Pulski zaljev
Pulski zaljev obuhvaća morski prostor koji se nalazi istočno od linije koja spaja rt Proštinu na sjeveru i rt Kumpar na jugu (Pulska vrata). Na obalama zaljeva smjestila se Pula, najveći istarski grad (62.378 st.). Kako Pulska luka zauzima čitavo područje Pulskog zaljeva, ovi se toponimi koriste u gotovo identičnom značenju. Pulska luka podijeljena je otočićima Sv. Katarina i Sv. Andrija na vanjsku (zapadnu) i unutarnju (istočnu) luku. Jedini siguran ulaz u luku je između glave dugog lukobrana (produžetak rta Kumpar) i rta Proština. Nakon ulaska u luku dolazi se do otočića Sv. Andrija kojeg se možete oploviti bilo sa sjeverne ili južne strane. Brzina u vanjskoj luci ograničena je na 8 čv, a u unutarnjoj na 5 čv. Sjeverni smjer između otočića Andrija i Katarina je plovni put za ulazak u unutarnju luku. Prednost prolaza imaju plovila koja izlaze iz luke, a zabranjeno je jedriti kroz prolaz. Nakon prolaska postaje vidljiv svjetionik na otoku Uljaniku.
.JPG)
Unutarnja luka je zaštićena od svih vjetrova osim sjeverozapadnjaka. Nevere sa sjeverozapada mogu biti opasne i u luci. Zimi uglavnom pušu jugo i bura koja može puhati žestoko ali ne razvija valove u luci. Pred lukom je stalna struja sjeverozapadnog smjera koja s vjetrom može doseći brzinu od nekoliko čvorova. Gat Rijeka rezerviran je za putnički promet i kao carinski gat. Osim u marini, vezati se može na obali jugozapadno od marine ili sidriti sjeverozapadno od gata Rijeka na muljevitom dnu koje dobro drži.
Zabranjena zona u vanjskoj luci je od rta Sv. Petar do rta Kumpar.
Po veličini izgrađenih obala unutar zaljeva i po opremljenosti Pula je najveća i najznačajnija luka u Istri, a dobro zaštićen Pulski zaljev ubraja je među najbolje prirodne luke na Jadranu. Zbog svoje veličine, istaknutog položaja, dvaju pristupa (neposredno s mora i kroz Fažanski kanal), niskih obala i lakog utvrđivanja, Pulski zaljev imao je oduvijek istaknuto strateško značenje. Zbog svojih karakteristika Pulski zaljev je odabran kao glavna luka Austrougarske ratne mornarice. Najveći dio Pulskog zaljeva i danas je sačuvan u gotovo prirodnom (neurbaniziranom) obliku zbog toga što je više od stotinu godina služio kao vojna baza za ratne mornarice brojnih država koje su upravljale ovim prostorima.
Više informacija
urediVanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pulska luka |