Razgovor:Čakavsko narječje

Untitled

Koki, na koje padeže si mislio? Ili si mislio na starije padežne oblike? Kubura 08:34, 11. travnja 2006. (CEST)

To. --VKokielov 20:26, 11. travnja 2006. (CEST)

Jeste, u čakavskom narječju hrvatskog jezika, sačuvani su stari padežni oblici. U nekim krajima više, u nekima manje (gdje ima "novijih" oblika). Kubura 10:27, 12. travnja 2006. (CEST)

Premješteno sa stranice

Na karti čakavice ima grešaka.Spomenut ću samo ona mjesta za koja sam siguran da su pogrešna.Dio jugo istocnog Hvara nije čakavski i mali istočni dio Brača također.Nije označen Primošten a čakavski je te mislim da otok Prvić nije čakavski a označeno je kao da je. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.150.202 (razgovor • doprinosi)

Istina. Istočni dil otoka Hvara je štokavski-ikavski. Stanovnici nisu toliko autohtoni, doselili su kasnije, kao poslidica ratova sa Turcima. Podritlon su iz Makarskog primorja, Podbiokovlja... Isto vridi i za Brač. Krajnji jugoistočni dil otoka je štokavsko-ikavski. Također, grad Korčula sa okolicom je štokavsko-ikavski. Poljički kraj, pored Dolnjih, i Srednja Poljica imaju čakavske karakteristike (velika izmišanost sa štokavskim). Kubura 08:37, 6. listopada 2006. (CEST)

Ispravka: Govor otoka Korčule, pa tako i grada Korčule, je južnočakavski-ikavski. Postoji utjecaj arhaične štokavštine dubrovačkoj kraja u nekim oblicima i riječima kao npr. sama uporaba upitne zamjenice "što" umjesto ča ili ca, ali je većinom oblika to čakavski govor. Jedino se u mjestu Račišće na sjevero-istočnoj strani otoka govori štokavskom ikavicom pošto su stanovnici toga mjesta doselili pred Turcima skupa sa stanovnicma Sućurja (istočni dio Hvara) iz Makarskog primorja, kraja oko Neretve te zapadne Hercegovine. [ Antun, 11. veljače 2007. ] — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.105.231 (razgovor • doprinosi)

Čakavska Wiki

Postoji li mogućnost otvaranja wikipedije na čakavskom??? Kao i na kajkavskom.

Budući da već postoje brojne wikipedije za nestadanrdne talijanske i njemačke jezike?? --Anto 10:50, 14. listopad 2007. (CEST)

Ne triba, možemo otvorit podkartice. Kubura 11:19, 15. listopad 2007. (CEST)

Triba - ali ste podosta zakasnili! Čakavsko-kajkavska Wiki-enciklopedija već postoji od studenoga 2007, na adresi: //chak.volgota.com/ - i dosad ima 334 članaka na (ili o) čakavštini i kajkavštini (od profesionalnih suradnika i izvornih govornika) - a koji su prilično veći, originalni i detaljniji od ovoga na hr.wiki... Uostalom, već za Novu god. 2008, link o tom je ubačen i pod ovaj vaš članak o čakavštini - ali su ga vaši vrli "dušobrižnici" brzo pobrisali kao nepodoban da ne kvari omladinu (yugo-metoda: ne talasaj). - Pozdrav (Wikislav), 17. veljače 2008 — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 90.197.101.206 (razgovor • doprinosi) 15:38, 17. veljača 2008.

Cakavica

Cakavica da je bila kod Omiša?? Kubura 08:07, 30. siječanj 2008. (CET)

To je ubacila IP adresa: [1] --dnik ► 09:23, 30. siječanj 2008. (CET)

Zapravo, ova promina: [2]. Kubura 15:08, 31. siječanj 2008. (CET)

Našao sam da je Finka to napisao u Babićevom leksikonu Jezik. Kopam dalje. Pozdrav, --dnik ► 16:51, 31. siječanj 2008. (CET)

Ne trebate više kopati - već je davno sve drugdje objavljeno: pred čitavo stoljeće Ivanišević (1903-1905) u "Zborniku za narodni život i običaje" (JAZU) citira tadašnje primjere cakavskih govornika iz grada Omiša, a prof. dr. Petar Šimunović (ponajbolji europski čakavist) god. 1966. u dokumentaciji zagrebačkog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, isto iz Omiša navodi preko 2.000 riječi i navodi posljednjega živog govornika cakavizma u Omišu, starca koji se zvao Krešo Katalinić - ako ni to nije dosta, onda Vam nema (ideološke) pomoći. O tom i inomu za cakavizam, vidi pobliže i na netu: //chak.volgota.com/ - Pozdravi (Wikislav), 17. veljače 2008. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 90.197.101.206 (razgovor • doprinosi) 15:38, 17. veljača 2008.

Hvala na informaciji. A možete li nam reć u kojem je to d˝ilu reka Petar Šimunović? Kubura 08:06, 21. veljača 2008. (CET)

Sjeverozapadni ikavski

Daj, pogledaj jednu knjigu. Maurizio Levak: "Slaveni vojvode Ivana - Kolonizacija Slavena u Istri u početnom razdoblju franačke uprave", ISBN 978-953-7534-09-7 , imaš jedan zemljovid na kraju (poziva se na Brozovića). Čakavska naričja. Kubura 15:20, 31. siječanj 2008. (CET)

Evo ti još o SZ čakavskoj ikavici. [3], [4], [5], Googleovo traženje. Kubura 15:25, 31. siječanj 2008. (CET)

Vandalizam?

"Najopsežnija jezikoslovna djela o čakavštini su: trodijelni Čakavisch-deutsches Lexikon Mate Hraste, Petra Šimunovića i Reinholda Olescha (Köln-Beč, 1979 - 1983) s čakavsko-njemačkim rječnikom, glosarom i izabranim čakavskim tekstovima, te nedavna voluminozna monografija (1. knjiga: 1224 str., 2. knj. u tisku) koju je razradio Mitjel Yoshamya (2005) o govorima Baške, Raba i Vinodola s čakavsko-englesko-štokavsko-kajkavsko-čakavskim rječnikom i arhajskim ranočakavskim tekstovima iz epskog ciklusa "Veyske Povede"."

Što je ovo? Kao prvo nije pisano standardnim hrvatskim jezikom (nema točaka nakon godina i rednih brojeva). Kakav je to čakavsko-engleski-štokavski-kajkavsko-čakavski rječnik? Ime sadržava čakavsko-čakavski u sebi. Tko je taj Mitjel Yoshamya? To ne zvuči nimalo hrvatski. Jedina stvar o njemu je na Metapediji koja širi anti-lijevičarsku propagandu, otvoreno govori protiv rada hrvatske wikipedije, piše članke nekim čudnim čakavskim narječjem, izmišlja o hrvatskoj povijesti (vidi narodne vladare). Link na metapediji, pri učitavanju linka maknite makniovo iz URL-a , block filter neda linkove na Metapediju: [6]. Članak ima i napomenu koja glasi: "Drugi noviji polulažno-izkrivljeni 'životopis' tog pokojnika koji je naknadno objavljen u Hrvatskoj (i englezkoj ) Wikipediji - djelomično je oko 1/3 krivotvorina s izmišljeno-fantaziranim dodatcima, namjenski umetnutim od nekih mlađih srodnika ove osobe (zbog pretenzia na imovinske koristi iz pokojnikovog naslijedja)." Ovo je link google images pretrage lika: [7]. Jedina stvar koja sadrži nejgovu slike je nekakva pseudoznanstvena stranica o NDH. Zabrinjavajuće je što se taj Mitjel Yoshamya pokrao u još nekoliko članaka, za koje također treba provjeriti toćnost: [8]. Za te Veyske Povede našao sam samo Metapediju. Riječ je o nekom fiktivnm djelu o nekakvom epskom ciklusu iz antike čiji su likovi kralj Zvonimir i neki moreplovci koji otkrivaju Ameriku. Od znanstvene literature o Veyskim Povedama nema ničeg. --Croxyz 21:11, 2. studenog 2019. (CET)

Njegov IP: [9] --Croxyz 21:14, 2. studenog 2019. (CET)

Mijenjanje naslova članka u "čakavski jezik" ili samo "čakavski"

2020. čakavski je službeno priznat kao jezik od glavne međunarodne organizacije koja se bavi kateogorizacijom jezika:

• https://iso639-3.sil.org/code/ckm
• https://www.total-croatia-news.com/lifestyle/66414-chakavian

Pri tom to je već bila prihvaćena činjenica i od strane vodećih hrvatskih lingvista/kroatista:

• https://web.archive.org/web/20220616090801/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/najveci-zivuci-lingvist-josip-silic-predlozio-sam-uvodenje-cakavskog-u-skole/
• https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/dalmacija-ima-pravo-na-cakavski-jezik-94496

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je SapientiaLinguistica (razgovor • doprinosi) 3. veljače 2023, 23:49

@SapientiaLinguistica, stvar je još nova pa očekujem otpore. U najboljem slučaju članak bi trebao početi s »čakavski jezik^[ref] ili čakavsko narječje^[ref] jest…«. @Koora je nedavno radio na članku, bilo bi dobro čuti njegovo mišljenje. pon_or (razgovor) 14:35, 7. veljače 2023. (CET)

@SapientiaLinguistica, zanimljivo kako nas u Nacionalovom članku koji si dodao u članak citiraju kao ~relevantne. pon_or (razgovor) 14:04, 13. veljače 2023. (CET)

E da, baš loše, ali to je prava slika profesionalnosti akademije u Hrvatskoj. Profesorica Vranić koja citira Wikipediju u tom članku pokaže da jako malo razumje o svojoj profesiji i također o temeljima lingvistike. Realno i unutar okvira Hrvatskih granica možemo lako identificirati najvećeg kroatista-lingvista (znanstveno najreferencirani i cijenjeni) Josipa Silića, i najvećeg lingvista-čakavista prof. emerit. Joška Božanića koji 30 godina vodi jedinu znastveno priznatu i klasificiranu novinu koja se bavi čakavskim, njihov je stav u vezi ove teme jasan. SapientiaLinguistica (razgovor) 15:32, 14. veljače 2023. (CET)

Molim te, smiri strasti. Znanost je dijalog, rasprava i na kraju krajeva konsenzus. Netko je rekao nešto sa čime se ne slažeš i on "ne razumije temelje lingvistike", a onaj s kim se slažeš je "najveći kroatist-lingvist". Kakav je to način komunikacije?

Sva hrvatska narječja mogla bi se klasificirati kao jezici, riječ je ne nužno o jezičnim, nego o političkim pitanjima. Do 1970ih nismo uopće smatrali čakavsko narječje zasebnim sustavom, već su se čakavski govori smatrali dijelom štokavskih!

Pitanje odnosa "jezik i narječje" je trenutno otvoreno i bit će zanimljivo pratiti idućih mjeseci i godina koji će biti konsenzus znanosti. koora (razgovor) 14:39, 1. ožujka 2023. (CET)

Josip Silić nije najveći lingvist-kroatist (nema kriterija za takve teze), nego vrlo obrazovani jezikoslovni fantast. Njegovi teorijski modeli su krajnje bizarni, o čem govori i ovaj amaterski tekst koji ima više vrijednosti nego hrpa nadriučenih tlapnji: http://nisam-lingvist.blogspot.com/2015/12/silic-zbunjujuci-razgovor.html Mir Harven (razgovor) 22:02, 2. ožujka 2023. (CET)

Predložio bih svima koje zanimaju političke igre oko hrvatskoga, da pozorno pročitaju intervju Grčevića na portalu HKV-a. Tekst sadrži obilje informacija, no meni je zaključak bio: SIL, ISO...dakle međunarodne udruge za normizaciju, u nizu su segmenata neka burazerska politikantska burgijanja, bez ikakve znanstvene podloge (pa i u mjeri u kojoj je lingvistika znanost). Bilo kako bilo, moj bi savjet bio- pozorno pročitati, a mislim da bi tu raščlanu trebalo proslijediti i HAZU, IHJJ i samoj vladi, da ih probudi iz mrtvila i nerada: https://www.hkv.hr/razgovori/41250-razgovor-s-prof-dr-sc-marijem-grcevicem-o-hrvatskom-jeziku-u-normama-medunarodne-organizacije-za-normizaciju-iso-i-djelovanju-organizacije-sil-international.html Mir Harven (razgovor) 21:58, 2. ožujka 2023. (CET)