Poslijeporođajna depresija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Pravopis i gramatika na početku |
m ispr. ref. |
||
Redak 3:
Iako je nepoznat točan uzrok postporođajne depresije, vjeruje se da je uzrok kombinacija fizičkih, emocionalnih, genetskih i društvenih čimbenika. Rizični čimbenici uključuju prethodne epizode postporođajne depresije, [[Bipolarni afektivni poremećaj|bipolarni poremećaj]], obiteljsku anamnezu [[Klinička depresija|depresije]], stres, komplikacije pri porodu, ovisnost o psihoaktivnim tvarima i sl. Dijagnoza se temelji na simptomima. Većina žena doživljava kratko razdoblje zabrinutosti ili nezadovoljstva nakon poroda, ali, ako su simptomi ozbiljni i traju više od dva tjedna, treba posumnjati na postporođajnu depresiju.
Pružanje psihosocijalne podrške značajan je zaštitni faktor u prevenciji postporođajne depresije kod osoba kod kojih postoji rizik od postporođajne depresije. Tretmani većinom uključuju [[Psihoterapija|savjetovanje]] i/ili farmakološko liječenje. Vrste savjetovanja za koje je utvrđeno da su učinkovite uključuju [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalnu psihoterapiju]], [[Kognitivno-bihevioralna psihoterapija|kognitivno bihevioralnu terapiju]] (KBT) i psihodinamsku terapiju. Nepotvrđeni dokazi upućuju na efikasnost upotrebe selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI).<ref name="Pearlstein_2009">{{Citiranje časopisa|
Postporođajna depresija pogađa otprilike petnaest posto žena nakon poroda.<ref>{{Citiranje časopisa|display-authors=6|vauthors=Gaynes BN, Gavin N, Meltzer-Brody S, Lohr KN, Swinson T, Gartlehner G, Brody S, Miller WC|date=February 2005|title=Perinatal depression: prevalence, screening accuracy, and screening outcomes|journal=Evidence Report/Technology Assessment|issue=119|pages=1–8|doi=10.1037/e439372005-001|pmc=4780910|pmid=15760246}}</ref> Nadalje, procjenjuje se da ovaj poremećaj raspoloženja pogađa jedan posto do 26 posto novopečenih očeva. [[Postporođajna psihoza]], teži oblik postporođajnog poremećaja raspoloženja, javlja se u otprilike jedne do dvije na 1000 žena nakon poroda.<ref name="Sey2003">{{Citiranje časopisa|vauthors=Seyfried LS, Marcus SM|date=August 2003|title=Postpartum mood disorders|journal=International Review of Psychiatry|volume=15|issue=3|pages=231–42|doi=10.1080/09540260305196|pmid=15276962}}</ref> Postporođajna psihoza jedan je od vodećih uzroka [[Infanticid|ubojstava djece mlađe od godinu dana]], a javlja se u oko osam na 100 000 rođenih u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Spinelli MG|date=September 2004|title=Maternal infanticide associated with mental illness: prevention and the promise of saved lives|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=161|issue=9|pages=1548–57|doi=10.1176/appi.ajp.161.9.1548|pmid=15337641}}</ref>
Redak 45:
Postporođajna depresija može ometati proces povezivanja majke i djeteta i negativno utjecati na djetetov razvoj. Također može dovesti do nemara i nedovoljne brige o djeci. Nebriga o djeci može uključivati rutinu hranjenja, spavanja i brige o zdravlju.<ref name="Field_2010">{{Citiranje časopisa|vauthors=Field T|date=February 2010|title=Postpartum depression effects on early interactions, parenting, and safety practices: a review|journal=Infant Behavior & Development|volume=33|issue=1|pages=1–6|doi=10.1016/j.infbeh.2009.10.005|pmc=2819576|pmid=19962196}}</ref>
U rijetkim slučajevima (oko jedan do dva na 1000), postporođajna depresija se pojavljuje u obliku postporođajna psihoza.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Seyfried|first=L. S.|last2=Marcus|first2=S. M.|date=2003-01-01|title=Postpartum mood disorders|url=https://doi.org/10.1080/0954026031000136857|journal=International Review of Psychiatry|volume=15|issue=3|pages=231–242|doi=10.1080/0954026031000136857|issn=0954-0261}}</ref> U takvim slučajevima, kao i kod žena koje imaju povijest psihijatrijskih oboljenja,<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Laursen TM, Munk-Olsen T, Mortensen PB, Abel KM, Appleby L, Webb RT|date=May 2011|title=Filicide in offspring of parents with severe psychiatric disorders: a population-based cohort study of child homicide|journal=The Journal of Clinical Psychiatry|volume=72|issue=5|pages=698–703|doi=10.4088/jcp.09m05508gre|pmid=21034682}}</ref> može se dogoditi [[Infanticid|čedomorstvo.]] U Sjedinjenim Državama, postporođajna depresija jedan je od vodećih uzroka godišnje prijavljene stope incidencije čedomorstva od oko 8 na 100.000 rođenih.<ref
Prema istraživanju objavljenom u ''Američkom časopisu porodništva i ginekologije'', djeca mogu imati negativne posljedice ako majka ne liječi postporođajnu depresiju. Dok su u dojenačkoj dobi, ovi problemi mogu uključivati značajno veće količine plača i manjak normalnih obrazaca spavanja. Ovi problemi mogu imati ciklički učinak, što znači da mogu dodatno potaknuti majčinu postporođajnu depresiju i čak dovesti do daljnjeg razvoja simptoma. To nadalje može utjecati na prestanak dojenja, pojavu povlačenja, nezainteresiranosti, pa čak i neprijateljstva prema djetetu. Ako majka razvije neprijateljski odnos, to može dovesti do ekstremnih ishoda kao što je čedomorstvo.
Tijekom djetetovog daljnjeg razvoja, postporođajna depresija može utjecati na nepravilnosti u kognitivnim procesima, ponašanju i emocijama. Osim ovih abnormalnosti, djeca koja su odrasla uz roditelja s postporođajnom depresijom također su podložna razvoju agresivnih obrazaca ponašanja.<ref
=== Postporođajna depresija kod očeva ===
Redak 128:
== Liječenje ==
Liječenje blage do umjerene postporođajne depresije uključuje psihološke intervencije ili farmakološke tretmane poput antidepresiva. Žene s umjerenom do teškom depresijom vjerojatno bi imale veću korist od kombinacije psiholoških i medicinskih intervencija. Utvrđeno je da je lagana aerobna vježba korisna za blage i umjerene slučajeve.
=== Terapija ===
Redak 172:
== Izvori ==
{{Izvori|30em}}
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Sindromi]]
[[Kategorija:Bolesti i poremećaji]]
[[Kategorija:Psihijatrijski poremećaji]]
| |||