Razgovor:Ekonomski zemljopis

Ovo nije hrvatski naziv. Izmijeniti. Mir Harven 00:13, 1 August 2005 (CEST)

"Ekonomija" je dobra riječ, pa ako struka koristi izraz "ekonomska geografija", nemam ništa protiv. Ako struka koristi neki drugi izraz, navedi ga. --Zmaj 09:53, 1 August 2005 (CEST)

U pravi si-načelno, jer wiki nije ustanovitelj standarda. Ako je "struka" kretenska- http://www.geografija.hr/stranica.asp?id_stranice=139&id_projekta=12- preostaje jedino prenošenje kretenizma.Mir Harven 10:31, 1 August 2005 (CEST)

Po pitanju šta kaže struka, evo moja poruka sa stranice Razgovor:Zemljopis/Zemljopis_vs._geografija:
Po pitanju stručnosti i mjerodavnosti struke:
Šta sa "ekonomskim zemljopisom"? Tko je tu mjerodavan? Gospodarska znanost ili zemljopisci? Kolikogod netko će reći da je "ekonomska geografija", ugledna ekonomska imena su prešla na "ekonomski zemljopis". Pr.: Prof. Aleksandar Bogunović sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, "Europska unija - stanje i perspektive", izvorni znanstveni rad, Ekonomski pregled, 57 (1-2) str. 31.-63. (2006.) [1] (Economic Geography izričito prevodi sa "ekonomski zemljopis"),
Ni pravnici ne zaostajedu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu (dr sc. Neven Šimac:"Regrutiranje i obrazovanje kadrova za državni savjet i za državnu upravu u Francuskoj", Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 1/2008., str. 11.-30..: nalazim "zemljopis", "geografiju" ne).
Ista stvar je sa "turističkim zemljopisom".[2] Sveučilište Jurja Dobrile u Puli - Odjel za ekonomiju i turizam , [3] Veleučilište u Šibeniku, [4] u Karlovcu, [5] Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, [6] Eko. fakultet u Splitu, [7] Sveuč. u Zadru.
Sanda Ham: U spomen Ratimiru Kalmeti [8] govori o eko. i tur. zemljopisu i zemljopisnom nazivlju. Njegovo pismo "Vjesniku" govori samo o zemljopisu [9].
Po pitanju "većine", ne znam odakle je Babić izvukao "prevladalo je". Među kime je to prevladalo? Tko se krije iza tih ljudi koji to rabe? Gdje oni žive (jesu li diplome dobili u Čačku ili su bili partijski poslušnici u ono vrijeme?) Koji je materinji jezik tim ljudima? sljetku, Kalmeta, kojemu su prvi radovi glasili "geografski", iza '70-ih rabi (isključivo?) "zemljopis", a pojam "geographic" doslovno prevodi sa "zemljopisni" Riječ, časopis za slavensku filologiju (usporedite bibliografiju). A Ratimir Kalmeta nije bilo tko! Tu se "geografi" ne možedu vaditi na argument "struke".
Evo još jedan primjer: u školi sam učio Ekonomsku matematiku, sad već vidim da se ide s nazivom "Gospodarska matematika". A u zemljopisu će nas sad nekakvi natražnjaci zaglupljivati? Zar ćemo dopustiti da nas zavlačidu "geografski" sebeljupci? Kubura (razgovor) 16:07, 15. rujan 2008. (CEST)

Bogunović doslovno piše u članku u Ekonomskom pregledu [[10] ], str. 38, u podnošku: "Podrobnije o ekonomskom zemljopisu vidi: Bogunović, A.: Ekonomske integracije i regionalna politika, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» u Puli i Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2001.". Kubura (razgovor) 02:07, 29. travanj 2009. (CEST)

Ne proglašavajte nešto nekrotizmom ako to nije takav slučaj.
Navodna "nezaživjelost" nekog izraza u stručnoj literaturi je zbog toga što su određene strukture u znanstvenim, visokoškolskim ustanovama jednostavno bacale studente kad su rabile hrvatske izraze, a vrlo je bitno i to tko sjedi u nakladničkim kućama i u ministarstvima koja financiraju tiskanje knjiga. I to još za ratnih 1990-ih bilo je slučaja kad su takve osobe se bezočno rugali studentima kad su rabili "proračun" umjesto "budžeta" i slično. Kao da je malo ljudi pazilo šta piše samo da bi im pustilo radove dalje. Kubura (razgovor) 02:32, 20. travnja 2012. (CEST)

Premještanje je sramotno jer se nekrotizmi pravnika forsiraju na uštrb enciklopedijske i stručne literature, a sam Ratko Dobre kojeg se citira u korist ekonomskog zemljopisa na str. 11. spominje i ekonomsku geografiju. Anegdote neću ni komentirati, jer i dalje sam uvjeren kako smo na enciklopedijskom projektu. --Orijentolog (razgovor) 04:11, 20. travnja 2012. (CEST)

Ma koja te sramota uhvatila, ako ima hrvatsko ime bolje ga je rabiti nego ne. Što se tiće stručnih izraza onda nikada ne bi se trebali napraviti hrvatski pojmovi, i najbolje bi bilo rabiti engleske nazive, i polako migrirati hrvatski jezik prema engleskom. Bilo bi lakše ? Zar ne ? Vodomar (razgovor) 04:18, 20. travnja 2012. (CEST)

Bogunović je profesor na Ekonomskom fakultetu. Autor je udžbenika. A što je nekad bilo: nekad su u dnevnim i tjednim novinama pisali "football" i "goal", ali smo preveli na hrvatski i danas imamo nogomet i pogodak ("goal" su prije toga fonetizirali u "gol"). Kubura (razgovor) 04:23, 20. travnja 2012. (CEST)

Ako stručne institucije i enciklopedijska literatura spominju isključivo ekonomsku geografiju dok se ekonomski zemljopis niti ne spominje onda ne bi trebali dvojiti oko naslova članka i enciklopedijske natuknice. Ekonomski zemljopis inače nije niti potpuna već djelomična prevedenica (potpuna bi bila gospodarski zemljopis). S geografijom je druga stvar: bez obzira što joj stručne institucije i enciklopedijska literatura daju primarno značenje (pa tako dogovorom i hrvatska Wikipedija), zemljopis se uvijek spominje kao hrv. sinonim i redovito se koristi u našim wiki člancima. Ovdje to nije slučaj. --Orijentolog (razgovor) 04:35, 20. travnja 2012. (CEST)

Istina, djelomična je prevedenica. Slažem se.
Ali ako su već neki hrvatski (sveučilišni!) autori (A. Bogunović) pošli prevoditi te izraze na hrvatski, zašto bismo cementirali stanje od vremena kad je prevođenje "penzionisanog oficira" u "umirovljenog časnika" značilo zatvorsku kaznu uz premlaćivanje? Zašto zaostajati?
Idemo dalje, idemo naprijed, sad smo slobodni. Nemojmo se povoditi za tromima, nego za onima koji se bore za našu kulturu, naš jezik, naša radna mjesta. Kubura (razgovor) 07:14, 20. travnja 2012. (CEST)

Nema to veze s ikakvim prijevodom, jer ako se govori prostornom smještaju proizvodnih snaga i gospodarskih objekata u određenim okvirima (Hrvatska, Dalmacija) onda se čak i može govoriti o ekonomskom zemljopisu ili gospodarskom zemljopisu, ali to sa znanošću nikako nije slučaj i tu vrijedi isključivo jedan pojam uvriježen u svim enciklopedijama i znanstvenim radovima - ekonomska geografija. Bogunović i ostali apsolutno nigdje ne spominju ekonomski zemljopis u kontekstu znanosti.

Najbolja analogija je npr. Gospodarstvo Hrvatske koje ima identično značenje kao Ekonomija Hrvatske jer se govori o ukupnosti svih bogatstava i proizvodnji u okvirima Hrvatske, ali gospodarstvo i ekonomija nisu isti pojmovi jer se prvi nikako ne može upotrijebiti kao sinonim za znanstvenu disciplinu - ekonomiju. Isto vrijedi i za složenice, npr. politička ekonomija je znanost, a prijevodom u političko gospodarstvo dobivamo nešto sasvim drugačijeg značenja. Isto tako: Stanovništvo Hrvatske = Demografija Hrvatske, ali pojam stanovništvo ne podrazumijeva znanstvenu disciplinu.

Nažalost, sve se uvijek vrti oko onog laičkog shvaćanja geografije i zemljopisa kao školskog predmeta, a ne znanstvene discipline. Možemo isto tako gledati i na arhitekturu: u doba tih penzionisanih oficira koje Kubura spominje srednjoškolci su se školovali za arhitektonskog tehničara, a potom 1990-ih i 2000-ih za tehničara visokogradnje. Pokušajte si predočiti scenarij da jedan arhitekt ili student traži na internetu podatke o katedrali u Chartresu ili Salisburyju pa naleti na članak hrvatske Wikipedije u kojoj je Gotička arhitektura imenovana Gotičkom visokogradnjom (s referencijama na "Visokogradnju d.o.o" iz Slavonskog broda) ili ne daj Bože Istočnogermanskom visokogradnjom, a na stranicama za razgovor traktate o „koraku naprijed”, „čuvanju hrvatskoj jezika” i „penzionisanim oficirima koji su nametali Hrvatima arhitekturu”. Upravo takav cirkus izveli smo mi s ekonomskim zemljopisom zadnjih par tjedana. Stoga, prijateljski Vas molim - nemojte to raditi jer radimo veliku štetu reputaciji čitavog projekta. Vratiti ću kako je bilo u skladu s Ex13-ovim premještanjem. --Orijentolog (razgovor) 20:12, 13. svibnja 2012. (CEST)

Za one koji nisu bili ili su zaboravili [11]. Kubura (razgovor) 03:34, 20. svibnja 2012. (CEST)