Razgovor:Harkov

Bolji naslov: Harkov

Bolji naslov bi bio Harkov jer je to tako u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24419 -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 10:59, 22. listopada 2013. (CEST)

ZA--MAN_USK ^recider 14:31, 22. listopada 2013. (CEST)

Ja sam za Harkiv. Harkov je ruska verzija, a Harkiv ukrajinska. Treba dati prednost verziji zemlje iz koje potječe.--Fraxinus (razgovor) 01:13, 12. studenog 2013. (CET)

Nije tako. Harkov je hrvatski naziv (ruski Har’kov/Харьков [xa'r’kəf], ukrajinski Harkiv/Харків). Kod prilagođenica (egzonima) je riječ o potpunoj prilagođenosti sustavu. Vidi i razgovor: Černobil. Rijetko koji izvor je sam po sebi savršen, ali bi ipak trebalo misliti na izvore, a ne na sovjete, Ruse i Ukrajince. Treba misliti na prilagođenost hrvatskom jezičnom standardu i hrvatskoj jezičnoj kulturi (kulturi hrvatskoga jezika). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 02:58, 16. XI. 2013. (CET)

Fraxinuse, ako je tako kao što pišeš, hoćemo li pisati Roma i Paris umjesto Rim i Pariz? Ukrajinski se gradovi na hrvatskom zovu Kijev, Harkov, Dnjepropetrovsk, Odesa, Donjeck, Zaporožje, Lavov, Krivi Rog, Nikolajev, Mariupolj, Lugansk itd. Oblik Harkov vrlo je poznat u hrvatskoj historiografiji (Drugi svjetski rat!). U navedenim člancima transliterirana imena valja "potjerati" u zagrade da ne zbunjuju čitatelje da se radi o jednakovrijednim imenima jer ona to nisu. Neuki novinari već su počeli rabiti ime Harkiv, vjerojatno čitajući ovu wikipediju. Ovaj članak i njemu slične Rome i Parise valja momentano preimenovati! --Conquistador (razgovor) 01:19, 24. veljače 2014. (CET)

Nisam stručnjak za ovo područje, napisao sam kako sam mislio da je najbolje. Zanimljiv je slučaj sa Sportskim novostima. Tamo su pisali nazive ukrajinskim klubova "Dnjepropetrovsk", "Šahtjor"... Nakon razgovora s ukrajinskim novinarima, pišu "Dnjipropetrovsk" i "Šahtar" te također "Metalist Harkiv". http://sportske.jutarnji.hr/kalinic-srusio-cornomorec--strijelac-i-eduardo/1129247/ --Fraxinus (razgovor) 11:43, 25. veljače 2014. (CET)

Fraxinuse, dobro da nisu nakon razgovora s ukrajinskim novinarima počeli pisati na – ukrajinskom. Što je sljedeće: Atina umjesto Atena (ipak se klub zove Panatinaikos), Pireas umjesto Pirej, Kerkira umjesto Krf, Tesaloniki umjesto Solun, Ioannina umjesto Janjina, ili moldavijski Chişinău umjesto Kišinjev, bjeloruski Vicebsk umjesto Vitebsk, Magileu umjesto Mogilev itd. itb. Ponekad zažalim što još uvijek nije sastavljeno neko multidisciplinarno tijelo koje će biti zaduženo za standardizaciju geografskih imena. Strah me pomisliti da takvo što prepustimo na milost i nemilost sportskih novinara. Tko je vidio pitati o tome npr. geografe, geodete, povjesničare, lingviste?! Po novinarima ne bi trebalo dugo da počnemo pisati Trieste umjesto Trst, Pécs umjesto Pečuh, Wien umjesto Beč... Hajde da su sportski novinari u osnovnoj i srednjoj školi propustili onaj sat povijesti kad se govorilo o jednoj bitki za Harkov, ali da su propustili sve četiri bitke, više je smiješno nego žalosno (prva 1941., druga 1942., treća i četvrta 1943.). --Conquistador (razgovor) 14:01, 25. veljače 2014. (CET)

Mi za Rome imamo hrvatski naziv Rim isto kao i za Beč ili Budimpeštu. Pošto za Harkiv nemamo hrvatski naziv, svakako je bolje da na wikipediji koristimo ukrajinska a ne ruska imena. U članku navedemo obadva naziva, s tim da članak nosi naziv Harkiv, kao što je sada.--Šokac ℗ 14:25, 25. veljače 2014. (CET)

Sokče121, Harkov ili Harkiv nije pitanje ruskog ili ukrajinskog, već poznavanja odnosno nepoznavanja hrvatske jezične tradicije. Harkov je hrvatsko ime upravo onoliko koliko je to i Beč. Prvo smo naime preuzeli preko ruskog (tada je Ukrajina bila tek jedan dio već(insk)e ruske države), a drugo smo preuzeli preko mađarskog. Ponavljam, hoćemo li, u skladu s onim što predlažeš, pisati Atina, Buda, Chişinău ili Vicebsk? Wiene, Bude, Harkive, L(j)vive, Rome i Parise valja "potjerati" u zagrade gdje im je i mjesto! --Conquistador (razgovor) 15:11, 25. veljače 2014. (CET)

Isti suradnik koji je 2014. navijao svim srcem za Harkov jednako je tako navijao za geografiju protiv zemljopisa, što je izvan svake pameti obzirom se radi o potpunim jednakoznačnicama, a ne bliskoznačnicama; te nije naveo nijedan izvor.

Jedini tko se poslužio izvorom je Nesmir, ali trebalo bi naći više izvora. Beč i Rim su debelo uvriježeni, Harkiv/Harkov (nekoć) nije bio tako velik grad, trebalo bi pogledati koliko i kako ga se spominjalo u hrvatskoj literaturi prije Drugog svjetskog rata, pa možebitno ispraviti. Galama na Wikipediji ne može biti ispred argumenata, ponavljam, ovdje osim jednog (Nesmirovog) izvora ne vidim drugih izvora. SpeedyGonsales 01:06, 15. kolovoza 2016. (CEST)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Tradiciju bismo trebali poštovati i slijediti ju. Tako je po istom principu Skoplje (gl. grad Republike Makedonije). Za Harkov se zalažem isključivo radi tradicije, jer je hrvatski jezik prožet tom tradicijom

Hȁrkov imaju:

• Franjo Cipra i Adolf Bratoljub Klaić (uz suradnju članova Ureda za hrvatski jezik), Hrvatski pravopis, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1944., str. 213.
• Ivan Hoić, Slike iz obćega zemljopisa., Knjiga V., Dio prvi, Naklada Matice hrvatske, Zagreb, 1898., str. 361.
• Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića., II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 2113. (NSK)

Harkov spominje i Hrvatska enciklopedija u članku Brjansk (III. sv. : Boja – Cleveland, Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, Zagreb, 1942., str. 314.).

Lavov ima:

• Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 72.
• Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 533.

Ne možemo atlasima davati prednost pred jezikoslovnim izvorima, jer atlasi donose nazive iz tuđih jezika, a hrvatski naziv − ako ga i donose − stavljaju sitnijim slogom i u zagrade. Tako vidim da u programu državne televizije nastavnik koji surađuje u školskom programu potiče učenika (ili učenicu) na odgovor Beijing, koji onda učenik (ili učenica) zapisuje na prozirnu ploču. To je po meni katastrofa.

Evo pregleda do studenoga 1918.

A tek usporedba harkivski i harkovski, harkivskog i harkovskog, harkivskom i harkovskom. Sve na books.google.hr.

Možda Englezima nije potrebno pozivanje na tradiciju, osobito ne kad u osnovnoškolskim udžbenicima imaju sliku svoje vladarice i kad uče slovo q sliku krune. Hrvatima je tradicija potrebna.

Lijepo molim da se naslov uskladi kako je predloženo 22. listopada 2013. u 10,58 (SEV), ili treba vratiti džez jer je preimenovan sukladno Hrvatskoj enciklopediji LZMK. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18,20; 15. kolovoza 2016. (SEV)

Ostavimo se već jednom rusizama

Vidim da je na stranici članka u roku "odmah" izmijenjena moja intervencija da se ukrajinski grad na hrwiki naziva ukrajinskim imenom: tobože LZMH kaže da je pravilno koristiti ruski naziv "Harkov" umjesto ukrajinskog "Harkiv". Dakle: LZMH kaže da se u literaturi na hrvatskom jeziku uglavnom piše "Harkov", ali da je u novijim napisima na hrvatskom jeziku prevladava naziv "Harkiv".

Uglavnom iz poštovanja prema napadnutoj naciji, te imajući u vidu grubi fakt da ruske haubice ovih tjedana tuku po centru Harkiva: bio bi red da se priklonimo "novom" nazivu. Ukrajinskom. Za grad u Ukrajini. Nakon što je tako već postupila HINA: https://www.novilist.hr/novosti/svijet/ukrajinci-objavili-snimke-njihove-trupe-koje-brane-harkiv-izbile-na-rusku-granicu/ RadioElectrico (razgovor) 14:35, 17. srpnja 2022. (CEST)

Slažem se. I Hrvatska enciklopedija, također u izdanju LZMK-a kaže – Harkiv, https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24419 —IvanOS 15:09, 17. srpnja 2022. (CEST)

Prijedlog preimenovanja u Harkiv

Predlažem preimenovanje članka u Harkiv umjesto dosadašnjeg Harkov. Harkiv je oblik koji navodi Hrvatska enciklopedija, a kako je grad zadnjih godinu dana u fokusu javnosti i u medijima se o njemu piše upravo kao Harkivu. Vodeći se navedenim argumentima pokušao sam preimenovati članak no suočio sam se s upornim forsiranjem Harkova od strane suradnika Croxyz koji pritom ne preže ni od uređivačkog rata. Obraćanje administratorima također nije urodilo plodom jer oni ne žele ili se ne usude donijeti konkretnu odluku osim uputiti na raspravu, a ona je u ovom slučaju bespotrebna jer je jasno koji je oblik ispravniji. Stoga ZA preimenovanje. Ernies73 (razgovor) 11:53, 9. svibnja 2023. (CEST)