Razgovor:Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Rad na člancima
Pismohrane:


Autorski tim uredi

Ovdje na Wikipediji na hrvatskome jeziku cijeni se tuđi trud i doprinos.

Zato me pomalo čudi, pročitati o suradnicima na projektu izdavanja Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u sljedećem izvoru:

  »Željko Jozić, »Sve nas dijele samo dvije-tri pravopisne sitnice«, 28. lipnja 2012., Jutarnji list, Razgovor s dr. Željkom Jozićem (razgovarao novinar i književni kritičar Tomislav Čadež). U knjizi: Tomislav Čadež, Bitka za pravopis : što kažu akademici i drugi glavni stručnjaci o novome pravopisu, o starima, i o sudbini hrvatskoga jezika : 1995. – 2013., EPH Media d. o. o., Zagreb, 2013., ISBN 978-953-338-068-1, str. 90. – [94.], navod sa str. 92. (NSK)«
(Izvorno objavljeno u Jutarnjemu listu.)

Naime, tamo stoji kako su u timu s voditeljem na čelu mladi ljudi. Navedeno je odgovoreno novinaru i književnom kritičaru Tomislavu Čadežu na njegovo pitanje kojim je tražio sugovornika da imenuje i "predstavi" osobe koje će pisati pravopis.

U odgovoru su navedene i osobe koje se ne pojavljuju u popisu članova autorskoga tima. U odgovoru su navedene ove osobe: dr. Tomislava Bošnjak Botica i Ivana Oraić Rabušić.

Da su i najmanje doprinijele trebalo ih je spomenuti, kao i autora koji je oblikovao prednje i stražnje vanjske korice djela. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 12.58, 18. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

To je zato što su obje kolegice bile inicijalno u timu, ali su nakon nekog vremena otišle na porodni dopust i ne smatraju se autoricama. Grafički urednik je Ivan Richter, a idejno rješenje korica potpisuje Uredništvo HP-a IHJJ-a. --ReCreation (razgovor) 22:34, 19. listopada 2014. (CEST)Odgovor

Tročlana radna skupina uredi

Tko su članovi tročlane radne skupine?

  »Za Jutarnji list ministar je izjavio kako će podrobno proučiti zamisli Slavka Goldsteina, te imenovati radnu skupinu od tri člana koja će biti zadužena za izradbu temeljnoga rječnika i naznačiti priznate jezikoslovce koji bi bili recenzentima jedinstvenoga pravopisa.«

Bilo bi obavjesno navesti članove tročlane radne skupine. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13.40, 18. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)

Čini se da do formiranja te tročlane radne skupine nije ni došlo. Moguće je da je Goldstein predlagao neka imena, ali od te ideje nije bilo ništa jer je Institut odlučio uzeti stvar u svoje ruke. --ReCreation (razgovor) 22:37, 19. listopada 2014. (CEST)Odgovor

Uvod uredi

Preinačio sam onaj dio "izradba je povjerena Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje" u "izradbu je preuzeo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje" iz jednostavnog razloga što taj posao nije nitko povjerio Institutu nego je to Institut samostalno pokrenuo. Dakle, nije bilo narudžbe. Ministar Jovanović u više je navrata govorio da on s izradbom pravopisa u Institutu nema veze. U intervjuu Ireni Kusturi za Večernji list, 23. lipnja 2013., str. 11, na pitanje "Znate li da novi pravopis mnogi zovu Jovanovićevim i da to strašno ljuti ravnatelja Instituta Željka Jozića?" odgovara: "Da sam ja na mjestu gospodina Jozića, i ja bih se ljutio. Dakle, Jovanović nema veze s tim pravopisom." Nažalost, tekst je premium na Večernjem (http://www.vecernji.hr/hrvatska/zeljko-jovanovic-rektor-bjelis-cini-sve-da-me-smijeni-573598) i ne mogu ga povezati, ali imam PDF koji nije javno dostupan.--ReCreation (razgovor) 23:08, 19. listopada 2014. (CEST)Odgovor

Povijest uredi

Uz Antu Bežena pokretač peticije za donošenje jedinstvenoga pravopisa svakako je i Nevio Šetić, predsjednik Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, i Srećko Listeš, predsjednik Društva profesora hrvatskoga jezika.--ReCreation (razgovor) 23:19, 19. listopada 2014. (CEST)Odgovor

Utjecaj - traženje kompromisa i konsenzusa uredi

Odlomak uklonjen zbog tendencioznoga pisanja.

1. Niti jedan pravopis nije zaživio u praksi u roku od godinu dana. Na navikavanje na nova pravopisna pravila potrebno je nekoliko godina i to je poznato svakome iole upućenome u pravopisna pitanja. Striktno pridržavanje bilo kojega pravopisnoga priručnika, pa tako i Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a nije propisano niti jednim službenim aktom. Riječ je o pravopisu koji je samo preporučen za osnovne i srednje škole u RH. Prate li se hrvatski mediji posljednjih godinu dana, uočava se da je primjena nekih pravopisnih pravila iz HP-a IHJJ-a itekako zaživjela. Primjerice, pisanje Katoličke Crkve upravo na taj način, što do HP-a IHJJ-a nije bilo ni u jednom hrvatskom pravopisu, primjenjuju brojni hrvatski mediji, među kojima su i neki koji taj pravopis osporavaju (www.hkv.hr), a hrvatska Wikipedia također se služi tim rješenjem. Pravopisna rješenja iz HP-a IHJJ-a (neću, pogreška) ionako su se primjenjivala u gotovo svim hrvatskim medijima pa je bespredmetno govoriti da se nitko njega ne pridržava. Upravo obratno, moglo bi se reći da ga se gotovo svi pridržavaju, ali tu je HP IHJJ-a išao ukorak s pravopisnom praksom pa je to sasvim razumljivo. Autoru ovoga članka očito je nepoznato da u HP-u IHJJ-a postoje i neka dvostruka rješenja (zadatci - zadaci) pa ako neki mediji rabe oblik zadaci, to znači da se pridržava dopuštenih rješenja iz HP-a IHJJ-a.

2. Svi udžbenici usklađeni su HP-om IHJJ-a. To su nakladnici udžbenika potvrdili, a isto je utvrdilo i Ministarstvo, pa ne znam na što se poziva autor ovoga teksta.

3. Pronaći jednu pogrešku u Nastavnom planu i programu koji obaseže nekoliko stotina stranica nije nikakav dokaz o ne pridržavanju HP-a IHJJ-a.

4. HP IHJJ-a ima više od 40.000 posjeta mjesečno. Posjeti su zabilježeni iz svih medijskih kuća, a najveći su mu korisnici HTV, EPH, Styria, Školska knjiga i brojni drugi. Ovako pisati bez ijednog dokaza apsolutno je neprihvatljivo. --ReCreation (razgovor) 19:28, 26. listopada 2014. (CET)Odgovor

Kontroverzije - traženje kompromisa i konsenzusa uredi

Odlomak uklonjen zbog tendencioznog pisanja.

1. Nepismena radna inačica - potpuno irelevantno za prikaz samoga pravopisa. Broj stranica (46) ništa ne govori o opsegu jer je broj stranica određen tiskarskim uvjetima (tiskana inačica za Jutarnji list ima više od 100 stranica). Na koju se to javnost poziva autor? Radna inačica je upravo to što joj i sam naziv kaže: radna inačica. Konačna inačica ima više od 500 stranica, a valjda je to autoru ovih dvaju poglavlja dovoljno.

2. Napuštanje hrvatske tradicije - navoditi nekoliko primjera u kojima su se potkrale pogreške i govoriti o napuštanju hrvatske tradicije apsolutno je neobjektivno. Alfanumerički, anorektičan i sl. primjeri su koji se nalaze i u drugim hrvatskim pravopisima, a što se bambija tiče, upućujem autora na tekst http://www.24sata.hr/news/heroj-iz-selca-ribar-spasio-promrzlog-bambija-iz-mora-386710 u kojem je bambi uzet kao općenit naziv za lane. Otac Hrvatske Književnosti perifrazno je ime, a perifrazna imena pišu se po pravopisu velikim slovom, kao i Hrvatski Slavuj (za M. Trninu). Oblici Camusjev i Camusov dio su dvostrukosti u HP-u IHJJ-a i nema govora o napuštanju hrvatske tradicije.

Pitanje za autora: Bi li se napuštanjem hrvatske pravopisne tradicije moglo smatrati oblike inženjer > inžinjer, djevojčenceta, mjeraće sprave, srebrn > srebren i slične pravopisne bravure iz Babić-Moguševa pravopisa iz 2010. koje je recenzirao vjerojatan autor ovoga teksta?

3. Nedostatak pravopisnog rječnika - od 27. lipnja 2013. mrežno je dostupan najpregledniji i najpretraživiji pravopisni rječnik hrvatskoga jezika na adresi pravopis.hr/rjecnik s 35.000 riječi.

4. Neprimjereni primjeri - 'pornoglumac' je sasvim primjeren primjer jer se radi o riječi koja je datost hrvatskoga jezika kao što je i riječ 'videofilm'. Ovakvi jezični čistunci poput autora ovoga teksta trebaju zaviriti u hrvatsku jezičnu praksu najstarijih hrvatskih leksikografskih djela, kojima se ponosimo, koja su pisali kanonici i svećenici, a u kojima se nalaze brojni izrazi za, primjerice, muški ili ženski spolni organ. Ovakvo čistunstvo nije viđeno od srednjega vijeka, a ni tada nitko nije smatrao riječi 'neprimjerenima'.

5. Radna inačica HP-a IHJJ-a nikad nije prodavana. Uvijek je dijeljena besplatno. Knjiga Tomislava Čadeža Bitka za pravopis stoji 20 kn, a uz nju besplatno ide i Hrvatski pravopis, inačica za javnu raspravu. Neka autor pokaže, ako može, cijenu otisnutu na radnoj inačici HP-a IHJJ-a.

6. MZOS je na redovitom natječaju za financiranje izdavaštva za 2013. godinu odobrio 200.000 kn za tiskanje HP-a IHJJ-a i to nije ništa sporno. Kao što nije sporno da je na istome natječaju jedna privatna izdavačka kuća za tiskanje rječnika hrvatskoga jezika dobila čak 160.000 kn. Novac dobiven od MZOS-a otišao je na tiskanje HP-a IHJJ-a i to je podložno bilo kakvim revizijama i financijskoj inspekciji. Na istome natječaju IHJJ je dobio potporu za financiranje brojnih svojih drugih knjiga, a to se vidi iz poveznice koju autor umeće http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12627. Kako to da autoru teksta nije sporno što je IHJJ za primjerice Mađarsko-hrvatski rječnik dobio financijsku potporu od 57.886,40 kn? Uostalom, što autor teksta misli: koliko je potrebno novca da se otisne 10.000 knjiga?

Oba odlomka uklonio sam jer držim:

a) da je riječ o tendencioznom i malicioznom pisanju, kojemu nema mjesta na Wikipediji

b) da je riječ o tekstu koji vrvi netočnostima i površnim informacijama

c) da je riječ o tekstu koji je unesen u tijelo osnovnoga tekst na neprimjeren način jer je već postojalo poglavlje 'Osporavanja', u kojem je autor eventualno trebao nešto dodati

--ReCreation (razgovor) 20:02, 26. listopada 2014. (CET)Odgovor

Kumordinar Žorž i njegove dvojbene poveznice uredi

Poštovani Kumordinare Žoržu,

prije tri dana unijeli ste neke izmjene u tekst o Hrvatskom pravopisu IHJJ-a, i te se promjene odnose uglavnom na dodavanje vanjskih poveznica. Unijeli ste tri poveznice (da ih sad ne navodim), a zajedničko im je jedno: izrazito negativno osvrću se na HP IHJJ-a, a usto su prepuni netočnosti i malicioznosti. Vrhunac je jedne od njih što joj je autor anonimni Ivan P., a koji tekst pak vrvi od prigovora koji su potpuno neutemeljeni (poput onoga da autor nikad nije čuo za pojam anorektičan, ne razlikuje Ahilovu petu i adamovu jabučicu) uz neke prigovore koji su na razini tipfelera (kao što je izostavljanje s iz Descartesova imena i slično) i koji su opravdani, ali su stavljeni u kontekst potpunoga diletantizma njegovih autora, što je svakako preteška ocjena. O tekstu pak Sande Ham, koji ste ovdje umetnuli kao vanjsku poveznicu, ne treba više trošiti riječi jer je cijeli taj tekst demantirala stvarnost, koju autorica prije dvije godine nije vidjela, a danas se taj njezin tekst pokazuje kao potpuno promašen s argumentacijom koja ne stoji. Zato je umetanje toga teksta potpun anakronizam. Uzgred da kažem kako Vam je poveznica kriva (ponovno ste umetnuli poveznicu na tekst fantomskog Ivana P.). I Bagdasarovljev je tekst anakron. I on je star gotovo dvije godine i dio je specijalnog rata koji je jedna interesna skupina vodila protiv HP-a IHJJ-a jer su osjetili financijsku ugrozu od besplatnoga pravopisa. I na taj je tekst odgovoreno, pa je sad bespredmetno o njemu raspravljati, a kamoli ga stavljati kao vanjsku poveznicu na tekst o HP-u IHJJ-a.

Dopustite mi da na kraju izrazim svoje čuđenje Vašom gerilskom djelatnošću: Vi na Wikipedijine stranice umećete poveznice na činjenično dvojbene i zastarjele tekstove kako biste omalovažili nečiji rad. To baš nije primjereno. To je čak manje primjereno nego da netko umeće poveznicu na sliku Hrvatskog školskog pravopisa, izdanje iz 2008., koji ima grubu slovnu pogrešku (tipfeler ili zatipak) na naslovnici, što je jedini takav slučaj u povijesti hrvatskoga pravopisanja. Vašu sam djelatnost nazvao gerilskom jer se doista tako i ponašate. U tekst o Sandi Ham umetnuli ste dvojbene rečenice, a kad sam Vam otpovrnuo, Vi ste se oglušili na to što sam pisao i nastavili u sitne sate unositi neke poveznice za koje bi svaki administrator trebao zaključiti da su neprimjerene. Zašto su neprimjerene? Pa zato što je o HP-u IHJJ-a u posljednjih dvije i pol godine napisano nekoliko stotina tekstova, a Vi ste izdvojili jedan anonimnoga autora, jedan suautorice "konkurentskoga" pravopisa i jedan rusko-armensko-azerbajdžanskoga kroatista iz Bakua, koji je ostao zabilježen kao autor koji je svu svoju kroatističku djelatnost u razdoblju 2012.-2014. usmjerio na jednu knjigu, odnosno HP IHJJ-a, i o njoj napisao 40-ak negativno intoniranih tekstova.

Iskreno se nadam da administratori, koji inače vrlo pomno prate moj rad, neće blokirati rad na stranicama HP-a IHJJ-a, a pritom ostaviti ove tri (odnosno dvije) dvojbene poveznice koje, čini mi se, nikako ne pripadaju na Wikipediju i koje ću ukloniti.

Srdačan pozdrav, --Creation (razgovor) 16:00, 1. travnja 2015. (CEST)Odgovor

Vrati se natrag na stranicu »Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje«.