Razgovor:Krčkoromanski dijalekt

Zadnji komentar: Zeljko, prije 14 godina
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Krčkoromanski dijalekt.
Rad na člancima
Pismohrane:

Zapadnoitalski??? Koliko znan, on je "rumunjski". Kubura (razgovor) 18:42, 17. rujan 2008. (CEST)

Imaš vanjsku poveznicu lipi moj Kubura. Zar ja imam neki razlog za krivu klasifikaciju. --Zeljko (razgovor) 19:00, 17. rujan 2008. (CEST)

Na žalost nema puno podataka, ali koliko znam krčkorumunjski i veljoto nisu jedno te isti jezik. Krčkorumunjski je jezik kojim su govorili Hrvati i Vlasi koje je Ivan VII Frankapan doselio na otok Krk i to na područje Dubašnice i na sjeverni dio današnje, a i tadašnje općine Dobrinj u sela Sužan, Čižići, Šugare ( možda i u današnje Rudine ). Iako se u povijesnim spisima govori o Morlacima ili Murlacima oni su bili velikom većinom Hrvati, a tek pokoja obitelj je bila doista vlaškog podrijetla. Nazvani su Murlacima zbog višeznačnosti pojma Murlaci tj. Vlasi. Naime, tako su nazivani ne samo etnički Vlasi nego i stanovnici područja u unutrašnjost, "preko brda", a za one na otocima su čak i stanovnici u priobalju nekad bili Vlasi. Tako se kanal između Krka i Vinodola stoljećima nazivao i Murlačkim kanalom. Dakle, oni su govorili nekim vlaškim dijalektom, a koji je s vremenom nazvan krčkorumunjskim.

Veljoto je pak jezik koji je isto romanskog porijekla, ALI on je nastao na Krku negdje tijekom 7. stoljeća prilikom doseljavanja Hrvata na otok kada se dotadašnje romansko i romanizirano stanovništvo povlači unutar grada Krka i na zapadni dio otoka kojeg hrvati nisu naselili u tom prvom valu nego tijekom stoljeća. Veljoto, dakle nije vlaški dijalekt nego dijalekt koji je potekao izravno iz latinskog jezika i kojeg nisu govorili doseljeni Murlaci nego domicilno romansko i romanizirano stanovništvo.

Bilo bi mi drago da se u raspravu o ovoj temi uključi čim više suradnika kako bi ramjenili znanje i spoznaje i o krčkorumunjskom i o veljotu. Inače, imam sačuvan dio molitve "Očenaš" na krčkorumunjskom.

Dakle, osporavam:

1. da su krčkorumunjski i veljoto jedan te isti jezik tj. dijalekt

2. nisam siguran u podatak, ali negdje sam čitao da je posljednji govornik krčkorumunjskog bio neki s prezimenom Bajčić koji je umro negdje u drugoj polovini 19. st. na otoku Krku.

Suradnik: Bzmarko

I sve što si napisao nije točno. malo literature ima ovdje, pa idi i traži. Ovo ime na internetu [1]; http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac373.nsf/AllWebDocs/Morski_jezicni_znak. --Zeljko (razgovor) 15:21, 26. listopada 2009. (CET)Odgovor

Tvoje tvrdnje sam pobio jer si ih izmislio, Veljotski i krčkorumunjaski su jedan te isti, kao što se vidi iz linkova koje sam dao. pripada dalmatskim jezicima, kao što se i to vidi. Tuoni Udaina bio je posljednji govornik, a svoga Bajčića si našao na Forumu (stranica koja nemože poslužiti kao referenca, jedina stranica koja spominje ovo ime gdje si ga i našao (Mate Bajčić-Gašpović), i više ga nema nigdje.--Zeljko (razgovor) 15:37, 26. listopada 2009. (CET)Odgovor


Vjekoslav Klaić, eminentan hrvatski povjesničar, u djelu "Krčki knezovi Frankapani" ( za koje u predgovoru Akademik i povjesničar, Petar Strčić kaže da je to najbolja ikad napisana knjiga o Frankopanima, a ipak su Frankopani doveli Vlahe na Krk ) na 35. stranici piše o Vlasima koji su govorili svojim rumunjskim jezikom te da je 1875. godine u selu Bajčići umro posljkednji govornik vlaškog tj rumunjskog jezika Mate Bajčić, starac od 80 godina. Zatim, malo ispod toga, čineći jasnu distinkciju piše "Stari Romani, koji su na otoku prebivali prije seobe Hrvata u VI. i VII st. održali su se do konca srednjega vieka jedino u gradu Krku, te su govorili zasebnim narječjem ( dalmatinskim ) (op. koji se na Krku nazivao Veljoto ), koje se je razlikovalo od talijanskih narječja. Taj je govor danas posve izumro." Dakle, on je detaljno koncem 19. st. upoznao čitav otok Krk i njegovu povijest i jasno razlikuje krčkorumunjski i veljoto kao dva različita dijalekta tj jezika.

Oni koji govore da su to jedan te isti jezik uopće nemaju pojma o osnovnik činjenicama povijesti otoka Krka. Možda jesu lingvisti, ali popuno neupućeni u povijesne prilike otoka. Veljoto nastaje već tijekom 7. st. među Romanima i romaniziranim stanovnicima otoka koji se pred dolaskom prvog vala Hrvata na istočne obale krka povlače unutar grada krka te nešto malo na zapadni dio otoka koji je još dugo bio pretežno romanski i tek je nakon nekoliko stoljeća hrvatiziran iaoko su toponimi i dalje ostali pretežno romanskog porijekla u tom dijelu otoka.

A krčkorumunjski se na otoku javlja tek doseljavanjem Vlaha u 15. st. Dakle kako sam sve već jasno objasnio.

Nije mi cilj osporavat ičiji doprinos wikipediji i izradu ovog članka, dapače, drago mi je da je netko uopće napisao barem nešto o krčkorumunjskom, ali bi htio da čim više njih dade čim više materijala o ovom pitanju. Suradnik: Bzmarko

Osim ča san ti navel knjigu V. Klaića „Krčki knezovi Frankapani“ u kojima jasno ukazuje na dva različita jezika: krčkorumunjski i veljoto, navodim ti još jedan izvor s jasnom distinkcijom između ta dva jezika: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp?url=/20050611/mozaik03.asp Naročito obrati pozornost na rečenicu: „ga poznajemo kao dalmatski (starodalmatski, dalmatoromanski) jezik, a na Krku zovemo ga još i veljotski (staroveljotski, krčkoromanski).“ Dakle, krčkorOmanski kao dio dalmatskog, te na zadnju rečenicu: „Krajem 19. stoljeća na Krku umire i drugi romanski jezik: vlaški, odnosno krčkorumunjski, ali to će jednom biti posebna tema.“ Dakle, jasno je da postoje dva romanska jezika na Krku.

Nadalje, na stranici od same wikipedie, http://sh.wikipedia.org/wiki/Romanski_jezici , između ostalih, navode se istočnoromanski i među njima krčkorumunjski, a zatim i zapadnoitalski i među njima dalmatski. A da je veljoto bio dio dalmatskog jezika, a ne isto što i krčkorumunjski, dokazat ću ti tako da klikneš na taj isti dalmatski i otvorit će ti se stranica http://sh.wikipedia.org/wiki/Dalmatski_jezik na kojoj piše: „Najpoznatiji dijalekti dalmatskog jezika bili su veljotski (viklasun) s otoka Krka (Veglia),...“ i nadalje: „Zadnji govornik dalmatskog jezika (veljotskog dijalekta) bio je Tuone Udaina koji je 1898. poginuo od mine.“

Sve ovo nedvosmislenop potvrđuje upravo ono ča san ti pisal: Veljto nastaje negdje tijekom 7. st. Izravno iz latinskog jezika, a koriste ga romani i romanizirano stanovništvo na Krku. Krčkorumunjski se javlja tek doseljavanjem Vlaha s velebita u 15. st. I potekao je ne direktno iz latinskog nego iz rumunjskog.

Nažalost, nit si s Krka, nit poznaš njegovu povijest nit te ustvari to previše zanima pa tebi ni ovo, vjerojatno, neće probudit ni malo sumnje u ono ča si napisal u članku krčkorumunjski jer tebi je ono ča si ti napisal tj. samo prepisal od negdje, jedina istina. Suradnik: Bzmarko

Vrati se natrag na stranicu »Krčkoromanski dijalekt«.