Razgovor:Mile Budak

---

Vrlo jadno - notorni ustasa nepoznat ikome osim njegovoj ustaskoj kamarili i neo-ustasama danas.

"U vladi NDH bio je ministar bogoštovlja i nastave, zatim ministar vanjskih poslova te poslanik u Berlinu (1941-43). Nakon rata partizanski komunistički vojni sud osudio ga je na smrt, a bez suđenja je poubijao cijelu Budakovu užu obitelj. Zajedno sa ostalim članovima hrvatske vlade likvidiran je u Maksimirskoj šumi i sahranjen u zajedničkoj grobnici čija je lokacija sve do današnjeg dana"

Imam puno pravo dodati ovome lamentiranju nad Budakovim usudom ovo:

- u vrijeme ministriranja ovoga minstra bogostovlja mnoge su obitelji bile bez ikakvoga suda i bez ikakve krivnje poubijane do posljednjega clana obitelji jer nisu pripadali "pravoj" vjeri. Stovise, neki od njih su spaljeni zivi u njihovim domovima i u njihovim crkvama.

- takodjer, tijela ovako poubijanih su zavrsila u jamama ili ostavljena napolju divljim zivotinjama

- stotine su svecenika "pravih bogostovatelja" bile ustase od koji su se pokazali najbestijalnijima Miroslav Filipovic-Majstorovic i Stane Kukavica.

- relativizacija odgovornosti ovoga duznostnika NDH za pocinjene zlocine je vrlo jadna a jos jadniji pokusaj predstaviti ga necijom zrtvom i progonjenom osobom - kao kontrauteg onome sto je zaista bio

Ovo je stranica za razgovor, a ne ispovjedaonica protuhrvatskih parolaša. Mir Harven 09:57, 30. listopada 2005. (CET)

Hehe, više tvoj odgovor liči na izlizanu parolu. --Sanja Simat 00:09, 22. lipanj 2007. (CEST)

Hvala lijepa na ovoj i ovakvoj obrani hrvatstva - jednako je jadna kao i sam clanak o Budaku

Ovo je uistinu vrlo jadno:

"Književna vrijednost Budakova je neprijeporna, no upitno je koliko je njegov diskurs intrigantan za suvremenoga čitatelja. Često uspoređivan s «mitskim realizmom» Wladyslawa Reymonta ili ruskih pripovjedača kao što je Šolohov, Budak je doživio progonstvo iz hrvatske književnosti tijekom jugokomunističke samovlasti. No, raspad komunizma i Jugoslavije, koji su potakli interes za Budakovo djelo već zbog arome prije zabranjenoga voća, dosta je brzo splasnuo jer moderna čitateljska publika nema previše sluha za epopeje i regionalne mitove. To nije umanjivanje piščeve vrijednosti, nego jednostavna konstatacija da je Budak po svojoj poetici dosta stran vladajućem senzibilitetu"

Usporedjivati se moze svasta sa svacim - ali se time tesko moze ista dokazati per se. Ocitno je kako ozbiljni i citanja vrijedni biografi Šolohova i Reymonta pojma nemaju tko je bio "knjizevnik" Budak. Ako je pisac veliki, onda je njegova "čitateljska publika" velika i neovisna o vremenu i modi. Ali, koliko je vrijedan pisac - toliko zasluzi i nadje vrijedne biografe (Dvaput nula, pardon nistica je opet nula, pardon nistica)--Purger 15:42, 18. siječnja 2006. (CET)

---

Ne, ovo je uistinu vrlo jadno: Doprinosi suradnika Purger. Samo prigovaraš (Razgovor:Mile Budak, Razgovor:Ante Pavelić, Razgovor:Franjo Tuđman. Nikakve koristi od tebe.

komentra

naprosto sam zbunjen ovim clankom. autoru clanka ocevidno nisu sasvim poznata dogadjanja na prostoru tzv. ndh. ili ipak jesu?

još jedan komentar

Ovo što sam tu pročitao je definitivno najgluplji i najjadniji članak koji sam ikad pročitao na wikipediji a to uključuje i englesku i njemačku verziju :-( Zamišljam si koliki beskičmenjak moraš biti da bi napisao ovako nešto... :riga se: Paladin.hr 03:01, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Upitni podaci

Mnogi podaci u tekstu su u najmanju ruku upitni... necu ih nazivati subjektivnima, da na taj nacin nebi etiketirao autora... Toplo preporucam citanje sljedeceg teksta obajvljenog u Vjesniku 29. kolovoza 2004. pod naslovom "Mile Budak – ministar bogoštovlja i nastave s puškom i sjekirom" autora Tihomira Ponoša koji u tekstu iznosi podatke iz zapisnika saslušanja i suđenja (kojega prema autoru teksta na Wikipediji nije ni bilo) a iznosi i podatke o sudbini Budakove obitelji, koja nije baš cijela, kako autor teksta tvrdi "poubijana bez suđenja". Link prilažem Mile Budak – ministar bogoštovlja i nastave s puškom i sjekirom — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Kletnik (razgovor • doprinosi)

Vrlo je jadno da nekoga tko je opčenjen jugoslavizmom i komunizmom kujemo u zvijezde, a istinskog domoljublja ovako pljujemo i sprdamo se.

Predlošci - objašnjenje

Iako Budaka ne mžemo smatrati političarom u pravom smislu, kao i većinu ministara u fašističkim zemljama, dodao sam, uz preložak književnik, koji simbolizira Budaka, i taj jer je držao političku poziciju ministra. Ojašnjenje zašto je kao primarrni predložak stavljen politčar, a ne književnik, jer je Budak primarno bio književnik, a ovaj predloćak književnik je nekako na sredini zapostavljen je sljedeći: Slika.

Kada sam sliku Mile Budaka ubacio u predloćak književnik izgledala je mutno, kockasto, ružno i nerazumno tako da sam samo zamijenio predloške. Nadam se da to nije problem, ali ako je neka suradnici radije rasprave to na razgovoru, a ako admini imaju nešto protiv toga neka brišu ili mijenjaju, ali molio bih uz objašnjennje. Pozdrav :-) --Edgar Allan Poe 16:39, 4. lipanj 2007. (CEST)

---

Budak je fasist zlocinac. Sramim se biti Hrvat zbog njega.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.0.76.55 (razgovor • doprinosi)

Dobro kad je zlocinac i fasist, vidim odakle je pismo, nemas slovo š, je li Hrvat 78.0.76.55? --Zeljko 22:23, 11. lipanj 2007. (CEST)

http://whois.domaintools.com/78.0.76.55 --Ante Perkovic 00:04, 22. lipanj 2007. (CEST)

Haahahhahhaha, koja paranoja! Eh, nije naš Mile bijo zločinac i fašist, nego samo domoljub, jelde, veliki pisac kojeg je eto povuklo nezgodno vrijeme...ccc --Sanja Simat 00:09, 22. lipanj 2007. (CEST)

Molim da se okanite takvoh bezveznih i neotrebnih komentara i bezveze izazivate sukob i rasrpave. --Edgar Allan Poe 22:56, 11. lipanj 2007. (CEST)

Budak kao Krleža? Odlomak o stvaralaštvu M. Budaka: Prema kojim kritičarima su Budakovi romani usporedivi sa Krležinim? čisto informativno. -Bero

Mogao je biti kao Krleža...Budak je vrlo veliki hrvatski književnik! Treba čitati djela Mile Budaka(a tek onda raspravljati)su uistinu vrhunska književna djela. Pročitao sam sve što sam našao. Kad shvaćate Budaka kao književnika tada počinjete i čitati njegova djela: pročitajte Rascvjetanu trešnju. -Krešimir

Tko je ovo pisao i zasto?

Je li ovakve clanke pisu emigranti ili je to netko iz zemlje napisao?

Sad bih rekao i nesto o clanku... Primjer je najgore vrste neznanja i primitivizma pisati "objektivan" clanak sa samo jednom izvorom... To valjda ne rade vise ni ucenici u srednjim strukovnim skolama kad pisu seminare za zadacu... Po meni, cijelu ovu stranicu treba pobrisati i napisati clanak ispocetka, uz koristenje NAJMANJE 3 izvora i po mogucnosti bez koristenja neznanstvene literature. Da se ne bi krivo shvatilo, ja se ne nudim to napraviti... Ja znam tko je i sto je bio Mile Budak, no mozda bi nekima ovdje koristilo provesti jedno malo povijesno istrazivanje pa da i oni saznaju koju novu informaciju o liku i djelu doticnog...

BeastMaster— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.2.79.254 (razgovor • doprinosi)

Zbog toga na članku i stoje predlošci koji upozoravaju na potrebu stilske dorade i na manjak neutralnosti. Predlažem Vam da počnete preuređivati članak. Svaki doprinos potkrijepljen relevantnim izvorima dobro je došao. Također Vas pozivam da se i prijavite na wikipediji kako bismo mogli lakše komunicirati.--Donatus 08:11, 19. kolovoz 2007. (CEST)

Ignorirajte "Purgera"

Suradnik pod tim imenom i 20-tak sdrugih ima zabrannu na en.wiki

pogledajte njegovo lutkarsko kazalište

http://en.wikipedia.org/wiki/Category:Wikipedia_sockpuppets_of_Velebit

Jedan protuhrvatski vandal koji se voli predstavljati ssad koa talijan sa kao Slovenac, Amerikanac --Anto (razgovor) 18:45, 21. lipanj 2008. (CEST)

o cemu vi pricate uopce?

Ovo je članak o književniku koji je ujedno bio i političar u NDH, ali ne znam zašto bi to trebala biti tema o zločinima ustaša ili komunističkih vlasti u Hrvatskoj, jer to uopće nije relevantno za članak, osim eventualno za dio njegove biografije, ali ni tu se nema što raspravljati o zločinima, već iznijeti povijesne događaje koji se tiču isključivo njegova života. I članak je ipak previše subjektivan. Očito su potrebni dodatni izvori.--finding myself (razgovor) 06:43, 13. srpanj 2008. (CEST)

NPOV

Iskoristit ću samo ovo što je prethodno napisano... posljednji pasus o ocjeni je, u konačnici, ili nepotreban ili se mora preformulirati tako da se lik i djelo Mile Budaka ne "kanonizira" i da ga se ne uspoređuje s drugima, već da se objektivno procjeni ono što je radio i da adekvatna ocjena koja ne liči na apologetski rad. --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:51, 26. siječnja 2011. (CET)

Zaključano do kraja svibnja

Obrazloženje za zaključavanje je vandalizam. Prema povijesti izmjena taj vandalizam bi tobože bio dodavanje "fact" u sporne dijelove teksta bez navedenih izvora. Tekst ovako ostaje esejistički pisan, bez izvora i bez neutralnosti. --89.201.182.33 09:00, 22. veljače 2012. (CET)

Komentar neprijavljenog suradnika

Ova izmjena nije vandalizam.U sažetku sam dao legitimno obrazloženje što sam njome želio postići i zašto, i tražio sam obrazloženje zašto se vraća natrag, jer za to nije bilo nekog jasnog razloga, ali ga nisam dobio. To je jedini razlog zašto sam drugi put uvrstio istu izmjenu. Da je u sažetku bilo navedeno bilo kakvo razumno obrazloženje, ne bih vraćao natrag svoju izmjenu, već bih raspravio na stranici za razgovor, što bi bilo u skladu s boljim običajima. Vraćanje dvaput bez ikakvog obrazloženja to nije (molim ispravak ako griješim).

Molim objašnjenje po čemu bi gore navedena izmjena bila vandalizam u smislu njegove definicije. Također, molim da se stranica otključa jer ne vidim razloga za zaključavanje. 188.129.111.22 00:47, 4. kolovoza 2012. (CEST)

• Ova izmjena nije vandalizam.
  • U odlomku u kome nema izvora jedan dio članka je obrisan. Obrisani dio bi mogao biti bolje napisan, ali uklanjanje teksta bez njegove zamjene boljim i bez navođenja izvora koji potvrđuju da dotični odlomak treba ukloniti je bezvrijedno, ergo vandalizam.
    • Izbrisao sam poglavlje "Zaključak". Nemam namjeru pisati "bolje" jer takva poglavlja po definiciji nemaju što tražiti u enciklopediji - možda u esejima, ali enciklopedija ne bi smjela biti esej. Ako taj zaključak kaže Pogledaju li se ovi argumenti, dosta je lako vidljivo da Budakovi protivnici demoniziraju njegov stupanj krivnje sa slabašnim argumentima, trebam li tražiti izvor koji kaže suprotno? To je apsurdno - teret dokaza je na onome tko tvrdi, ne na onome tko opovrgava. U suprotnom bih mogao ubaciti rečenicu da se "u pojasu asteroida nalazi asteroid od čokolade", pa bi onaj tko to želi obrisati morao naći izvor koji kaže da nema niti jednog asteroida od čokolade. (Karikiram, ali nadam se je jasno zašto je ovaj pristup neodrživ.) Prema tome, ne mogu postojati izvori "koji potvrđuju da dotični odlomak treba ukloniti", mogu jedino postojati izvori koji potvrđuju da dotični odlomak treba ostati. A ne postoje, naravno, jer se radi u subjektivnom mišljenju jednog suradnika. Dakle, onaj tko prvi ugura svoj subjektivni stav, već je u prednosti, a njegovo uklanjanje je onda "bezvrijedno". Iz poglavlja sam sačuvao jedino Petrinovićevu rečenicu, koja je, iako bez izvora, koliko-toliko činjenična, dok se ostatak poglavlja svodi na naklapanje.
    • Vandalizam je namjerno kvarenje članka. Osobno mislim da je članak bio bolji nakon moje izmjene, ali ako se i ne složimo oko toga, to nije vandalizam, dakle nije dan legitiman razlog za zaključavanje. 188.129.111.148 13:30, 4. kolovoza 2012. (CEST)

• U sažetku sam dao legitimno obrazloženje što sam njome želio postići i zašto, i tražio sam obrazloženje zašto se vraća natrag, jer za to nije bilo nekog jasnog razloga, ali ga nisam dobio.
  • Sažetak nije mjesto za komunikaciju suradnika.
    • To je istina - mogao sam pitati nakon prvog vraćanja. 188.129.111.148 13:30, 4. kolovoza 2012. (CEST)

• To je jedini razlog zašto sam drugi put uvrstio istu izmjenu. Da je u sažetku bilo navedeno bilo kakvo razumno obrazloženje, ne bih vraćao natrag svoju izmjenu, već bih raspravio na stranici za razgovor, što bi bilo u skladu s boljim običajima. Vraćanje dvaput bez ikakvog obrazloženja to nije (molim ispravak ako griješim).
  • Trošenje vremena.

• Molim objašnjenje po čemu bi gore navedena izmjena bila vandalizam u smislu njegove definicije.
  • Vidi gore.

• Također, molim da se stranica otključa jer ne vidim razloga za zaključavanje.
  • Stranica je zaključana jer je učestalo vandalizirana. Onda kada suradnici na članku rabe izvore za uređivanje, tj. potkrijepljuju svoje doprinose vjerodostojnim i provjerljivim izvorima u skladu sa smjernicom Wikipedija:Navođenje izvora, onda nema razloga za zaključavanje. U ovom trenutku neprijavljeni suradnici rade ono što žele jer misle da je njihovo mišljenje jednako istini. Na Vašu žalost, Wikipedija ne funkcionira tako. Svoje komentare bez izvora slobodni ste pisati na stranici za razgovor članka dok ti komentari zadovoljavaju upute napisane na vrhu stranice. Kako sam nedavno napisao članak o Branimiru Donatu, primjetio sam da je između ostalih analizirao i Milu Budaka, pa kad u čitanju dođem do toga potrudit ću se dopuniti ovaj članak sadržajno i izvorima. Do tada, slobodno dopunjavajte ovaj članak sadržajno slijedeći smjernicu Wikipedija:Navođenje izvora, kao prijavljeni suradnik. SpeedyGonsales 01:38, 4. kolovoza 2012. (CEST)

• • • Molim da se ne prikazuje krivo, u članak nisam uvrstio niti jedan "komentar bez izvora" niti "mišljenje". Dapače, brisao sam tuđe "komentare bez izvora" i "mišljenja" iz članka. Apsurdno je citirati Wikipedija:Navođenje izvora, dotično poglavlje nema niti jedan izvor, da su se izvorni autori držali tog načela ne bismo sada imali problem (tj. konkretno onaj dio članka što sam ga obrisao vjerojatno ne bi nikad ni bio napisan). Dapače, Wikipedija:Navođenje izvora kaže: "navođenje izvora je ponekad nužno, tj. njihovo nenavođenje može uzrokovati brisanje članka uslijed neprovjerljivosti informacija", a to je točno ono što sam ja napravio - nisam brisao cijeli članak, naravno, samo neprovjerljive dijelove. Nigdje ne piše da se nešto što nema izvora ne smije brisati ako se ne navede izvor koji kaže suprotno - naravno, to ne bi imalo smisla, i u suprotnosti je s onim što sam maloprije ciitrao. Drugim riječima, moje uređivanje nije u suprotnosti s navedenom smjernicom. 188.129.111.148 13:30, 4. kolovoza 2012. (CEST)

Vidim da moje riječi nisu shvaćene, drugi pokušaj objašnjenja, ovaj put s uvodom u problematiku porabe izvora:

Na Wikipediji se izvori rabe (Wikipedija:Navođenje izvora, Wikipedija:Literatura, Wikipedija:Provjerljivost) već najmanje 5 godina, ali nažalost nisu još svi članci na hrvatskoj wikipediji potkrijepljeni valjanim izvorima u dovoljnoj mjeri. Pitanje se naravno uvijek postavlja što učiniti sa starim člancima u kojima nema izvora obzirom na postojeće smjernice, jer smjernice implicitno govore da se takve članke može djelomično ili potpuno obrisati ako su novi, naravno slijedeći proceduru. Kao logično, pametno i postupno rješenje na wikipediji je ustaljen pristup kojim se valjani sadržaj koji treba potkrijepiti dopunjuje odgovarajućim izvorima, a nevaljani sadržaj se zamjenjuje valjanim uz navođenje odgovarajućih izvora. Uređivanje neprijavljenih suradnika koji bez navođenja izvora brišu odlomke postojećih članaka tretira se kao vandalizam jer to ono i jest, jer bez porabe valjanih izvora nikako se ne može ustanoviti jesu li takvi doprinosi vandalizmi ili ne. Svatko dobronamjeran i školovan svoje je školovanje dobio iz nekakvih pisanih izvora bez obzira školovao se u institucijama (osnovnim, srednjim školama ili fakultetima) ili je samouk, pa je logično očekivati od školovanih suradnika wikipedije da to svoje školovanje pokažu kvalitetnim doprinosima potkrijepljenim valjanim izvorima. Sve ostalo nije enciklopedijski pristup, a wikipedija jest enciklopedija pa drugi pristupi nemaju smisla, ergo su vandalizmi. SpeedyGonsales 14:43, 5. kolovoza 2012. (CEST)

"Pogledaju li se ovi argumenti, dosta je lako vidljivo da Budakovi protivnici demoniziraju njegov stupanj krivnje sa slabašnim argumentima." - ova proizvoljnost će dakle vječno ostati, jer nema izvora da je opovrgne, baš kao što nema izvora ni da je potvrdi?

"Vjerojatno je najbliži istini Ivo Petrinović, povjesničar koji je proučavao Budaka kao političara, da bi, nakon poraza NDH, u demokratskim okolnostima Budak vjerojatno bio suđen kao kvisling na nekoliko godina zatvora - no, ni u kom slučaju na smrt." - trebam li, ako želim izbrisati prve četiri riječi (kao što i jesam), naći izvor koji tvrdi suprotno (a kompletna tvrdnja je bez izvora - dakle, koliko znamo, mogla je mirne duše biti u cijelosti izmišljena)?

Školovana osoba prvenstveno prepoznaje proizvoljne i neenciklopedijske sadržaje, i svjestan je da je jedini enciklopedijski pristup istomu brisanje:

I really want to encourage a much stronger culture which says: it is better to have no information, than to have information like this, with no sources. Any editor who removes such things, and refuses to allow it back without an actual and appropriate source, should be the recipient of a barnstar. Jimbo Wales[1] 188.129.110.200 15:13, 5. kolovoza 2012. (CEST)

Potrebno prepraviti, ne postoje reference i za dužnost koju je obavljao u vladi nije dovoljno kritički napisano niti potkrijepljeno s vrelima

Ocjena političkog djelovanja

Mile Budak u bolnici nakon atentata 1932.

Budak kao političar je daleko kontroverznija pojava, i nema naznaka da će se raspaljene strasti oko njega tek tako stišati. Povod cijeloj, često zapjenjenoj raspri oko njega je Budakov status i uloga u doba NDH. Ovdje ćemo navesti samo ključne teze suprotstavljenih strana i dati ocjenu cijele polemike. Mile Budak bijaše jednim od osnivača ustaškoga pokreta, a u doba NDH ministar i „doglavnik“. Politički protivnici Budakove rehabilitacije navode da je on bio potpisnikom rasnih zakona na temelju kojih je vršen genocid, progon, te fizičko istrjebljenje velikoga broja ljudi, napose Srba, Roma i Židova. Također, navode se Budakove radikalne izjave (npr., ona o tome da jednu trećinu Srba treba pobiti, jednu pokrstiti, a jednu iseliti), kao i njegova visoka pozicija u NDH, koja je okarakterizirana kao "zločinačka tvorevina", pa je Budak, po toj vizuri, automatski ratni zločinac. U mekšoj inačici, teza je da ako Budak i nije direktno naredio ni jedan zločin, nije ništa učinio da se masovni zločini spriječe, pa je već time ratni zločinac.

Protivne tvrdnje se mogu svesti uglavnom na sljedeće: Budak je žrtva prvo srpskog rojalističkog, a potom komunističkoga terora (opet u srpskom ruhu). Njegovo sudjelovanje u vlasti NDH nije bilo ni od kakvoga presudnoga značaja jer je NDH bila uglavnom marioneta Mussolinijeve Italije i Hitlerove Njemačke, a sami rasni zakoni, koji su glavna stigma na Budaku, nametnuti su od strane nacističkih glavešina (uz Budakovo protivljenje), pa je činjenica Budakova potpisa u cijeloj situaciji nevažna: potpisao on bilo što ili ne, to nije imalo utjecaja na tijek događaja. Sam Budak nije orkestrirao ni organizirao nijedan nasilan čin, a vlast mu je, unatoč pompoznoj tituli doglavnika, praktički samo formalna već od 1941. Nadalje, Budak je zaštitio niz po ustaški režim nepoćudnih ljudi (npr. Krležu), a samo sudjelovanje u marionetskoj vlasti koja je počinila mnoštvo zločina nije kriterij ni za kakvu osudu.

Zaključak

Pogledaju li se ovi argumenti, dosta je lako vidljivo da Budakovi protivnici demoniziraju njegov stupanj krivnje sa slabašnim argumentima. Također, Budakovi apologeti previđaju tamnu stranu njegova života i djelovanja, jer je sudjelovanja, kako god faktički ograničeno, u formulaciji i vlasti u ustaškome pokretu, marionetskom i neprijeporno totalitarnih značajki, ljaga na Budakovoj biografiji. Vjerojatno je najbliži istini Ivo Petrinović, povjesničar koji je proučavao Budaka kao političara, da bi, nakon poraza NDH, u demokratskim okolnostima Budak vjerojatno bio suđen kao kvisling na nekoliko godina zatvora - no, ni u kom slučaju na smrt.

Razni izvori

• Antijevrejski Zakoni U Ndh -- Protužidovski zakoni u NDH, jednoga supotpisao Budak
• Zakonske osnove progona političkih protivnika i rasno nepodobnih u NDH -- rasni zakoni u NDH (pdf), jednoga "predložio" Budak
• Budak: Srbe na vrbe! (1941.) -- Oštra osuda Budaka koja navodi i naklonjene mu i kritične izvore
• Mile Budak - portret jednog političara 1 2 3 4 5 6 7 8 9 -- Izvaci iz knjige Iva Petrinovića o Budaku. Izabrani odlomci su mu uglavnom naklonjeni. Spominju njegove harange protiv Srba ali ne i njegovu ulogu u donošenju rasnih zakona. (Slobodna Dalmacija)
• Mefisto iz mrduše donje -- Intervju u kojem autor gornje knjige kritizira Budaka. (Feral Tribune)

(trolovski naslov premješten)

Što znači primjedba "U Titovoj Jugoslaviji" proglašen je ratnim zločincem? ((trolovski naslov premješten ovdje))

Znači li to da su svi ubojice, silovatelji i drugi zločinci jer su per se suđeni od jednog totalitarnog režima po Vama apriori nedužni? Echer11 (razgovor) 02:41, 5. ožujka 2017. (CET)

To ste Vi rekli. Kubura (razgovor) 23:50, 17. ožujka 2017. (CET)

Grozda Budak i ostali neenciklopedijski sadržaj

Ima li itko izvor da nije dnevno.hr da se ovo dogodilo kao i to da ustaški ministar propaganda je odugovlačio s rasnim zakonima???Kanikosen (SZR) 12:49, 18. ožujka 2021. (CET)