Razgovor:Kvantna mehanika

Natuknice, u popriličnom kaosu:

Ako neto mislis da ovo ipak treba vratiti, neka vrati na Kvantna mehanika:

Kaos, malo veći! --Sanya 21:38, 4. svibnja 2006. (CEST)

Kvantna mehanika

Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.

Kvantna mehanika

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.

---

-elektromagnetno zračenje u nekim fizičkim procesima pokazuje valna svojstva(ogib i

inteferencija), a u nekim čestična (elektromag. zrač. se ponaša kao da je roj sićušnih zrnaca 
elektromag. Energije – fotoni) ; valno-čestićna priroda – kvantno ponašanje

-FOTOELEKTRIČNI UČINAK-pojava da elektroni izlijeću s površine metala izloženoga

elektromagnetnom zračenju ; takve elektrone nazivamo fotoelektronima

-pojava fotoelekt ućinka na određenoj vrsti metala ovisi o frekfenciji elektromag zrač ; za

svaki metal postoji neka granična frekfencija elektromag zrač – ako je frekf elmag zrač veća 
od te vrijednosti javlja se fotoelekt učinak, a ako je manja tada ga nema

-kristalna ionska rešetka sprječava bijeg elektrona iz metala ; izlaz elektrona iz metala

sprečava privlačna električna sila koja djeluje između tog elektrona i sloja obližnjih pozit. 
iona na površini metala- vuče elektr. natrag u unutrašnjost metala

-slobodni elektroni mogu izaći iz metala samo ako dobiju kinetičku energ. veću od energ

vezanja, pritom elekt obavi rad(izlazni rad) jednak energ vezanja u tom metalu

-izlazni rad-najamnja energija koju elektron mora imati da bi napustio unutrašnjost metala;

karakteristika je određenog metala i različit je za različite metale

- 1eV - ona energija koju stekne elektron ubrzan naponom od jednog volta ( 1.6 * 10 -19 ) [J] -A. Einstein-objašnjava fotoel. efekt uvodeći novi pojam fotona ili čestice svjetlosti

 -postavio teoriju da pri fotoelekt učinku elektromag zračenje koje pada na metal djeluje tako
  kao da se sastoji od roja malih nedjeljivih zrnaca elektrom energ(kvanti elmag zr ili fotoni)

-Foton u sudaru sa elektronom predaje elektronu svu svoju energiju koju elektron djelomice

troši na svladavanje izlaznog rada, a ostatak nosi u obliku kinetičke energije

-energija fotona proporcijalna je frekfenciji elektromag zračenja,a koeficijent proporcionaln je

Planckova konstanta

-crno tijelo-ono tijelo koje absorbira svo zračenje koje na njega padne -Wienov zakon -uspostavlja vezu između apsolutne temperature crnog tijela i valjne duljine

na kojoj je snaga zračenja maksimalna ; -umnožak apsolutne temperature crnog tijela i valne 
duljine na kojoj je snaga zračena maksimalna je konstanta

-Stefan-Boltzmannov zakon-snaga zračenja apsolutnog crnog tijela razmjerna je površini i

četvrtoj potenciji apsolutne temperature

-Kirchoffov zakon-omjer izlazne snage zračenja i koeficjenta absorpcije tog tijela konstantan

je za sva tijela u termodinamičkoj ravnoteži (vrijedi za bilo koju temperaturu tijela i za bilo 
koju valnu duljinu EMZ) ; -termodinamička ravnoteža - tijelo će uspostaviti zajedničku 
temperaturu izmjenom energije putem elektromag zračenja ; svako tijelo je i abmitor i 
absorber (dobar apsorber je i dobar emiter)
-C.Huygens-svjetlost ima valnu prirodu(interferencija,difrakcija,polarizacija)
 I. Newton-korpuskularna priroda svjetlosti-svjetlost je roj čestica

-na temelju radova Wiena,Boltzmana,Štefana,Plancka=>A.Einstein-svjetlost je dualne prirode -EM valovi(zračenje)međudjeluju s česticama tvari kao roj čestica,a prostorom se šire kao

valovi ; na temelju toga što se snop elektrona ogiba na rubu zapreke zaključujemo da elekt u 
gibanju pokazuju valna svojstva, to se iskazuje tako da se svakoj slobodnoj čestici u gibanju 
pridruži odgovarajuči val koji se zove de Broglijev val

-Louis De Broglie-valan duljina λ pridružena elektronu obrnuto je proporcionalna količini

gibanja p, a koeficijent proporcionalnosti je Planckova konstanta h

-de Brogliejeva relacija vrijedi i za snopove svih čestica na razini atoma (protona, neutrona,

atoma, pa i za snopove molekula)

-Kvantna fizika-bavi se prirodom na maloj skali dimenzija (molekule, atomi) -promatrati česticu znači primati svjetlost koja se od čestice odbila -između em zrač i čestica tvari postoje i bitne razlike (foton-nikad ne miruje(giba se brzinom

svjetlosti), mogu se stvarati i poništavati(u fizik proces ukupni broj fotona nije očuvan ; 
čestica-može se gibati različitim brzinama(manjim od brzine svjetl) pa i mirovati, temeljne 
čestice tvari ostaju očuvane (u fizikal proces ukupan broj čestic je očuvan))

-kad je valna duljina pridružena čestici mnogo veća od sam čestice-valno ponašanja (ogib i

inteferencija) ; i za makroskopska tijela vrijedi de Broglijeva relacija no ta tijela imaju 
izvanredno male valne duljine tako da je njihovo valno ponašanje nezamjetljivo

-putanju makroskopskih tijela određujemo tako da predmet fotografiramo u kratkim vrem

razmacima (moramo to tijelo osvijetliti)

-u kvantnoj fizici čestice se ne gibaju po nekim određenim putanjama -ne možemo odrediti putanju čestica na razini atoma – da bi odredili njegovu putanju trebalo bi ga fotografirati i osvjetljavati,no valna duljina svjetlosti puno je veća od promjera elektrona

(ne možemo razaznati objekt),zato bi smo trebali upotrebljavati gama-zračenje(ima milijardu 
puta manju valnu duljinu nego svjetlost) – no fotoni gama-zračenja imaju vrlo veliku energiju
pa bi takav foton pri naletu na elektron promijenio njegovo gibanje

-promatranjem objekta malih dimenzija drastično utječe na stanje gibanja tog objekta tako da o putanji u klasičnom smislu ne možemo govoriti(putanja kao pojam nema smisla u kvantnojf -u opisivanju gibanja u kvantnoj fiizici čestici se pridružuju de Brogliejevi valovi -de Brogliejeve valove opisujemo pomoću matematičke funkcije -valna funkcija-označuje se

grčkim slovom psi  - nije moguće neposredno mjeriti valnu funk , ono što se može mjeriti jest
kvadrat apsolutne vrijednosti valne funkcije      - znači vjerojatnost nalaženja čestice u 
određenom položaju u prostoru

-Max Born – interpretacija ili značenje valne funkcije psi -gustoća vjerojatnosti da se

elektron nađe u određenoj točki prostora u nekom trenutku vremena

-elektron se unutar vodikova atoma giba tako da se može nalaziti u bilo kojoj točki atoma(ne

giba se po nekoj određenoj putanji); kaže se da skup vjerojatnosti P elektrona u svim točkama
u atomu predočuje elektronski «kvantni oblak», gibanje elektrona u nekom stanju atoma  
opisujemo pomoću kvantnog oblaka  veća je vjerojatnost da se elektron nađe na onim 
mjestima u atomu na kojima je veća gustoća elektron kvantnog oblaka (gdje je gustoća elekt 
kvan oblaka manja , manja je i vjerojatnost da se tamo nađe elektron)