta'' || ''pusta''
|-
| Instrumental || lijep-im(a) || lijep-om || lijep-im || lijep-im(a) || lijep-im(a) || lijep-im(a)
! colspan="2"|ženski rod
| ''pusta'' || ''puste'' || ''pustoj'' || ''pustu'' || ''pustom''
| ''puste'' || ''puste''
|}
 
Osnove koje završavaju na palatal (npr. ''tuđ'') u nekim padežima umjesto ''o'' (podebljano u tablici gore) imaju ''e'' (DAT ''tuđ'''e'''m''), i ne mogu imati naveske na -''e''.
U govornom se jeziku neodređeni oblici upotrebljavaju rjeđe od određenih, osim u nominativu.
 
=== Stupnjevi pridjeva ===
Line 128 ⟶ 110:
 
Gradivni i posvojni pridjevi uglavnom nemaju stupnjeve (osim pozitiva) - ne postoji *''Ivanoviji'' u značenju "više Ivanov". Ako je potrebno izraziti stupnjevanje, koristi se spomenuta konstrukcija s prilogom ''više'' (koji je u komparativu, i za kojeg postoji i superlativ ''najviše'').
 
== Bilješke ==
{{notelist}}
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
* {{Citiranje knjige|author=Barić, Eugenija i dr.|title=Hrvatska gramatika|publisher=[[Školska knjiga]]|year=2005.|isbn=978-953-0-40010-8|location=Zagreb|ref=Barić2005.}}
* [[Stjepko Težak]], [[Stjepan Babić]], Gramatika hrvatskoga jezika, priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Zagreb, Školska knjiga, 1994., {{ISBN|953-0-40008-X}}
* {{Citiranje knjige|last=Ham|first=Sanda|title=Školska gramatika hrvatskoga jezika|publisher=[[Školska knjiga]]|year=2017.|isbn=978-953-0-40045-0|location=Zagreb}}
* {{Citiranje knjige|last1=Silić|first1=Josip|last2=Pranjković|first2=Ivo|title=Gramatika hrvatskoga jezika|publisher=[[Školska knjiga]]|year=2007.|isbn=978-953-0-40014-6|location=Zagreb}}
* {{Citiranje knjige|last1=Težak|first1=Stjepko|title=Gramatika hrvatskoga jezika|last2=Babić|first2=Stjepan|publisher=[[Školska knjiga]]|year=1994.|isbn=953-0-40008-X|location=Zagreb}}
 
{{Riječ}}